Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ OBRADA STANIŠIĆA, PREDSJEDNIKA SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU: Izmišljam, dakle postojim

Objavljeno prije

na

Univerzalnom depeesovom kadru Obradu Stanišiću uvažavanje činjenica nije baš jača strana. Pored ustaljenih bajkovitih hvalospjeva svom vođi Đukanoviću i prilikama u Crnoj Gori, na što je javnost odavno oguglala, Stanišić umije, kad pratijski interes nalaže, da vidi i čuje i ono što lako demantuju živi svjedoci.

Prije nekoliko dana kao predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu tvrdio je da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) u prošloj godini radila u skladu sa Zakonom o ANB-u i odgovorila na sve bezbjednosne izazove u prošloj godini. To, kako je rekao, svjedoči Izvještaj generalnog inspektora ANB-a koji je iz opozicionih redova došao na tu funkciju kada je formirana tzv. Vlada izbornog povjerenja.

,,Generalni zaključak da je ANB u 2016. godini radila ili nije radila u skladu sa zakonom nikad nijesam saopštio ni usmeno ni u pisanoj formi”, kazao je za Monitor Gojko Pejović, koji je u ime opozicije bio taj generalni inspektor na kojeg se pozvao Stanišić.

Funkciju generalnog inspektora ANB-a sa ograničenim ovlašćenjem Pejović je obavljao svega četiri mjeseca – od 30. juna 2016. do 29. oktobra 2016. godine, kada je razriješen dužnosti.

,,Formalno-pravno poštovanje pojedinih pravilnika i procedura u radu bilo kojeg organa ili pojedinca, pa i ANB-a, samo po sebi nije dovoljno da bi se izveo objektivan zaključak da je nečiji rad opravdan i zakonit. Zaključci Odbora, posebno ovaj koji govori o zakonitosti u radu, neodoljivo su me podsjetili na nekadašnje zaključke Savjeta za zaštitu ustavog poretka Republike Crne Gore nakon kontrole SDB-a. Samo od tada je prošlo 30 godina i tada se nijesmo budili svako jutro sa eksplozijom ispod nekog vozila kao sada”, kaže Pejović.

On podsjeća da je Zakon o ANB donesen 2005. godine, ali bez potrebnih podzakonskih akata i pravilnika koji definišu način rada i preciziraju ovlašćenja generalnog inspektora ANB-a.

,,Time je generalni inspektor onemogućen da radi zakonito, profesionalno i efikasno. Zato je logično pitanje o kakvoj se onda kontroli radi. Nemam namjeru da se posebno bavim razlozima koji su motivisali Obrada Stanišića da mene pomene komentarišući Izvještaj direktora ANB za 2016. godinu, a da ne pomene aktuelnog generalnog inspektora čiji je izvještaj i sastavni dio izvještaja usvajanog na Odboru, što dovoljno govori koliko ozbiljno doživljava tu funkciju. I laiku se nameće utisak da je Stanišić svjestan nepovjerenja koje građani opravdano imaju u rad organa bezbjednosti. Zato je pokušao jeftinom političkom manipulacijom da bar da neku težinu zaključcima Odbora”, kaže Pejović.

U Staniševićevom slučaju ona slavna filozofska maksima glasi: Izmišljam, dakle postojim.

Možda Stanišiću i ne treba zamjeriti što je izjavio to što je izjavio, jer je od sredine devedesetih, kada je kao nastavnik srpskohrvatskog jezika u Loparama (BiH) stigao u Mojkovac, izmijenjao brojna partijska zaduženja pa prosto još nije stigao da savlada i lekcije o odbrani i bezbjednosti.

Povratkom u rodni Mojkovac jedno vrijeme radio je kao prosvjetni inspektor a nakon AB revolucije pliva u političkim vodama. Prvo kao predsjednik Skupštine opštine kada je naslijedio Duška Markovića. Dvije godine kasnije za Markovićem je stigao u Podgoricu. Poslije decenije provedene u ministarstvima inostranih poslova i za zaštitu životne sredine i uređenja prostora, karijeru nastavlja u DPS-u, u kojem je odmah zapažen kao bespogovorno lojalan lideru. Kako tada tako i danas.

Kao poslanik zapamćen je po oponašanju Mila Đukanovića. Pogotovo kad je trebalo napasti kolege iz opozicije.

A i fizički na njih nasrnuti. Kao što je to učinio krajem 2014. godine u skupštinskoj sali. Tada je poslanika Socijalističke narodne partije Velizara Kaluđerovića, tokom rasprave o slanju crnogorskih vojnika u misiju u Avganistanu, uličarski vrijeđao. Kada mu je Kaluđerović rekao da prestane da dobacuje, Stanišić mu je uzvratio: ,,Ustani, splačino jedna”. Fizički obračun između njih spriječili su ostali poslanici.

A imao je od koga da nauči kako se vrijeđaju opozicioni poslanici. Njegov šef je nešto ranije nazvao poslanika Dritana Abazovića – bitangom! Uz to, Stanišić je shvatio da se satanizovanjem opozicije napreduje u stranci, pa se tom gimnastikom bavi kad mu se god ukaže prilika.

U ljeto 2013. godine optužio je poslanika Demokratskog fronta Koču Pavlovića da je kao predsjednik Anketnog odbora za rasvjetljavanje afere Snimak zloupotrijebio položaj i pečat tog odbora.

,,Mada je i prvi put zloupotrijebio svoj položaj kada je, bez znanja ostalih članova Anketnog odbora, poslao zahtjev za dostavljanje informacija na preko 500 adresa, Pavlović drsko nastavlja da radi upravo ono za što uporno pokušava da optuži DPS – bez bilo čije saglasnosti koristi ime i pečat Anketnog odbora, tražeći informacije na koje, prema zakonu, nema pravo”, izdeklamovao je Stanišić.

Pavlović je na to odgovorio da je Stanišić, njegov kolega iz Anketnog odbora, opet neozbiljan i neinformisan: ,,Da je elementarno ozbiljan, poslanik Stanišić bi u Arhivi Skupštine pogledao i vidio da sam dostavio 105 zahtjeva za dostavljanje informacija, a ne 500 kako on tvrdi”.

Stanišić je tada tvrdio da je afera Snimak konstruisana bez osnova. Legendarna je i njegova izjava povodom te afere ,,Partija kojoj pripadam nikad nije donijela odluke koje se kose sa zakonima”.

I kad smo kod afere Snimak najnovija vijest glasi: pravosnažno osuđeni u aferi Snimak Joka Đačić i Sead Vesnić i dalje su na rukovodećim pozicijama u opštini Pljevlja! Svoje i Stanišićeve partijske drugove iz DPS-a štiti gradonačelnik Mirko Đačić, koji je nedavno nepravosnažno osuđen zbog toga što je prijetio ubistvom svom partijskom drugu Žarku Vukoviću.

Kada je krajem februara ove godine Dritan Abazović kazao da je Milo Đukanović, iako više nije premijer, osoba od koje u Crnoj Gori i dalje sve zavisi, koja sve pokreće ili sve zaustavlja, Stanišić je reagovao biranim riječima. ,,To su potpune nebuloze. Ti, koji hoće da zarobe Crnu Goru i da zarobe sve institucije u državi Crnoj Gori, imputiraju to DPS-u i predsjedniku Đukanoviću. To mogu samo oni kojima niti je stalo do demokratije niti do države Crne Gore. I koji ne priznaju ni Vladu ni Skupštinu, ni tužilaštvo, ni sudove. Na bilo koju instituciju sistema Demokratska partija socijalista nema uticaja, niti ima namjeru”.

Obratite pažnju na njegovu tvrdnju iz posljednje rečenice. Uzgred, Stanišić se, kažu upućeni, više boji Đukanovića nego što su se svojevremeno u njegovom zavičaju plašili pomračenja Sunca.

Stanišić je pokazao da nema respekta ni prema damama kada po svaku cijenu treba braniti partijske drugove. Prije dvije godine, za vrijeme rasprave na Odboru za antikorupciju o tajnom računu Svetozara Marovića u švajcarskoj filijali HSBC, žestoko se obrušio na Vanju Ćalović, direktoricu MANS-a.

Kao zamjenik predsjednika Odbora Stanišić je Vanju Ćalović, koja je prisustvovala sjednici, optužio da manipuliše netačnim podacima i da njena NVO pokušava da to skupštinsko tijelo pretvori u svoju ekspozituru. Začinio je tvrdnjom da se u dopisu te organizacije, u dijelu koji se odnosi na slučaj Marović, radi o insinuacijama i podmetanju.

Šta li Stanišić danas misli o Maroviću?

Krajem januara ove godine, Stanišić se kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu hvalio da je ,,bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna” i da je ,,država Crna Gora odlučna i dovoljno jaka da se suprotstavi kriminalcima i privede ih pravdi”.

Možda stvarno opozicija izmišlja učestala ubistva, eksplozije, organizovani kriminal, korupciju…

Za svoj trud, prema podacima iz njegovog imovinskog kartona, Stanišić mjesečno prima 2.000 eura. Ima stan, vikendicu, livadu, pašnjak… Mnogi mu sa društvenih mreža preporučuju da pričuva livade i pašnjake. Zlu ne trebalo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo