Povežite se sa nama

INTERVJU

FILIP ŠVARM, ODGOVORNI UREDNIK NEDJELJNIKA VREME: Ne očekivati puno od suđenja mafijašima

Objavljeno prije

na

MONITOR: Nejasne su okolnosti predaje Darka Šarića. Šta o tome mislite?

ŠVARM: Što se tiče Šarićeve predaje mi ne znamo ništa osim onoga što je službena verzija. Prema toj službenoj verziji Šarić se krio u Južnoj Americi. U kojoj zemlji? Tu znamo glasine: pominju se i Venecuela i Urugvaj, Argentina, Brazil… Da li je to tačno? Ne znamo. Interesantno je pitanje zbog čega se Šarić predao? Očigledno, da su Šariću bile na tragu američka DEA i druge službe, ali verovatno su mu bili na tragu i njegovi tzv. poslovni prijatelji iz Južne Amerike. Mislim da je u jednom trenutku on odlučio da mu je bolje da bude živ u zatvoru u Ustaničkoj ulici nego mrtav u Bogoti, Johanesburgu ili nekom drugom gradu. A zašto te zemlje odakle se Šarić pojavio ćute, pa verovatno stvar leži i u toj nekoj međunarodnoj proceduri, odnosno da je Šarić uhapšen u nekoj zemlji on bi išao u pritvor, pa u ekstradicioni zatvor, pa bi se na njegovo izručenje čekalo.Mislim da je postignut dogovor između te zemlje i Srbije, a to bez Amerikanaca nije moglo, da se Šariću omogući da sleti u Podgoricu u iznajmljenom avionu. I onda niko nije pravio pitanje.

MONITOR: Šarić je u sudu optužio bivšu vlast da mu „smješta”?
ŠVARM: Svi veliki procesi uključujući i ovaj protiv Šarića, da pomenemo Legiju, Jocu Amsterdama i druge kojima je u sličnim procesima suđeno, svi ti optuženici se pozivaju na svoje informacije o raznim političkim spletkama, spremni su d a govore o političarima koji su navodno duboko umešani u mafijaške poslove, svi oni govore da im je namešteno odnosno da su žrtve političkog progona. U suštini kada se ta suđenja malo bolje pogledaju, shvati se da se gotovo ništa ili samo malo iz njih sazna. Na procesima i za ubistvo Ivana Stambolića i za ubistva zemunskog klana i za atentat na premijera Đinđića i za Ibarsku magistralu, Legija je ispričao fantastične priče. Uz sav napor da se u njih povjeruje, nemoguće je, a tim pre što za njih nije bilo dokaza. Tako postupa i Šarić. On zna da ništa neće dobiti ako optuži aktuelnu vlast. Tim pre, što ti ljudi nisu bili na vlasti u trenutku kada je on radio to što je radio. On na taj način želi da se umili novim vlastima, pa da dobije neke povlastice ili se možda nada da će stvoriti dovoljno veliku kakofoniju na suđenju pa da se na taj način pokuša izvući. Ne verujem da će od toga biti išta jer ako Šarić nekoga optuži, a on sam ima sudski potvrđenih trinaest optužnica, on je čovek kojeg terete za šverc 5,7 tona kokaina, za pranje najmanje 22 miliona dolara, jasno je da će taj čovek pokušati da podmeće drugima i da izmišlja, samo da bi sebi olakšao. To što će on nekoga optužiti, ponavljam, ne znači mnogo ili ne znači ništa, ali to ne znači da pravosuđe dakle institucije ne bi trebalo da to provere. Provera bi morala biti u skladu sa zakonom, u institucijama a ne da se na osnovi Šarićevih izjava, lupetanja i prozivanja podiže politički rejting i organizuje hajka na političke i svake druge protivnike.

MONITOR: Šarić je odbio da svjedoči u slučaju Dačićevog šefa kabineta Lazarevića. Šta tu pokušava da postigne?
ŠVARM: Lazarević se sumnjiči za odavanje podataka koji su bili vezani za delovanje Šarića i njegovog klana. Šarić je tu pozvan kao svedok jer ne može u tom slučaju biti optužen kao što je u mnogim drugim slučajevima.On je tu odbio da govori verovatno da ne bi slučajno rekao nešto protiv sebe što bi impliciralo d a je on zaista šef tog narkoklana, a on tvrdi da nije… Ako bi u slučaju Lazarević učestvovao kao svedok time bi indirektno priznao svoju umešanost u poslove klana. Ali, on će o tome svakako biti pitan kada bude ročište za šverc kokaina, pa ćemo onda videti šta će da kaže.

MONITOR: Kakva je pozicija tužilaštva u odnosu na izvršnu vlast, da li se tu nešto mijenja, nagore ili nabolje?
ŠVARM: Hajde da to ovako kažemo. Mi ovde imamo jedan glavni faktor a to je politička volja. Kada postoji politička volja, kada se od toga napravi program i kampanja, onda se i hapsi.

MONITOR: Pa to je ona onda iznad zakona, najveća moć u državi?
ŠVARM: Pa ponekad izgleda da je ta volja jača od zakona, ali za nas je još bitnije da mi ni danas kao ni ranije nemamo jačanje i osposobljavanje institucija da rade svoj posao. Hoću da kažem da bi tužilac trebalo da bude taj koji pokreće postupke, da on objasni zašto se postupak pokreće i pritom da se drži i zakona a ne ovo što mi danas imamo da najpre o nekom postupku čitamo u tabloidima ili čujemo u izjavama političara koga bi trebalo hapsiti, pa tek onda imamo hapšenje. Mi vidimo da je tužilaštvo neretko u službi političke volje. Imamo obrnut proces, jačamo populizam a ne osnažujemo institucije da rade svoj posao.

MONITOR: Zato što to političari ne žele?
ŠVARM: Institucije koje rade svakako sprečavaju političare da rade ono što mogu. Ako postoje razvijene institucije manji je prostor za političke zloupotrebe, to je poznato.

MONITOR: Gotovo u svim kalkulacijama oko toga ko ulazi u novu srpsku vladu, pominje se šef Tadićevog predsjedničkog kabineta Miki Rakić.U čemu je stvar sa Mikijem Rakićem i šta će da bude ako on ne uđe u vladu?
ŠVARM: S kim će napraviti vladu, mislim da zna samo Aleksandar Vučić. SNS ima apsolutnu većinu, a sa Mađarima i dvotrećinsku. Nikada Srbija u svojoj istoriji nije imala jačeg premijera. Najveći oponenti Mikija Rakića, Dragan Đilas ili neki drugi, u izbornoj kampanji kada su pljuštale optužbe i protivoptužbe, ne dovode u pitanje zasluge Mikija Rakića, bilo da je reč o borbi protiv organiziranog kriminala ili o saradnji sa Haškim tribunalom. Nema disonantnih tonova da je Miki Rakić zaslužan za započinjanje borbe protiv organiziranog kriminala i da se završila saradnja sa Haškim sudom, hapšenjem Karadžića i Mladića. Sem toga on je je i lični prijatelj Aleksandra Vučića a ovaj je najavio spremnost da u vladu inkorporira i neke ljude iz prethodnih vlada koji imaju zapažene rezultate, pre svega one koji su se pokazali kao vredne tehnokrate.

MONITOR: Prema Tadićevim riječima njegovi neće u vladu ako tamo bude Dačić sa svojima?
ŠVARM: Mislim da je to prilično jednostavno. Dačić je ponovio izborni rezultat, ali je on ranije imao zlatnu dionicu. Obe partije koje su tada pretendovale da sastave vladu, i DS i SNS su se otimale o Dačića. Odlučio je da bude premijer, ali kako nije imao većinu u vladi, tada je počeo i njegov sunovrat.Vrlo brzo smo shvatili da je on formalni premijer a da je stvarna vlast u rukama Vučića kao prvog potpredsednika vlade. Imamo i Borisa Tadića koji je napravio stranku 40 dana pre izbora. Javnost je to protumačila kao Tadićev potez radi ulaska u vladu sa naprednjacima. Ulazak Tadića u vladu bi trebao da ima i nešto principijelno a ne samo želju da se uđe u vladu. I zato imamo fokus na taj odnos između Tadića i Dačića, gde Tadić vodi kampanju protiv Dačića a ovaj mu odgovara. Jer, ako Tadić uđe sa Dačićem u vlast pokazaće da je cijepanje DS i sve drugo što je Tadić govorio i radio bilo samo zato da bi se ušlo u vlast. Otud ta priča – ako uđe SPS, Tadić neće. A 2008. Tadić je sklopio dogovor sa Dačićem, a njih su dvojica potpisivali istorijske sporazume o izmirenju, pa ta priča o dva bola.

MONITOR: Da li je Dačić sa svim aferama koje su se u vezi sa njim pojavile uopšte potreban Vučiću?
ŠVARM: Nije potreban. Vučiću niko nije potreban.

Presuda Amsterdamu očekivana

MONITOR: Oslobađanje Sretena Jocića od optužbe da je organizator ubistva Ive Pukanića i Nike Franića je neke veoma iznenadilo?
ŠVARM: Moram priznati da sam očekivao oslobađajući presudu iz jednog prostog razloga : zato što je za isto djelo Joca Amsterdam oslobođen i u Zagrebu. Bilo bi čudno da je on za isto djelo bio osuđen u Beogradu a da nema novih dokaza.Da se nisu pojavili kao ni neka nova svedočenja koja bi ga teretila. I tu teško nešto može da se kaže ili doda.

Jocić je optužen kao organizator a ne naručilac Pukanićevog ubistva i takođe nije dokazano da je on organizovao grupu koja je izvršila atnentat,ali da je grupa postojala to je jasno: zna se ko je pratio, koje je pripremao ubistvo…Verujem da svi umešani ne znaju, ali sigurno da neki od njih znaju ko je naručilac ubistva Pukanića i Franića, ali ne žele o tome da govore: ili su ucenjeni, ili su preplašeni ili su podmićeni.

 

Vučiću sva odgovornost

MONITOR: Vučić kao da želi -zbog kadrovskih slabosti svoje stranke, i zbog najave vrlo teških i restriktivnih reformi- da dobije podršku sa strane i odijeli odgovornost?
ŠVARM: Vučić i da uzme sve u vladu, odgovornost je na njemu. Zna se ko je dobio koliko na izborima, ko odlučuje i ko je odgovoran. Što se tiče kadrovskog potencijala – ništa SNS nije ni gori ni bolji od drugih stranaka. Kadrovi se uvijek stvaraju uz vlast.Ako nisu bili članovi stranke, postaće nekakvi simpatizeri, biće već nekako postavljeni. Čitava naša politička istorija nam to pokazuje.A druga je stvar što vi morate da namirite vaše partijske kadrove.A to nema nikakve veze sa njihovom sposobnošću ili nesposobnošću. I uvek je drama svakog premijera kako da kompenzira tehnokrate i ljude koji su ga doveli na vlast. To će biti problem.

U ovom trenutku Dačić ne treba nikome.Teško je zamisliti da on bude i stožer opozicije jer je suviše slab. Ali, moguće je da će Dačić ipak na neki način participirati u vlasti. Kad kažem to, mislim da će učestvovati on tj. SPS, a ne koalicija okupljena oko njega.Ali bi imao sasvim drugačiji položaj nego ranije.Afere uvek stoje kao Damoklov mač iznad Dačića i tu su da obezbjede da SPS i koalicija oko njega, rade šta bi trebalo da rade.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo