Krajem prošlog mjeseca propao je tender za prodaju državne zgra-de na uglu Njegoševe i Bokeške ulice u samom centru Podgorice. U ovoj zgradi, koja se naslanja na hotel Hemeru, je smješteno Gradsko pozorište, Dječji savez i sala za vjenčanje.
Ni na prvom tenderu koji je raspisan 2015. nije bilo zainteresovanih investitora. Cijena za zgradu koja ima prizemlje, dva sprata i potkrovlje, ukupno 677 kvadrata, povećana je za oko 80.000 eura i iznosila je milion i po eura. Pri tom je u paketu sa prodajom zgrade Glavni grad budućem investitoru omogućio da je preuređuje ili ruši po svom nahođenju. Naime, novi vlasnik nije u obavezi da očuva spoljašnji izgled objekta, niti da vodi brigu o duhu istorije arhitekture i kulture.
Kako je Podgorica grad koji u svom centru skoro da više nema starih zdanja, opozicioni odbornici u Skupštini Podgorice su bili protiv davanja ovakvih povoljnosti investitoru, a glasali su i protiv prodaje ovog objekta. Uzalud.
,,Ovo je samo nastavak pravljenja rugla od stare Mirkove varoši. Ne postoji obaveza već sve zavisi od želje investitora pa može da promijeni što god hoće. Opozicija je u Skupštini Podgorice bila protiv prodaje i zalagali smo se da se sačuva vizuelni identitet, ali su nas preglasali odbornici DPS-a. Oni ništa ne komentarišu, samo glasaju. Tako da nijedna naša inicijativa nema prolaz”, govori za Monitor Zdenka Popović, odbornica Demokrata.
U budžetu Glavnog grada za ovu godinu naznačeno je da je od prodaje ove zgrade planiran prihod od 1.500.000 eura, a da će se taj novac uložiti za izgradnju Gradskog pozorišta.
Podsjetimo da je Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, uoči posljednjih parlamentarnih izbora položio kamen temeljac za Gradsko po-zorište. Sada se bliže i lokalni, a na gradilištu i u budžetu zjapi rupa.
Prvi predizborni kamen temeljac za pozorište, postavljen je prije više od 16 godina. Na prostoru iza stare Vlade tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša je u decembru 2000. otpočeo sa gradnjom pozorišta. U međuvremenu se lokacija promijenila, pa je 2011. stradala Kino kultura zarad budućeg pozorišta. Umjesto pozorišne scene, pet godina je na tom mjestu bio parking, a u sada je ograđena rupa.
Da Mugoši nije svejedno zbog pozorišta, a posebno srušenog bioskopa, pokazao je prije odlaska sa mjesta gradonačelnika. Jedno od posljednjih gradonačelnikovih obećanja 2014. bilo je da će gradnja početi odmah!
Ipak, i pored obećanja, Glavni grad sve ovo vrijeme nikako da nađe novac za gradnju pozorišta. Ne pomaže ni rasprodaja imovine.
,,Opredijeljena sredstva od 1,5 miliona od prodaje zgrade, nijesu dovoljna za gradnju pozorišta. Ukupni troškovi su procijenjeni na šest miliona. Glavni grad koji je nekad imao budžet od blizu 100 miliona, sada nema ni 1,5 milion nego, nakon zemljišta, mora da prodaje i zgrade, nekretnine svih nas”, ističe Popovićeva.
Prodaja zgrade za million i po bila bi dovoljna da se do sljedećih izbora građanima zamažu oči da se nešto gradi. A kako će se nabaviti ostalih preko četiri miliona, to su već poslijeizborne muke.
Branka Bošnjak, odbornica Demokratskog fronta, za Monitor o ovom slučaju kaže: ,,Prodati tu zgradu i srušiti kultni bioskop Kultura, da bi se pravilo pozorište je nešto što smatram kulturnim genocidom nad kulturnim nasljeđem Podgorice. Vlast u Glavnom gradu je pokazala potpunu nesposobnost, tako da za sve za šta im treba novac krenu u prodaju, bolje reći rasprodaju imovine grada ili je olako ustupaju nekim vrlo sumnjivim investitorima”. Ona dodaje da Podgorica sa ovakvim vlastodršcima polako gubi imovinu, ali i svoj kulturno-istorijski identitet. „Tajkuni bliski vlasti su uvijek na prvom mjestu, nažalost”.
Popović podsjeća da je izvođač radova Gradskog pozorišta kompanija Cijevan komerc: ,,Ta firma je Gradski parlament počela da gradi 2007., a trebalo je da se završi nakon dvije godine – 2009. Radovi su okončani tek 2016. Ako se bude radilo po toj praksi, pozorište će koštati puno više”.
Nedavno su odbornici SDP-a tražli od svog nekadašnjeg stranačkog kolege Đorđa Suhiha, predsjednika Skupštine Glavnog grada, kopiju ugovora o izgradnji gradskog pozorišta koji su zaključili Agencija za iz-gradnju i razvoj Podgorice i konzorcijum Cijevna komerc, Grijanje i Geo-nana. Žele da vide ugovorenu dinamiku radova i da li se ugovor poštuje.
Međutim, od postavljanja kamena temeljca, šest dana prije parlamentarnih izbora, 10. oktobra 2016, ,,izvođač radova nije mrdnuo prstom”, konstatuju u SDP-u.
,,Na proljeće naredne godine, pred nove lokalne izbore, sa ovako ‘odgovornim’ pristupom u investicionom planiranju, postojeće lokalne vlasti opet će razbiti šampanjac o temelje budućeg objekta Gradskog pozorišta”, izjavila je Jadranka Vojinović, odbornica SDP-a.
Možda se u međuvremenu i nađe neki investitor da uloži taj milion i po u Stijepovićeve i DPS izborno-građevinske poduhvate. Ili će ipak čekati da propadne i treći tender pa da neposrednom pogodbom i za bagatelu kupi i uljepša zdanje u centru Podgorice. Mnogo je milion i po.
Nema status kulturnog dobra
Zgrada na uglu Njegoševe i Bokeške jedno je od rijetkih starih zdanja, koje je preteklo ,,modernizaciju” centra Podgorice. Izgrađena je tridesetih godina prošlog vijeka, u sklopu stambeno-poslovnog bloka, na osnovu prvog urbanističkog plana Podgorice čiji je autor bio ruski arhitekta Vladimir Vorman. U njoj se nalazila Zetska štedionica, a kasnije Podgorička banka. Zgrada je srušena tokom čestih savezničkih bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu. Obnovljena je u posljeratnom periodu. Danas nema status kulturnog dobra. ,,To je jedna od rijetkih zgrada u Podgorici koja je sačuvala duh nekadašnje Podgorice i bilo je potpuno besmisleno takvu zgradu prodavati i ne obavezati budućeg vlasnika da je dužen da zadrži postojeći spoljni izgled zgrade. Nažalost ona nije proglašena spomenikom kulture, kako bi dobila zaštitu ali Glavni grad je trebao da se pobrine o tome”, ističe Branka Bošnjak.
Predrag NIKOLIĆ