Dok subvencije za zarade osoba sa invaliditetom kasne, u Zavodu za zapošljavanje tvrde da je Fond za profesionalnu rehabilitaciju minulih godina zloupotrebljavan. Zbog nenadanog kašnjenja zarada, tvrde zaposleni iz te kategorije, život im je od prošle godine još teži nego inače

Mojkovčani zaposleni u zanatskoj radionici koja postoji u okviru Udruženja hendikepiranih Srce mjesecima čekaju subvencije za zarade od države. Neki još od septembra prošle godine. Zbog toga, kako kaže predsjednik te NVO Dušan Rakočević, spremaju i tužbe. Pokušaće pred sudom, objašnjava on, da isprave nepravdu koju je država njemu i njegovim kolegama pričinila. A nepravda je, tvrdi, višestruka. Zarade kasne, iako su nekim od četvoro zaposlenih djelimično isplaćene, a Rakočević kaže da skoro godinu nije primio platu.
„Ostalo mi je samo pred sudom da pokušam da riješim dio svih problema koje je to kašnjenje izazvalo. Prvo je, prema zvaničnim informacijama, isplata kasnila zbog (ne)usvajanja budžeta ali, što se nas tiče, ni sada nije ništa bolje. Kašnjenje plata dovelo nas je na rub provalije. Naša svakodnevica je i inače teška, a sada nemam riječi kojom bi je opisao“, kaže on.
Sagovornik Monitora tvrdi da je na osnovu razgovora sa ostalim poslodavcima na sjeveru stekao utisak da su subvencije „isplaćivane kako kome“. Nekoliko poslodavaca sa sjevera u razgovoru za Monitor to i potvrđuju. Rakočević objašnjava da je poslodavce, inače, teško motivisati da zaposle osobe sa invaliditetom (OSI), a da „ovakvo ponašanje države, ubija posljednju nadu da će se taj stav popraviti“.
Tvrdi i da je o problemima koje imaju u okviru Udruženja obavijestio četiri ministra i premijera. Nikad, kaže Rakočević, nije dobio odgovor. „Kako god ko shvatio ovo što ću reći, tvrdim da ova Vlada nema baš nimalo sluha za OSI. Nevidljivi smo i na kraju spiska onih o kojima država brine. Mjesecima ne mogu da saznam šta se dešava sa mojim zaradama, to jest dijelom zarade koji isplaćuje država, a to je 75 odsto plate. Sav entuzijazam i trud koji smo uložili u radionicu i pokušaje da sami zarađujemo za sebe, država je potrla ovakvim ponašanjem“, kaže predsjednik mojkovačkog Udruženja.
U tom udruženju sugrađane sa hendikepom počeli su radno da angažuju još 2014. godine, preko projekta koji je podržala Zanatska komora Crne Gore i COSPA/Firenca. Za svoje proizvode materijal su nekad dobijali od dva mojkovačka drvoprerađivačka preduzeća, od kojih je jedno ugašeno. Kroz projekat Pčelarstvo kao šansa, koji je podržao Zavod za zapošljavanje (ZZZ), od 2018. godine, u radionici Udruženja Srce proizvode se i košnice. Minulih mjeseci proizvodnje nema, jer nema novca za materijal. Ono što su zaradili ranije potrošeno je na jednokratne pomoći zaposlenima u periodu kad nije bilo subvencija, pa ni redovnih zarada.
Na papiru, poslodavci koji zaposle OSI mogu ostvariti bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Obavezno je i učešće države u finansiranju ličnih troškova asistenta i subnecije za zarade za OSI.
Takođe prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih, dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom. Ukoliko je riječ o preduzeću sa preko 50 radnika, među njima treba da bude pet odsto OSI.
Krajem prošle godine 1.141 poslodavac ostvario je pravo na subvenciju zarade za 2.040 osoba sa invaliditetom. Većina su zapošljeni na neodređeno vrijeme. Prema zvaničnim podacima ZZZ, tokom prvih deset mjeseci ove godine pravo na subvencije zbog zapošljavanja OSI ostvarilo je 1.180 poslodavaca za 1.943 zaposlena iz te kategorije. Državu je to koštalo 7,9 miliona eura.
S druge strane, na kraju prošle godine u Crnoj Gori nezaposleno je bilo čak 10.970 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega 60,6 odsto žena. Najviša stopa nezaposlenosti među tom populacijom registrovana je u nekoliko sjevernih opština. U Beranama ih je 2.617 u Rožajama 2.070, u Bijelom Polju 975… I u tim opštinama dominiraju nezaposlene žene sa invaliditetom.
Sumnje u zloupotrebe Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, saopštio je početkom sedmice v.d. direktora ZZZ Goran Folić. Da tim Fondom nije upravljano kako treba sumnja i Državna revizorska institucija (DRI). Kako je Folić kazao, za sedam godina broj poslodavaca povećan je gotovo 17 puta, dok je broj zaposlenih OSI uvećan 22 puta. Za sedam godina, koliko postoji taj program, država je na ime subvencija za zapošljavanje OSI isplatila blizu 29 miliona eura.
„Iz godine u godinu alarmantno raste broj poslodavaca koji koriste subvencije države na zarade ako zaposle OSI. U 2014. godini kada je Fond za profesionalnu rehabilitaciju ustanovljen kao nova organizaciona jedinica u okviru Zavoda, 71 poslodavac je ostvarivao pravo na subvenciju zarade za 89 osoba sa invaliditetom, za šta je utrošeno 357,6 hiljada eura. Četiri godine kasnije je 421 poslodavac ostvarivao to pravo za 660 OSI, za šta je utrošeno 2,7 miliona eura, a u 2019. god. 820 poslodavaca je ostvarilo pravo za 1.407 osoba sa invaliditetom, za šta je utrošeno 5,4 miliona eura“, rekao je on.
Folić kaže da ga zatečena statistika brine. DRI je, između ostalog, utvrdila da isplate subvencija zarada lica sa invaliditetom, tokom 2020. godine, nisu adekvatno pravdane. Uvidom u dio dokumentacije za pravdanje isplata subvencija zarada lica sa invaliditetom utvrđeno je da ,,za isplate u iznosu od 211. 395 eura ne postoji adekvatan dokaz na osnovu kojeg je izvršena isplata subvencija. Izdaci od 18.117 eura nijesu dokumentovani, to jest, navodno, postoji samo nalog za isplatu“.
Revizijom je utvrđeno i da su „pojedini poslodavci ostvarili subvencije zarada za zapošljavanje OSI u iznosima na mjesečnom nivou za jedno lice i do 2,5 hiljade eura“. Neki od tih zaposlenih, konstatovala je DRI, iako su pokrivali radna mjesta sa srednjom stručnom spremom, formalno imaju vrlo visoke bruto zarade.
Iz ZZZ najavljeno je da je u u toku priprema novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI i izmjene postojećeg Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije. Izmjenama će biti utvrđen maksimalni iznos subvencija zarada koje se po tom osnovu može ostvariti i isplatiti.
Zavodu se, kažu, svakodnevno obraćaju brojni poslodavci koji zapošljavaju OSI, jer nisu primili subvencije za zarade. Istovremeno Zavod bilježi konstantan rast broja zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencije zarade.
Iako su izrazili „saosjećanje sa OSI“ iz Zavoda nijesu mogli da kažu kada će biti riješen problem sa kašnjenjem subvencija. Međutim, kako je obećao Folić, sve rade da taj problem bude prevaziđen što prije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ