Povežite se sa nama

FOKUS

Girice u zatvoru, ajkule na sigurnom

Objavljeno prije

na

Policija i tužilaštvo opet su za domaću i međunarodnu publiku pripremili predstavu. Tri saobraćajna policajca uhapšena su krajem prethodne sedmice, u policijskoj akciji Zeta, i osumnjičeni za primanje mita i korupciju. Čitav spektakl, od njihovog hapšenja do naslovnih novinskih strana, odigrao se zbog – dvije hiljade eura. Toliko su policajci navodno pribavili zloupotrebom službenog položaja. Priča postaje tragikomičnija kad se znaju detalji: od trojice uhapšenih policajaca samo je jedan, dvadesetsedmogodišnji Aleksandar Lakić, uhapšen jer je uzimao novac. Druga dvojica uhapšeni su jer su mu, grešni, navodno pomagali. Andrija Kovačević tereti se da je ,,telefonom na engleskom jeziku pričao sa stranim državljanima” i da je ,,na engleskom tražio 50 do 150 eura za Lakića”. Treći saobraćajac, Radosav Bošković uhapšen je jer je navodno znao da njegov kolega uzima novac, a to nije prijavio nadređenima. Specijalna tužiteljica Đurđina Nina Ivanović zahtijevala je pritvor za uhapšene saobraćajce jer se, kako je objasnila, radi o djelu ,,sa koruptivnim elementima”. Nije šala, država – stroga ali prava.

Iz policije su se pohvalili i podatkom da je istraga o trojici korumpiranih saobraćajaca trajala mjesecima, te da su dokazi pribavljeni mjerama tajnog nadzora. Iste te mjere direktor Uprave policije Veselin Veljović živ nije htio da upotrebi da, recimo, utvrdi otkud Darku Šariću i njegovoj porodici milioni. Nije poznato ni da su prisluškivani visoki policijski funkcioneri koje su iz opozicije optuživali da su u sprezi sa organizovanim kriminalom.

Garet Tankosić-Keli, bivši šef UNDP-a u Crnoj Gori je baš ovih dana podsjetio kako je pred Nacionalnom komisijom za borbu protiv korupcije završio slučaj snimka svadbe Safeta Kalića, koji je ukazivao na osnovanu sumnju da postoji sprega kriminala i bezbjednosnih struktura: ,,Predsjedavajući (Duško Marković), upravo bivši šef iste te službe državne bezbjednosti – obratio se zapisničaru i tražio da se pripremi materijal za tu temu za neprecizirani datum u budućnosti, kao da je u pitanju prekršaj nepropisnog parkiranja, a ne nesporni dokaz sprege kriminalnog podzemlja i jednog od njegovih bivših kolega iz državne bezbjednosti”, primijetio je Keli.

Poznato je: na snimku svadbe Safeta Kalića, objavljenom na Jutjubu, među zvanicama bili su i Zoran Lazović, tada visoki funkcioner ANB i Ljubiša Mijatović, šef obezbjeđenja Mila Đukanovića.

Tužilaštvo je tek nedavno, nakon pritiska iz Brisela da se Crna Gora mora početi obračunavati sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom, te da je to jedan od najvažnijih uslova za ulazak u EU, podiglo optužnicu protiv Kalića, njegovog brata i supruge zbog pranja novca zarađenog trgovinom narkoticima. Zanimljivo, hapšenje je uslijedilo tek pošto je Kalić napustio zemlju. Uhapšeni su samo njegova supruga i brat. Po istom receptu, u pritvoru su i brat Darka Šarića Duško i poslovni saradnik, dok je jedan od glavnih narkobosova Balkana nesmetano napustio zemlju.

Hapšenjem trojice saobraćajaca crnogorske vlasti opet pokazuju da imaju ozbiljnu namjeru da srede statistiku potrebnu za evropske izvještaje. Ne pomažu ni upozorenja evropskih zvaničnika, ali ni lekcije o tome ko su krupne, a ko sitne ribe koje je civilni sektor više puta nesebično držao tužilaštvu i policiji. I dalje se hapse saobraćajci, carinici, direktori škola i medicinske sestre, a šampioni organizovanog kriminala tretiraju kao društvena elita.

U toku je i suđenje ljekarima koji su navodno primali mito u iznosu od 50 do 100 eura. Statistiku je posebno ukrasio slučaj Zavala, procesuiran odmah pošto je izabran novi premijer Igor Lukšić. Zbog korupcije uhapšeni su gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i Dragan Marović, opštinski funkcioner i brat Svetozara Marovića, tada potpredsjednika Vlade. O odlučnosti ,,nove vlade” da se obračuna sa korupcijom i kriminalom, i ispuni jedan od uslova za ulazak u EU, dovoljno govori i to da se slučaj na tome završio. Da je riječ o uljepšavanju statistike bilo je jasno ne samo zbog tajminga kada je slučaj procesuiran, pošto je godinama stajao u ladicama tužilaštva, već i po tome što nije ispitana odgovornost krupnijih riba u slučaju – tadašnjeg ministra uređenja Branimira Gvozdenovića, kao ni Svetozara Marovića. A pogotovu što nije ispitana odgovornost za druge slučajeve u istoj Budvi, gdje je umiješana mnogo moćnija – prva familija.

Bez obzira na kozmetiku, Crna Gora i dalje nema nijednu pravosnažnu presudu zbog visoke korupcije, upozorava za Monitor Vuk Maraš, direktor monitoring programa Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). ,,Mislim da je Crna Gora jedina takva zemlja na svijetu, a sigurno da je jedina u regionu”, kaže Maraš. On podsjeća na hapšenje Iva Sanadera u Hrvatskoj. ,,Jedini smo i koji nijesu procesuirali niti jednog tužioca. Ispada da kod nas ni nema visoke korupcije”, kaže Maraš. On smatra da je neophodno da bude smijenjen i Veselin Veljović, ali i tužiteljica Ranka Čarapić.

I Daliborka Uljarević, direktorica CGO upozoravala je da nema vidljivih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije: „Značajniji reformski kursevi najavljeni su još daleke 2003. godine na politikantski način Mila Đukanovića. Na žalost svih nas ni osam godina kasnije mi nemamo dovoljno konkretnih, vidljivih rezultata kojima bi se mogli pohvaliti”

Milo Đukanović, jedini političar iz devedesetih koji je ostao na vlasti, saopštio je nedavno u intervjuu za svoju Pobjedu da DPS neće ,,da prinosi žrtve, ni krupne ni sitne ribe”. Bivši premijer je kazao kako on i DPS posebno drže ,,do slobode pojedinca”. A posebno do neobuzdane slobode pripadnika familije kojima je u Crnoj Gori nebo granica.

Nekoliko dana pošto su uhapšeni korumpirani saobraćajci, stigla je vijest: Branislav Brano Mićunović, kontroverzni Nikšićanin, legalizovao je osmospratnicu u Budvi. Kada Mićunović nelegalno gradi, inspekcija ne izlazi na teren, a urbanisti iznenada, sasvim slučajno naravno, odluče da bi baš na njegovoj parceli trebalo napraviti istu takvu zgradu kakvu je on na divlje sagradio, pa izmjene detaljne urbanističke planove. Sve je finansirano iz opštinske kase. A onda su to u lokalnom parlamentu aminovali DPS odbornici. Rezultat udruženih napora države i građanina Mićunovića je očekivan: on ne samo da nije odgovarao zbog nelegalne gradnje, nego je i prigrabio milione.

Da, tu je i SDP koji prijeti da će zbog odluke vladajućih odbornika da legalizuju Mićunovićev posao izaći iz koalicije. To bi, zna se, bio teški udarac za opstanak države, kao takve. Ako to stvarno učine u budvanskom SDP –u, prijeti opasnost da Ranku Krivokapiću ovamo u centrali prepukne živo srce, od tuge.

MANS je državnom tužiocu podnio krivičnu prijavu protiv ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića i bivšeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno vršili dužnost nadzora u postupku donošenja planskih dokumenata kojima je legalizovana divlja gradnja Mićunovića.

A nije samo Mićunović ispravkama urbanističkih planova prigrabio milione. Monitor je nedavno pisao o urbanističkom kriminalu i rođacima, prijateljima i kumovima bivšeg premijera koji su kroz izmjene urbanističkih planova zgrnuli ogoroman novac. Tu su Duško Knežević, Veselin Barović, a nedavno je i Aco Đukanović, mlađi brat bivšeg premijera, izmjenama urbanističkih planova utrostručio vrijednost parcele u Baru. Sreća, ništa drugo.

Mlađi Đukanović ima sreće i sa tužilaštvom. U ladicama tužilaštva prašina je pokrila slučaj Prva banka. Većinski paket akcija u toj banci ima porodica Đukanović, Aco, Milo i sestra Ana Kolarević. Tužilaštvo nikako da pronađe ,,još neke informacije i pojašnjenja u slučaju Prva banka”. U novembru prošle godine tužiteljica Ranka Čarapić saopštila je da će ,,za mjesec dana donijeti odluku o slučajevima Zavala i Prva banka”. Saopštila.

Da slučaj Prva banka neće biti baš taj slučaj koji je Ranka Čarapić nedavno tajnovito najavila kao sljedeće veliko hapšenje, nije se sumnjalo. Velikog hapšenja nije uopšte bilo, osim ako tužiteljica pod tim nije mislila na akciju Zeta i tri saobraćajca.

Poneko je vjerovao da će osim Zavale iz ladica tužilaštva biti izvučena još neka od pregršt zanimljivih priča o saradnicima i prijateljima bivšeg premijera. Samo MANS je u periodu od 2004. do 2009. godine tužilaštvu podnio 23 krivične prijave protiv visokih funkcionera. Neće biti prinošenja žrtvi, bio je jasan Đukanović.

Sve se češće čuju prognoze da bi se slučaj Zavala lako mogao završiti zahtjevom osumnjičenih da im država plati odštetu zbog nezakonitog hapšenja. Nije nemoguće. Ko ovih dana prati izvještaje iz sudnice o aferi Zavala mogao bi pomisliti da je osumnjičeni Rajko Kuljača bio ljuti legalista i borac protiv divlje gradnje, te da u doba njegove vladavine Budvom niko nije smio pomisliti ni terasu da zastakli.

Uhapšeni saobraćajci prava su slika Đukanovićeve Crne Gore i sistemske korupcije koja u njoj vlada. Kumovi, prijatelji i braća ne moraju da krše zakone. Zakoni se spram njih prave i zbog njih mijenjaju. Saobraćajci, carinici i ljekari uhapšeni zbog stotinjak ili nekoliko hiljada eura prirodna su posljedica takvog sistema, i odglumljene borbe protiv korupcije. Slučajno odabrane žrtve u moru sitnih riba.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

I dok traže Đukanovićeve ustavne i zakonske propuste, avgustovski pobjednici zaboravljaju da pomenu da su njihovi pregovori još trajali u vrijeme kada je Đukanović, u četvrtak, 15. septembar, zakazao konsultacije sa političkim partijama. U to doba niko nije ni pominjao da nijesu svi dobili pismeni poziv od Đukanovića, a više njih je saopštilo da znaju da je krajnji rok da dostave Đukanoviću ponudu i potpise 41 poslanika u ponedjeljak, 19. septembra. U ponedjeljak, ponude i potpisa – nije bilo u pismenoj formi. Lider DF-a Andrija Mandić obratio se Đukanoviću u ponedjeljak poslijepodne preko medija, saopštivši da su se dogovorili. Takođe, avgustovski pobjednici saopštili su da imaju „verbalnu podršku“ koalicije Crno na bijelo, da je dogovor postignut i da mogu da formiraju 44. vladu.

Pismena ponuda sa potpisima poslata je Đukanoviću dan nakon isteka propisanog roka, u utorak, 20. septembra. GP URA je prvobitno odbijala da njeni poslanici potpišu ponudu, tražeći kompletan dogovor o sastavu buduće vlade („ništa nije dogovorno dok sve ne bude dogovoreno“). Konačno, nakon što je ostatak avgustovskih pobjednika pristao na uslove URA-e, promjenili su mišljenje.

Lider URA-e, i aktuelni premijer tehničke vlade Dritan Abazović, je u vrijeme kada su avgustovski pobjednici trebali da dostave ponudu Đukanoviću, pošao u posjetu SAD-u, nakon što je održao konferenciju za štampu, gdje je iznio brojne optužbe na račun onih sa kojima pregovara  o eventualnoj budućoj vladi. U trenu kada je trebalo okončati političku krizu u zemlji, on je u SAD odveo deset saradnika o trošku budžeta, i predano radio na sopstvenom marketingu, od vožnje biciklom po njujorškim ulicama do gostovanja na tamošnjim televizijama. Ipak, eto, dao je verbalnu podršku za formiranje vlade na čelu sa Lekićem.

„Verbalno predložiti nekoga u 2022. godini, u trenutku kada u svijetu funkcionišu i elektronske sjednice, ostaviti prostor za bilo kakav manevar nekome kao što je Đukanović je prilično na svoju štetu. On koristi svaku pukotinu koju može“, ocijenio je pisac Đuro Radosavović, apostrofirajući dio odgovornosti za aktuelnu politčku krizu i na avgustovsku većinu.

Tokom maratonskih konsultacija avgustovskih pobjednika, takođe je postalo jasno da im je na prvom mjestu partijski interes i partijske kalkulacije, a ne dogovor u cilju prevazilaženja političke krize. Konsultacije su protekle u beskrajnim međusobnim optužbama, neozbiljnosti, i bez jasne volje da se do dogovora i dođe.

Zbog svega, Crna Gora je danas u dubokoj institucionalnoj krizi. Ne samo da nije jasno da li nas očekuju izbori ili će biti formirana nova vlada, nego se otvara i mogućnost novog institucionalnog vakuuma ukoliko poslanici ne prihvate Đukanovićevu inicijativu. A, moguće, i ukoliko je formalno prihvate (nemamo Ustavni sud).

Advokat Veselin Radulović ocijenio je da u slučaju da skupštinska većina ne podrži predsjednika države, kao što su najavili, nastaje još jedna pravna praznina.

„Podrazumijeva se da ako ne postoji dogovor oko formiranja Vlade i oko mandatara, Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Međutim, naši političari ne rade uvijek ili veoma često ne rade ono što je logično, često ne rade ni ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom, i od njih se uvijek može očekivati neka vrsta improvizacije koja je ili na granici kršenja Ustava ili čak i prelazi tu granicu”, kazao je on.

I bivši državni sekretar Andrej Milović smatra da ukoliko poslanici kao što su najavili, ne izglasaju skraćenje mandata Skupštini, nastaje nova pravna situacija: „U tom slučaju imamo pravni vakuum jer nemamo Ustavom definisanu situaciju šta se dešava kad se ne izglasa skraćenje mandata Skupštini, a Vlada je pala, što je još jedan dokaz da je Ustav pun praznina i da se mora mijenjati.“

Već se pominje pogućnost da skupštinska većina i bez Đukanovićeve inicijative izglasa izbor nove vlade na čelu sa Lekićem. U skladu sa Ustavom ili ne, ko te pita. Naknadno bi se, valjda, pronašlo odgovarajuće tumačenje.

Ustav, na žalost, više nema ko da tumači. Ustavni sud je odnedavno u blokadi, nakon što je penzionisan sudija Miodrag Iličković. Iz nevladinog sektora kažu da su za to krivi političari koji zbog različitih interesa odugovlače kompletiranje jedne od najvažnijih institucija u zemlji. Iz HRA su podsjetili da su u posljednje dvije godine raspisana četiri konkursa za sudije, a da su članovi Ustavnog odbora i poslanici Demokrata, DF-a i URA-e u različitim periodima, barem jednom, odbijali da glasaju za bilo kog kandidata, dok su predstavnici opozicije – DPS, preko dva mjeseca bojkotovali rad Skupštine i skupštinskih tijela.

Dvije godine od avgustovskih izbora, brojne druge institucije, a ne samo Ustavni sud, su u blokadi. A avgustovski pobjednici, umjesto da Đukanovića pošalju u političku istoriju, preuzeli su neke od mehanizama vladanja koje je stvorio. Zato danas njihove međusobne optužbe – ko je Đukanoviću odškrinuo vrata povratka na vlast – nijesu toliko bitne. Treba nam nova šansa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STARA VEĆINA I POTRAGA ZA MANDATAROM: Uđite momci, ne bojte se

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan

 

Skoro dvije sedmice nakon što je lider Nove Andrija Mandić radosno građanima saopštio da se avgustovska većina saglasila kako bi formirala 44. vladu, i nakon nekoliko sastanaka te iste većine, konačnog dogovora – nema. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, u crnogorskom parlamentu traje jedan u nizu sastanaka avgustovskih pobjednika. Istovremeno, predsjednik države Milo Đukanović čeka predstavnike parlamentarnih partija da mu dođu sa ponudom. Vrijeme otkucava.

U posljednji čas, u srijedu 14. septembra, blizu ponoći, avgustovska većina uspjela je da se dogovori oko imena mandatara. Prethodno su održana četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti.

U srijedu, nakon što je Mandić predložio da mandatar bude bivši diplomata, nekadašnji lider DF-a i lider Demosa Miodrag Lekić, avgstovski pobjednici saopštili su da oko predloga da Lekić bude mandatar postoji „visoka saglasnost”, te da je on „nesporan”. No, ostale su sporne raspodjele funkcija i moći unutar vlade koju bi eventualno formirali, pa su se pregovori nastavili.

Prethodno, partije su za mandatare predlagale sopstvene lidere. Otprilike ovako: Mandić Mandića, Abazović Abazovića… Nakon deset dana pregovora, Abazović je saopštio da će on odustati od pozicije mandatara samo ukoliko na to mjesto „dođe neko bolji”, odnosno posvećeniji borbi protiv organizovanog kriminala, kako je saopštio. Nakon skoro dvije sedmice sjetio se ko bi to mogao biti. Kazao je da bi „volio da kao mandatarku vidi Vanju Ćalović Marković”, direktoricu MANS-a. Ne postoje potvrde da se s njom o tome zaista i razgovaralo. Otuda, pregovori od početka liče kao pokušaj da se vode reda radi, i ne završe uspješno. I stav Demokrata, koji ne traže ništa, ni poziciju mandatara ni predsjednika parlamenta, idu tome u prilog, iako tvrde da je to njihova žrtva, zarad pregovora i građana. Teško je povjerovati da su srušili Abazovićevu vladu, da bi potom nezainteresovano stajali sa strane.

Ta stranka je na četvrtom sastanku saopštila da im ne bi bilo sporno da za najvažnije funkcije budu predložene potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručujući da im je neprihvatljivo da odlazeći premijer Abazović bude kandidat za mandatara. Opet, nema potvrde da se sa Bošnjak ili Borovinić Bojović o tome razgovaralo.

Da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori uspješno okončaju, pokazao je i nastavak sastanka, u četvrtak ujutru. Nakon što su se avgustovski pobjednici konačno usaglasili da za mandatara ponude ime Miodraga Lekića, na pregovarački sto su stavljene nove teme za razmirice: ko će pokrivati koji resor i koju funkciju u vladi.

URA Dritana Abazovića je tražila kontrolni paket u Vladi, i bezbjednosti sektor. „Tražimo da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP i manjinama imamo kontrolni paket, a to je jedno ministarstvo više u odnosu na ostale i da ministri koji su sada u Vladi ostanu”, kazao je lider URA-e i predsjednik akutelne vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Abazović faktički traži da se ne promijeni gotovo ništa. Da manjinska vlada koju je on kreirao, uz male korekcije, i eventualno novog premijera, nastavi da vrši vlast uz podršku onih koji su mu izglasali nepovjerenje – Demokrata i Fronta. Opet, nema potvrda da su manjinske partije pristale da budu dio ovog Abazovićevog paketa.

Demokrate su takav zahtjev URA-e ocijenile kao ucjenjivački. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić optužio je GP URA za ucjenjivanje i maksimalističke zahtjeve, napominjući da su ih stalno mijenjali i vraćali se korak unazad.

„Vidjećemo kako će ovo dalje teći, da li će neko gledati demokratske principe i građane. Mi ćemo i dalje biti maksimalno konstruktivni i da se nadamo da će razum prevladati i da će se prestati s politikom uslovljavanja”, saopštio je nakon sastanka Bečić, navodeći da bi izvršna vlast trebalo da bude konstituisana na osnovu snage svake partije u parlamentu.

„I DF traži sektor bezbjednosti”, saopštio je lider URA-e, kazavši da on smatra da  DF-u treba da pripadne čelno mjesto u Skupštini, koji su nakon avgusta pokrivale Demokrate.

Zahtjev Demokratskog fronta da preuzme bezbjednosni sektor, još jedan je u nizu nerealnih zahtjeva avgustovskih pobjednika tokom pregovora, imajući u vidu da Brisel i Vašington, odavno javno tvrde da DF ne vide kao partnere. Teško da bi takva vlada imala podršku međunarodne zajednice. Znaju to i u Demokratskom frontu.

U prilog tome da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori i uspješno okončaju govori i detalj da na nastavak pregovora, odnosno na sastanak pred odlazak kod Đukanovića, na kom je trebalo konačno usaglasiti ponudu, nijesu došli ni lider URA-e, ni lider Demokrata. I taj sastanak je prekinut, pa nastavljen sat i po kasnije.

Nakon prekida, koji je objašnjen kao pauza, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da su Demokrate odustale od sektora bezbjednosti. Tek iz te izjave javnost je saznala da su i Demokrate imale volju da preuzmu Službe. Danilović je objasnio da „ima preklapanja oko mjesta potpredsjednika vlade i da je zato data pauza”.

Tokom pauze, izvršni direktor URA-e Zoran Mikić kazao je da DF i Demokrate treba da kažu šta pripada koaliciji Crno na bijelo „kad im je odbijeno da vode sektor bezbjednosti i dobiju najviše funkcije u zemlji“.

Kad se pogledaju izjave, ispada da niko ili nema ništa protiv, ili se nije ni izjašnjavao o zahtjevu DF-a da vodi bezbjednosni sektor. To je još jedan čudan detalj pregovora.

Nije bilo izjašnjenja, makar ne javnih, ni na predlog lidera Prave Marka Milačića da poslanici stave 41 potpis da mandatar bude Miodrag Lekić i dostave to predsjedniku države. „Hajde da mu damo mandat i da ne radimo njegov posao, nego da on ponudi sastav vlade“, predložio je. I ništa.

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan.

On je koji dan ranije, tokom posjete Pragu, ocijenio da „ne postoji raspoloženje u parlamentu da se oformi nova vlada”, te da je „realnije da se ide u organizaciju izbora da se dođe do odgovorne vlade”.

„Problem nekadašnje većine je što su njihovi odnosi opterećeni netrpeljivostima i omrazama, i to umnogome otežava dogovor“, prokomentarisao je pregovore direktor Televizije Nikšić Nikola Marković.

Ako se ne budu dogovorili, izvjesni su vanredni parlamentarni izbori, koji će uslijediti nakon skraćenja mandata parlamentu.

Istovremeno, na šta je podsjetio i Abazović, Đukanović može uprkos dogovoru „stare većine“ i nekome drugome dati mandat.

Šta god da se desi, sigurno je: dvije godine od pada DPS-a, Đukanović je još tu. Avgustovski pobjednici učinili su da se danas bolje osjeća nego 30. avgusta 2020.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo