Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVOZ MLADIH I PAMETNIH: Tašna, mašna i fikus

Objavljeno prije

na

Nekad se govorilo da se svi studenti vraćaju kući, samo crnogorski zauvujek ostaju u Beogradu. Situacija se bitno promijenila, stupila je globalizacija, sad ostaju svuda po svijetu. Pored toga, otkad su došli mladi, lijepi i pametni, za mlade i pametne je sve manje mjesta. Ljepota je sve prekrila.

Zavod za zapošljavanje ovih je dana s ponosom objavio kako je za Sajam legalnih radnih migracija u Njemačku bilo veliko interesovanje, te da su građani zainteresovani za rad u Njemačkoj, koji su ispunili kriterijume, ušli su njemačku bazu ponude radne snage. Oni koji su ispunili kriterijume, na rad u Njemačku će otići kad dobiju poziv njemačkog zavoda, odnosno konkretnog poslodavca.

,,Crnogorski državljani iskazali su veliko interesovanju za život i rad u Njemačkoj. Sajam je posjetilo oko 450 osoba. Organizovan je kako bi državljankama i državljanima Crne Gore bile obezbijeđene detaljne, precizne i tačne informacije o mogućnostima nalaženja posla u Njemačkoj, načinima traženja posla i apliciranju za posao, procedurama nostrifikacije diploma, uslugama koje naši državljani mogu dobiti od strane Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke”, kazali su iz Zavoda.

Sajam je organizovan i sa namjerom da bi se predstavnici Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke upoznali sa ponudom radne snage na crnogorskom tržištu u okviru zanimanja koja su deficitarna na njemačkom tržištu rada i u skladu sa tim, ,,izvršili predselekciju državljana i državljanki Crne Gore koji bi mogli naći zaposlenje u Njemačkoj”.

Među konkretnim ciljnim grupama bili su IT stručnjaci sa odličnim poznavanjem njemačkog jezika i kandidati iz medicinske grupe zanimanja koji su dovoljno deficitarni da će ući u bazu podataka onih kojima bi, eventualno, njemački poslodavac platio učenje jezika. ,,U ovom slučaju bi se birali, prije svega, iskusniji kandidati sa radnim iskustvom, praktičnim znanjima i vještinama koje se traže na njemačkom tržištu rada”, objasnili su iz Zavoda.

Ništa lakše i perspektivnije, a nama takvi ne trebaju. Ovoj državi su – višak.

Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, porasla je na 22,76 odsto. Po podacima od

20. marta bilo je 52,810 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je u istom periodu prošle godine iznosila 18,6 odsto, dok je prošlog mjeseca bila 22,68 odsto.

U Crnoj Gori je samo jedna četvrtina mladih zaposlena (25,2 odsto), što je znatno niže od prosjeka u zemljama Evropske unije (46 odsto), kao i u poređenju sa zemljama u regionu, objavljeno je prošle godine u publikaciji Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori.

U Programu rada Zavoda za zaopšljavanje za 2017. godinu kažu da je kod mladih uzrasta 15-24 godine stopa zaposlenosti porasla sa 20,9 na 25,4 odsto, a stopa nezaposlenosti smanjena sa 34,5 na 33,5 procenata. Stopa nezaposlenosti mladih u EU28 u novembru 2016. godine je bila 18,8 odsto.

Po podacima iz februara ove godine na birou se nalazi devet hiljada nezaposlenih koji imaju od 15 do 24 godine starosti, a od 25 do 30 godina ih ima 8,7 hiljada. Nezaposleni sa visokim obrazovanjem čine 22 odsto, to jest ima ih blizu 11 hiljada. Precizno: sa fakultetskom diplomom posao čeka 10.983 ljudi, od toga 354 magistra i 12 doktora nauka.

Nalazi istraživanja Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital? koje je krajem prošle godine Centar za građansko obrazovanje predstavio u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert pokazali su da polovina mladih u Crnoj Gori, koji su bili ispitanici, želi da napusti Crnu Goru, a polovina ne.

Kvalitetniji poslovni, obrazovni i životni uslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska mladih iz Crne Gore, pokazalo je istraživanje. Čini se da mladi koji žele da napuste Crnu Goru imaju jasnu ideju o tome zbog čega to žele, jer bi se samo jedan odsto njih odselio iz Crne Gore „samo da bi pobjegao”. Najpoželjniji radni angažman mladih je u državnom sektoru, gdje bi voljelo da radi više od polovine.

Sličnu sliku opisuje sagovornica Monitora, majka dvojice mladića koji su napustili Crnu Goru. Jedan je otišao nakon fakulteta, jedan magistrirao na prestižnom inostranom fakultetu i takođe našao posao van Crne Gore. ,,Ovdje su idoli oni koji su se dobro snašli i bez škole, ili oni koji, kako kazu studenti, ‘uveče ispit prelistaju i ujutru zablistaju’. Tašna, mašna, fikus i sekretarica, zvučna funkcija direktora nekog od brojnih direktorata, da se ne radi mnogo, da je visoka plata, uglavnom pomoću članstva u partiji, ideal je za mnoge mlade ljude. Oni koji hoće više ili drugačije, ovdje nikome ne trebaju”.

Na pitanje kako, kao roditelj, gleda na izbor svoje djece kaže: ,,To je istovremeno dobar i težak osjećaj. Moraš da raščistiš sa sobom – bi li bio srećniji da su tu sa tobom, u svojoj zemlji, da ih ti izdržavaš i daješ im pare za kafu i da ti srce bude mirnije ili da ti nedostaju ali da sebi mogu da obezbijede pristojan život. Mislim da bi mi bilo teže da ih ovdje gledam bez posla i plate. O tome da bi neko ovdje istitnski cijenio njihova znanja i sposobnosti bilo bi neozbiljno razmišljati”.

Na pitanje zašto je otišao, jedan od mladih ljudi iz Crne Gore koji karijeru gradi u Evropi kaže da je živjeti u Crnoj Gori za njega bilo nalik životu u krugu koji se stalno sužavao. ,,Sve moje životne želje i ambicije bile su uslovljene političkom podobnošću, prije nego li profesionalnom sposobnošću. Suočen sa sistemskom korupcijom od mladih dana – gledajući studente sa savršenim prosjekom koji se nijednom nijesu pojavili na ispitu – odlučio sam da mi savjest ne dozvoljava da postanem dio sistema koji suštinski prezirem. Pitanje nije bilo da li otići — pitanje je bilo kako”.

Jednako je jednostavan i odgovor na pitanje – zašto ne planira da se vrati. ,,Smatram da u Crnoj Gori ima malo čega što odražava moje profesionalne i ljudske vrijednosti. Zla vremena stvaraju zle ljude — stvaraju zavist, pohlepu i pakost koju svaki put uočavam sve jasnije u ljudima. Apatija, pomiješana sa zavišću; opravdana frustriranost čovjeka koji je čitavog života radio samo da bi vidio druge kako ‘preskaču red’, ali koji, uprkos svemu, glasa za DPS; svaka druga rečenica koja počinje sa ‘viđe li onu budalu kako’. Sve to skupa stvara okruženje u kom ja sebe ne mogu zamisliti kao iskreno srećnog. Nostalgija se javi često – ali je svaki put uspješno sasiječem u korijenu prostim čitanjem komentara na online portalima”.

Po podacima Svjetskog ekonomskog foruma za 2016-17. godinu zemlje regije nalaze se na dnu liste po indikatorima – ,,kapacitet za zadržavanje talenata” i ,,kapacitet za privlačenje talenata”.

Srbija zauzima 137. poziciju od ukupno 138 zemalja iza nje je jedino Venecuela, a Bosna i Hercegovina se nalazi na 134. mjestu ovogodišnje ljestvice. Hrvatska zauzima 132. mjesto, a Makedonija 115. Crna Gora i Slovenija su prema kapacitetu za zadržavanje talenata na 101, odnosno 94. mjestu.

Krajem prošle godine Predsjednik SANU, akademik Vladimir Kostić kazao je da se osjeća ,,kao hulja” jer ne može da utiče na to da se najbolji studenti zapošljavaju na fakultetima. Naše umne glave ne bave se tim tričarijama, niti ko može da dobije priliku da ih šta pita. Akademske su to visine i veličine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo