Povežite se sa nama

Izdvojeno

VIŠEDECENIJSKA NEBRIGA O KARTOGRAFIJI: Zaboravljena nauka

Objavljeno prije

na

Od onih kojima se služe turističke organizacije, pa sve do onih koje su u upotrebi u školama – u geografskim kartama koje koristimo trebalo bi obaviti  brojne promjene, jer one nijesu samo „drugi jezik geografije“, već imaju veliku primjenu i u drugim djelatnostima i životu ljudi. Crna Gora ne vodi računa o kartografiji na nivou na kojem to čine druge države u regionu

 

,,Stanje u oblasti kartografije u Crnoj Gori je izrazito problematično. Njome se bavi ko stigne, pa je na našem tržištu više loših nego dobrih karata“, kaže za Monitor doktor geografskih nauka i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Goran Barović.

Prema njegovim riječima, trebalo bi napraviti brojne izmjene u geografskim kartama koje koristimo danas, počevši od onih kojima se služe turističke organizacije, pa do onih koje su u upotrebi u školama. Neophodna je, kako tvrdi, kompletna reforma. Iako je na to više puta ukazao nadležnim institucijama, nije naišao na spremnost odgovornih da do nje i dođe.

Kartografija, kao nauka i tehnička disciplina koja se bavi proučavanjem izrade i korišćenja karata, ima zadatak ne samo da izuči suštinu geografske karte već i da razradi metode i sredstva njenog korišćenja. „Karta nije samo „drugi jezik geografije“, ona ima veliku primjenu i u drugim naučnim disciplinama, ljudskim djelatnostima i životu ljudi. Geografi, kao i izviđači, mogu istraživati bilo koju pojavu koja ima geoprostornu dimenziju promljenljivosti, bilo da je to iz socijalnog svijeta ili prirodnog. Zato su često suočeni sa pitanjem na koji način da najbolje prikazu određeni geografski predmet, pojavu ili proces”, kaže za Monitor profesor geografije, magistar i načelnik Saveza izviđača Crne Gore za brđane i brđanke Eldin Brđanin.

Da bi u tome i uspjeli, moraju da poznaju osnovne pojmove i principe na kojima se zasniva kartografija, a takvi podaci se mogu dobiti u kartografskim institutima.

Od zemalja bivše Jugoslavije, Crna Gora jedina nema kartografski zavod. ,,Naša  država ne vodi računa o kartografiji na nivou na kojem to čine druge države u regionu. I dalje moramo ići kod susjeda za neke sadržaje i podatke na osnovu kojih bi potom radili naše karte. Posljednjih godina je Uprava za nekretnine počela da radi izdanja novih karata koje su naslonjene na izdanja Vojnogeografskog instituta iz Beograda, ali opet u znatno manjoj mjeri od zemalja u regionu”, ističe Brđanin.

O zastarjelosti karata koje koristimo najbolje svjedoči podatak da se izviđači i dalje služe kartama koje su rađene između dva svjetska rata. Riječ je o izdanjima Vojnogeografskog instituta gdje je Crna Gora prikazana u razmjerama 1:50.000, na osnovu kojih su kasnije rađene karte u razmjerama od 1:25.000, odnosno 1:100.000 i 1:200.000.

Izviđači u svom programu imaju redovna sportsko-izviđačka takmičenja, kao što je orijentaciono takmičenje (snalaženje u prostoru pomoću karte i busole, gdje pronalaze svaku od unaprijed zadatih kontrolnih stanica). To što se takve aktivnosti odvijaju na kartama koje su stare i po 50 godina i na kojima nema novijeg kartografskog sadržaja, znatno im otežava. Problem je posebno izražen u većim gradovima, gdje su urbanizacija i širenje prema periferiji dinamičniji.

„Svaka civilizovana zemlja ima svoj kartografski institut. To što ga mi nemamo tek je jedan od kamena spoticanja. Drugi nam kroje kapu”, napominje dr Barović.

Kartografski institut koji je potreban državi kao što je Crna Gora, bavio bi se istraživačko-razvojnim i proizvodnim radom u oblastima geodezije, fotogrametrije, kartografije, geografskih informacionih sistema, kartografske reprodukcije, metrologije i drugih geodisciplina u svrhe izrade geotopografskih materijala. U suštini, svime u čemu sada kaskamo za komšijamai i drugim državama svijeta. „Taj bi organ vršio publikacije u vidu različitih vrsta štampanih i digitalnih karata, planova, fotodokumenata, astronomsko-geodetskih, geofizičkih, alfanumeričkih, statističkih i drugih podataka, naučno-tehničkih publikacija i dokumenata. Sve su to radnje kartografskih instituta iz država okruženja, a koje su zapažene kao nedostatak za našu državu kao i za rad izviđača u Crnoj Gori”, objašnjava Brđanin.

Poslije referenduma 2006. i odluke građana Crne Gore da žive u nezavisnoj državi donesena su dva najvažnija akta za njeno funkcionisanje, Ustav (2007) i Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, usvojen 2008. U Baznoj studiji koja je rađena za potrebu izrade tog Plana, a u koju je Monitor imao uvid, navodi se da crnogorske institucije moraju obezbijediti kvalitetne kartografsko-grafičke podloge u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, kao i da formiraju validnu Nacionalnu kartografsko-grafičku bazu. Do danas, nijesu.

,,Institucije koje se konkretno bave ili imaju dodira sa geotopografskim materijalom za prostorno i urbanističko planiranje treba da poboljšaju tačnost u svim domenima kvaliteta kartografskih i grafičkih priloga u prostorno planerskoj dokumentaciji, kao i da prate globalne razvoje u kartografiji“, napominje se još u Studiji.

Crna Gora nije ni među brojnim evropskim državama koje posjeduju savremene i moderno koncipirane nacionalne atlase, u elektronskoj i štampanoj formi, iako i to pomenuta Studija predviđa kao potrebu. Nacionalni atlas je, osim kartografskog nacionalnog blaga, i pitanje ugleda i razvoja, kao i baza znanja i snage stručne zajednice, čija je primjena neophodna u planiranju i uređenju prostora.

O nezainteresovanosti države da promijeni trend, u kom moramo u inostranstvo po instrukcije, najrječitije govori to što je ugašen nekadašnji samostalni studijski program Geodezija na Građevinskom fakultetu u Podgorici na državnom univerzitetu. Sada te studije postoje samo na privatnom – Univerzitetu Donja Gorica (UDG), i plaćaju se.

I u Kanadi, Japanu, Rusiji, kao i u državama Evropske unije (EU) je došlo do brojnih promjena u nastavnim planovima i programima, no oni nijesu ugašeni – dodatno su napredovali. Tako studenti na pojedinim fakultetima mogu pronaći usmjerenja i za neke specijalizovane discipline, poput geomatike, koja služi za prikupljanje, distribuciju, analizu i prezentaciju geografskih podataka.

Moraćemo, sve su prilike, još da pričekamo da se neko od čelnika iz nadležnih resora konačno pozabavi ovom značajnom oblašću.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo