Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVOZ MLADIH I PAMETNIH: Tašna, mašna i fikus

Objavljeno prije

na

ekonomija

Nekad se govorilo da se svi studenti vraćaju kući, samo crnogorski zauvujek ostaju u Beogradu. Situacija se bitno promijenila, stupila je globalizacija, sad ostaju svuda po svijetu. Pored toga, otkad su došli mladi, lijepi i pametni, za mlade i pametne je sve manje mjesta. Ljepota je sve prekrila.

Zavod za zapošljavanje ovih je dana s ponosom objavio kako je za Sajam legalnih radnih migracija u Njemačku bilo veliko interesovanje, te da su građani zainteresovani za rad u Njemačkoj, koji su ispunili kriterijume, ušli su njemačku bazu ponude radne snage. Oni koji su ispunili kriterijume, na rad u Njemačku će otići kad dobiju poziv njemačkog zavoda, odnosno konkretnog poslodavca.

,,Crnogorski državljani iskazali su veliko interesovanju za život i rad u Njemačkoj. Sajam je posjetilo oko 450 osoba. Organizovan je kako bi državljankama i državljanima Crne Gore bile obezbijeđene detaljne, precizne i tačne informacije o mogućnostima nalaženja posla u Njemačkoj, načinima traženja posla i apliciranju za posao, procedurama nostrifikacije diploma, uslugama koje naši državljani mogu dobiti od strane Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke”, kazali su iz Zavoda.

Sajam je organizovan i sa namjerom da bi se predstavnici Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke upoznali sa ponudom radne snage na crnogorskom tržištu u okviru zanimanja koja su deficitarna na njemačkom tržištu rada i u skladu sa tim, ,,izvršili predselekciju državljana i državljanki Crne Gore koji bi mogli naći zaposlenje u Njemačkoj”.

Među konkretnim ciljnim grupama bili su IT stručnjaci sa odličnim poznavanjem njemačkog jezika i kandidati iz medicinske grupe zanimanja koji su dovoljno deficitarni da će ući u bazu podataka onih kojima bi, eventualno, njemački poslodavac platio učenje jezika. ,,U ovom slučaju bi se birali, prije svega, iskusniji kandidati sa radnim iskustvom, praktičnim znanjima i vještinama koje se traže na njemačkom tržištu rada”, objasnili su iz Zavoda.

Ništa lakše i perspektivnije, a nama takvi ne trebaju. Ovoj državi su – višak.

Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, porasla je na 22,76 odsto. Po podacima od

20. marta bilo je 52,810 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je u istom periodu prošle godine iznosila 18,6 odsto, dok je prošlog mjeseca bila 22,68 odsto.

U Crnoj Gori je samo jedna četvrtina mladih zaposlena (25,2 odsto), što je znatno niže od prosjeka u zemljama Evropske unije (46 odsto), kao i u poređenju sa zemljama u regionu, objavljeno je prošle godine u publikaciji Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori.

U Programu rada Zavoda za zaopšljavanje za 2017. godinu kažu da je kod mladih uzrasta 15-24 godine stopa zaposlenosti porasla sa 20,9 na 25,4 odsto, a stopa nezaposlenosti smanjena sa 34,5 na 33,5 procenata. Stopa nezaposlenosti mladih u EU28 u novembru 2016. godine je bila 18,8 odsto.

Po podacima iz februara ove godine na birou se nalazi devet hiljada nezaposlenih koji imaju od 15 do 24 godine starosti, a od 25 do 30 godina ih ima 8,7 hiljada. Nezaposleni sa visokim obrazovanjem čine 22 odsto, to jest ima ih blizu 11 hiljada. Precizno: sa fakultetskom diplomom posao čeka 10.983 ljudi, od toga 354 magistra i 12 doktora nauka.

Nalazi istraživanja Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital? koje je krajem prošle godine Centar za građansko obrazovanje predstavio u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert pokazali su da polovina mladih u Crnoj Gori, koji su bili ispitanici, želi da napusti Crnu Goru, a polovina ne.

Kvalitetniji poslovni, obrazovni i životni uslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska mladih iz Crne Gore, pokazalo je istraživanje. Čini se da mladi koji žele da napuste Crnu Goru imaju jasnu ideju o tome zbog čega to žele, jer bi se samo jedan odsto njih odselio iz Crne Gore „samo da bi pobjegao”. Najpoželjniji radni angažman mladih je u državnom sektoru, gdje bi voljelo da radi više od polovine.

Sličnu sliku opisuje sagovornica Monitora, majka dvojice mladića koji su napustili Crnu Goru. Jedan je otišao nakon fakulteta, jedan magistrirao na prestižnom inostranom fakultetu i takođe našao posao van Crne Gore. ,,Ovdje su idoli oni koji su se dobro snašli i bez škole, ili oni koji, kako kazu studenti, ‘uveče ispit prelistaju i ujutru zablistaju’. Tašna, mašna, fikus i sekretarica, zvučna funkcija direktora nekog od brojnih direktorata, da se ne radi mnogo, da je visoka plata, uglavnom pomoću članstva u partiji, ideal je za mnoge mlade ljude. Oni koji hoće više ili drugačije, ovdje nikome ne trebaju”.

Na pitanje kako, kao roditelj, gleda na izbor svoje djece kaže: ,,To je istovremeno dobar i težak osjećaj. Moraš da raščistiš sa sobom – bi li bio srećniji da su tu sa tobom, u svojoj zemlji, da ih ti izdržavaš i daješ im pare za kafu i da ti srce bude mirnije ili da ti nedostaju ali da sebi mogu da obezbijede pristojan život. Mislim da bi mi bilo teže da ih ovdje gledam bez posla i plate. O tome da bi neko ovdje istitnski cijenio njihova znanja i sposobnosti bilo bi neozbiljno razmišljati”.

Na pitanje zašto je otišao, jedan od mladih ljudi iz Crne Gore koji karijeru gradi u Evropi kaže da je živjeti u Crnoj Gori za njega bilo nalik životu u krugu koji se stalno sužavao. ,,Sve moje životne želje i ambicije bile su uslovljene političkom podobnošću, prije nego li profesionalnom sposobnošću. Suočen sa sistemskom korupcijom od mladih dana – gledajući studente sa savršenim prosjekom koji se nijednom nijesu pojavili na ispitu – odlučio sam da mi savjest ne dozvoljava da postanem dio sistema koji suštinski prezirem. Pitanje nije bilo da li otići — pitanje je bilo kako”.

Jednako je jednostavan i odgovor na pitanje – zašto ne planira da se vrati. ,,Smatram da u Crnoj Gori ima malo čega što odražava moje profesionalne i ljudske vrijednosti. Zla vremena stvaraju zle ljude — stvaraju zavist, pohlepu i pakost koju svaki put uočavam sve jasnije u ljudima. Apatija, pomiješana sa zavišću; opravdana frustriranost čovjeka koji je čitavog života radio samo da bi vidio druge kako ‘preskaču red’, ali koji, uprkos svemu, glasa za DPS; svaka druga rečenica koja počinje sa ‘viđe li onu budalu kako’. Sve to skupa stvara okruženje u kom ja sebe ne mogu zamisliti kao iskreno srećnog. Nostalgija se javi često – ali je svaki put uspješno sasiječem u korijenu prostim čitanjem komentara na online portalima”.

Po podacima Svjetskog ekonomskog foruma za 2016-17. godinu zemlje regije nalaze se na dnu liste po indikatorima – ,,kapacitet za zadržavanje talenata” i ,,kapacitet za privlačenje talenata”.

Srbija zauzima 137. poziciju od ukupno 138 zemalja iza nje je jedino Venecuela, a Bosna i Hercegovina se nalazi na 134. mjestu ovogodišnje ljestvice. Hrvatska zauzima 132. mjesto, a Makedonija 115. Crna Gora i Slovenija su prema kapacitetu za zadržavanje talenata na 101, odnosno 94. mjestu.

Krajem prošle godine Predsjednik SANU, akademik Vladimir Kostić kazao je da se osjeća ,,kao hulja” jer ne može da utiče na to da se najbolji studenti zapošljavaju na fakultetima. Naše umne glave ne bave se tim tričarijama, niti ko može da dobije priliku da ih šta pita. Akademske su to visine i veličine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo