Povežite se sa nama

INTERVJU

SRĐAN DRAGOJEVIĆ, REŽISER: O bratstvu i jedinstvu u prevari

Objavljeno prije

na

Svjetska premijera filma Atomski zdesna, po scenariju i u režiji Srđana Dragojevića, održana je nedavno u hotelu Splendid u Bečićima. Riječ je o tragikomediji koja govori o razornim posljedicama „domaćeg”, divljeg kapitalizma na živote običnih ljudi. U filmu igraju Srđan Todorović, Branko Đurić, Tanja Ribič, Nataša Janjić, Hristina Popović, Mima Karadžić, Zoran Cvijanović, Mira Banjac, Isidora Simijonovič, Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Božidar Zuber… Atomski zdesna je crnogorsko-srpski film, a snimljen je u produkciji Delirum filma (Beograd), a koproducenti su Ministarstvo kulture Crne Gore, Televizija Crne Gore, Artikulacija (iz Podgorice), Radio-televizija Srbije, Filmski centar Srbije, Pokrajinski sekretarijat za kulturu Vojvodine…

Jedan od najpoznatijih srpskih filmskih reditelja Srđan Dragojević rođen je u Beogradu. Po obrazovanju je klinički psiholog i reditelj. Nakon svog prvijenca Mi nismo anđeli, u tri svoja naredna ključna ostvarenja odlično je uhvatio duh vremena na Balkanu: u drami Lepa sela lepo gore to je bio rat, u Ranama poratno beznađe, a u Paradi homofobija.

MONITOR: Iako to nisu očekivali, gledaocima tokom projekcije ,,Atomski zdesna” bilo je jasno da se ne radi o komediji, iako ima komičnih elemenata. Film je prilično uznemirujući, gorka balkanska priča o posljedicama tranzicije. Da li je film baš alegorija trenutnog stanja na Balkanu?
DRAGOJEVIĆ: Možda sam ja to malo i ublažio. Priča i postavka omogućavaju i komične note. Zamislite da sam pravio priču o komunalnoj radnici koju su izbacili iz poslovnice banke jer je u radnoj uniformi, o očaju roditelja čije dete umire na njihove oči jer zdravstveni fond ne želi da plati za operaciju, o onima čije je preduzeće privatizovao kriminalac i koji nemaju od čega da prehrane porodicu. Vi nastavite ovo nabrajanje, siguran sam da vi ili vaši bližnji imaju slično iskustvo…

MONITOR: Mlađa publika nije znala šta znači atomski zdesna – taj termin, nelogična komanda iz pješadijske obuke iz perioda JNA. Kako ste se dosjetili tog naslova i šta za Vas on predstavlja?
DRAGOJEVIĆ: Atomska bomba liberalnog kapitalizma je pala a mi smo ozračeni, mutirali a da to ne primećujemo. Erih From je pričao da je bolesno društvo kao fabrika koja proizvodi škartove. Škartovi misle da je sa njima sve u redu, a nije. Ozračeni smo bedom, bezosećajnošću, egoizmom, reality emisijama, kriminalom. Stvari kojih bi se svi normalni ljudi pre dvadeset godina stideli sada su matrice ,,normalnog” ponašanja. Zato ja nemam velike iluzije da će dovoljno ljudi pogledati ovaj film. Privlačniji je i šoping mol i ekran televizije, mnogi više nemaju ni para ni volje za bioskop. Ali, za ovaj film, meni je svaki gledalac važan.

MONITOR: Kao i u prethodnim filmovima i ovdje je svo vrijeme isprepletano tragično i smiješno. Radnja filma ,,Atomski zdesna” odvija se u hotelu na Jadranu, gdje su porodice iz svih krajeva bivše Jugoslavije došle na ,,besplatnih” nedjelju dana. Jedan od protagonista izgovara: ,,Ništa na ovom svetu nije besplatno, osim sira u mišolovci”. Kako ste došli na ideju da baš ovo bude radnja filma?
DRAGOJEVIĆ: Naši životi su istovremeno i tragični i smešni. Tako živimo već decenijama. Meni lično takav pristup je neophodan u cilju čuvanja duševnog zdravlja. Mora se smejati onome što se pobediti ne može. I to je vid otpora. Kada ljudi prestanu čak i da se smeju, sprema se neki težak belaj sa mnogo posečenih glava. Ovo je veoma realističan film, priča je istinita, mnogi su karakteri nastali na osnovu živih ljudi. Pre dve godine bio sam na Tenerifima inkognito, glumeći ,,ovcu za šišanje”, jednu od mnogih iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Kao što su i agenti, prodavci bili iz čitave bivše ,,Yuge”. Bratstvo i jedinstvo u biznisu, kako kaže jedan od agenata u filmu. Posle neko zamera kako sam stavio glumce iz bivše zemlje zbog tržišta. Kakvi mali, pileći mozgovi. Ja sam realista, pričam ono što sam video. O bratstvu i jedinstvu u prevari, po bedi. A ima i bratstvo i jedinstvo u gluposti. I ono je tu. Živo i zdravo.

MONITOR: Svi likovi u ,,Atomski zdesna” su pohlepni i beskrupulozni bili oni prodavci ili oni koji treba da budu prevareni. Da li bi nam uporedili ovaj film sa prethodnima, naročito sa filmovima ,,Lepa sela, lepo gore” i ,,Rane”, gdje su likovi ipak sačuvali ono ljudsko?
DRAGOJEVIĆ: Pa nisu baš svi pohlepni i beskrupulozni. Neki od njih jesu, a neki, kao bračni par iz Niša, nisu. Oni su jadni ljudi, bez mogućnosti da odu na bilo kakvo bračno putovanje, zaraženi idiotskim, vulgarnim reportažama o poznatima iz magazina za konzumente tuđe sreće, nesreće i ostale robe. Oni ostavljaju bebu kod kuće, krijući je, znajući da neće dobiti vaučer jer sa bebom nemaju šanse da dostignu potreban mesečni prihod koji ih kvalifikuje za buduće potencijalne kupce apartmana. Video sam jednu vest iz neke od jadnih istočnih tranzicionih zemalja. Vest je o bračnom paru koji je par godina štedeo za letovanje pa kada su pošli, shvatili su na aerodromu da su zaboravili pasoš za svoju bebu, otputovali su i bebu ostavili na aerodromu. Monstruozno, naravno ali nisu oni, sami po sebi monstrumi, njih je okrutno, nehumano društvo načinilo monstrumima. Ljudi nisu dobri ili loši, velim vam sa pozicije kliničkog psihologa, oni su dobri ili loši u okolnostima u kojima žive, u kojima se oblikuju. Nije ni glavni junak filma, Mladen, loš, on jeste beskrupulozan ali bar ima grižu savesti, nije sociopata kao ostali prodavci, nije sociopata kao većina koji su se u tranziciji obogatili.

MONITOR: Kad smo kod glumaca, okupili ste sjajnu ekipu – 18 umjetnika iz cijelog regiona. Pretpostavljam da je ovo bio i veliki producentski poduhvat?
DRAGOJEVIĆ: Meni je izbor glumaca uvek ključno pitanje. Verujem da je u glumcima srž uspešnog ili neuspešnog filma. Dugo sam vagao i razmišljao i, na kraju, čini mi se da se nigde nisam prevario. Veliko mi je zadovoljstvo da sam prvi put radio sa Brankom Đurićem i Mimom Karadžićem, ali i to što sam uspeo da za film dobijem i neke od glumaca sa kojima sam ranije radio. Meni su u ovom filmu otkriće i Dubravka Drakić i Mirko Vlahović sa kojima ranije nisam radio.

MONITOR: Ranije je bilo priče da ćete raditi film ,,Bodljikavo prase”, po istoimenom romanu Džulijana Barnsa. Šta je sa tim projektom?
DRAGOJEVIĆ: Ništa za sada. I pored dobijanja sredstava na pet fondova, još smo daleko. Jedan od ključnih fondova, ukrajinski, pod znakom pitanja je. Ne znamo da li ćemo izvući taj novac i hoće li on išta vredeti uskoro. No, u ovom poslu nema drugog do optimizma i vere u uspeh. I, naravno, važno je imati nekoliko projekata do kojih vam je stalo. Učio sam studente na akademiji, tih par godina koliko sam tamo bio, da nikada neće biti profesionalci ako nemaju bar dva do tri scenarija, spremne. Ovaj je posao suviše neizvestan i to je nužnost.

Miroslav MINIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo