Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIŠO BARTULICA, BOLERO, JESENJIN I JEDNO POTKROVLJE: A bogovi nisu imali vremena

Objavljeno prije

na

Kasne, bezbrižne osamdesete. U sarajevskom potkrovlju, tamo blizu Velikog parka, te noći Mišo Bartulica sviraće i okupljeno društvo prvi put će slušati – „Jelena, Jelena, da su bar bogovi imali malo vremena…” Ko je umio da prepozna znake, mogao je znati da bogovi neće imati vremena za nas.  Baš kao što su oni koji su umjeli da slušaju srcem, mogli osjetiti da će „Jelena” ostati neprolazni hit

 

U popularnoj sarajevskoj diskoteci hotela Beograd te večeri pjevali su i svirali momci iz grupe Bolero. Mišo, Mile, Greba, Čizma, Damir… Povedi me u zemlju galebova, Dajana, Sjećanja, Misli na mene… Hitove sa njihovog prvog i tada jedinog albuma Na kraju slavlja. Pjesme koje skoro da nisu prošle tzv. muzičku komisiju tadašnjeg Diskotona, da bi, nakon samo nekoliko mjeseci po objavljivanju, album morao biti doštampavan.

Danas, Miroslav Mišo Bartulica, frontmen grupe Bolero, se sjeća da je „samo zahvaljujuci Vuji” (muzički direktor sarajevskog Diskotona Slobodan Vujović) snimio ovaj album. Radijski urednici prepoznaće kvalitet. „Bili smo netipični. Naivni i mladi, okrenuti samo muzici”. Tekle su kasne i bezbrižne osamdesete, a ploče Bolera prodavane u velikim tiražima.

Nakon diskoteke, svirka je nastavljena u potkrovolju, tamo blizu sarajevskog Velikog parka… Te noći, uz proslavu jednog tridesetog rođendana, Mišo Bartulica sviraće i okupljeno društvo prvi put će slusati – Jelena, Jelena, da su bar bogovi imali malo vremena… Ko je umio da prepozna znake, mogao je znati da bogovi neće imati vremena, da će drugi za sve nas još jednom izbrati pogrešen tok. Bas kao što su i oni koji su umjeli da slušaju srcem mogli osjetiti da će Jelena postati neprolazni hit.

Po tom potkrovnom stanu vukla se, među knjigama i neka biografija o Jesenjinu. I dok su već pripremani ratni scenariji, tu u blizini, mi smo ponavljali kako je strašno što te noći Serjoži niko nije otvorio vrata dok je presječenih vena lupao po vratima susjednih hotelskih soba. „Možda bi naš pjesnik bio spasen.” Mišo je tvrdio da o Jesenjinu nikad neće pjevati. „Jer je ludi pjesnik život dao bludnoj svetici…”  Ipak, nije odolio. Album O Jesnjinu će izaći u proljeće 1988. Neke od pjesama sa albuma poput Zašto umiru proleteri ali i Konjuh planinom zabranjivane su na radiju. Zašto? Bartulica ni danas ne zna odgovor ili ne želi da govori o tome. „Možda su prepoznali kritiku ondašnjeg sistema”, kratko kaže.

Sviraj harmoniko, Pismo majci, Krčmarska Moskva…. Traju. „Imali smo sreću da su pjesme nakon svih tih godina nekako same opstale. Zahvaljujući onima koji su ih slušali. Oni koji su nas slušali, bili su neobično vjerna publika.”

A, slušaju ih sve ove godine i oni koji nisu ni rođeni u doba kad su njihove pjesme nastajale. One su poznate čak i onima kojima ime Bolero ili Mišo Bartulica ništa ne znače.

Zemlja je popucala po svim šavovima, razum je zaćutao, po sarajevskoj kotlini, umjesto proljeća, te godine prosule su se granate. Muzika je utihnula. „Raspadalo se sve što je u to vrijeme bilo dobro, pa i mi kao bend.”

Momci su se rasuli, neki su ostali u Sarajevu, neki otišli u Prag, Švicarsku, Ameriku. Mišo je te godine proveo u Livnu i Splitu. Bolero nije više postojao.

„Da, rat oko nas i činilo mi se da nikad više neću moći svirati, da nema nikog kome bih mogao svirati. Da ne postoji publika kojoj bih se na taj način mogao obratiti. Sve mi se raspadalo u glavi. Sve vrijednosti bile su pomjerene. Zavladao je primitivizam i činilo se da nikom pjesme neće više trebati. Socijalno društveni odnosi zaista utiču na boju našeg života i na one koji pišu. Pa i na umjetnike, generalno” – priča Bartulica.

To stanje trajalo je ne samo tokom rata. Potrajalo je do prije nekoliko godina. Srećom, nastavio je Mišo i da piše i da komponuje, a i da „reži”u stihu. Nemoj, nemoj, nemoj, hodat bos po Bosni… Nastavili su i da ga zabranjuju i osporavaju.

Ponekad rezignirano kaže da su sretni oni koji su pobjegli odavde i šaljivo dodaje da je možda bilo bolje da je negdje po Evropi slagao kokoške na pokretnoj traci. A onda napiše, kao da prkosi stvarnosti:  „Preko našeg neba idu ptice selice, kao da je jesen stigla pa nekud odoše, sve misle da je tamo vječno proljeće, da tamo djeca ne plaču i da zime ne dolaze…”   Tako, tuga drugačije zatreperi.

Prošlo je dvadeset pet godina kad smo se ponovo sreli. „Godine su prošle niz naše obraze, a vjetrove mladosti starost je umirila”, a na koncertu koji je Bolero Reunion organizovao u Mostaru, okupila se hercegovačka mladost. Naša djeca uglas sa Bolerom pjevala… Čekala si svog pijanog druga… Dok su mladi pjevali pjesme naše mladosti, mi smo ushićeni, poneseni trenutkom, ponavljali kako smo mislili da su one naše kasne osamdesete u sarajevskoj kotlini, bile poslednja oaza normalnosti pod ovim našim parčadima neba.

Pa onda, sa Radetom Šerbedžijom, Mišo na Titovom brodu Galeb snima Dispertango. Oni neki „mi” nekako smo se prepoznali u stihovima: „Čuješ li muziku uličnih svirača, još uvijek sviraju ples, čuješ li odjeke koraka zagrljenih plesača, ali to nismo više mi…”

Tu su sjene nade i neispunjenih očekivanja. „Vjerovao sam u mlade, jer mi stariji smo krivi za rat. Nismo učinili dovoljno da se on ne desi. Očekivao sam od novih generacija da budu pozitivniji, drugačiji. Da će nam pokazati put kako da živimo, poštujući sve ono što je vrijedno i u svjetovnom i u vjerskom svijetu… Možda će nam, ipak, trebati pomoć sa strane, sa druge planete i drugog univerzuma. Mi kao ljudi očigledno nismo sposobni za to”.

Bolero je sarajevska grupa, uvijek gdje god bio, govori Mišo Bartulica.  Živi u Livnu. Sate provodi u studiju, sprema nove pjesme. Samo, nikad nema kraja pjesmi koju stvara. „Tek ponekad stavim je u kontekst i dam joj formu. Ali u biti iznova pišem tu najbolju pjesmu. Stalno tu jednu, a ne znam da li ću je ikada napisati.”

Piši, Mišo. Ne odustaj. Za bezbrižne noći osamdesetih, za onu prohujalu mladost. Za sve Jelene. I sve mladosti što će doći.

 

Pokucaću Šobiću na vrata

Ovako Mišo zbori o jednom prijateljstvu: „Miladina poznajem još iz gimnazijskih dana kada je dolazio u Livno, u posjetu našem zajedničkom prijatelju Ognjenu Jovoviću. Kasnije smo se družili u Sarajevu. Paša Ferović, Miladin i ja. Svirao je gdje god da bi se našli. U kafiću, pabu ili u jednoj konobi. Ali i po klupama sarajevskih parkova. Bio je to Šobićev način da oživi pjesme, da im da ukus prostora u kome ih stvara. Već tada su predobro zvučale. Pašin studio je samo trebalo biti mjesto da se to u vječnost zapiše.

Kad sledeći put dođem u Nikšić, ići ću da Miladinu kucam na vrata.”

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo