Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVOZ MLADIH I PAMETNIH: Tašna, mašna i fikus

Objavljeno prije

na

Nekad se govorilo da se svi studenti vraćaju kući, samo crnogorski zauvujek ostaju u Beogradu. Situacija se bitno promijenila, stupila je globalizacija, sad ostaju svuda po svijetu. Pored toga, otkad su došli mladi, lijepi i pametni, za mlade i pametne je sve manje mjesta. Ljepota je sve prekrila.

Zavod za zapošljavanje ovih je dana s ponosom objavio kako je za Sajam legalnih radnih migracija u Njemačku bilo veliko interesovanje, te da su građani zainteresovani za rad u Njemačkoj, koji su ispunili kriterijume, ušli su njemačku bazu ponude radne snage. Oni koji su ispunili kriterijume, na rad u Njemačku će otići kad dobiju poziv njemačkog zavoda, odnosno konkretnog poslodavca.

,,Crnogorski državljani iskazali su veliko interesovanju za život i rad u Njemačkoj. Sajam je posjetilo oko 450 osoba. Organizovan je kako bi državljankama i državljanima Crne Gore bile obezbijeđene detaljne, precizne i tačne informacije o mogućnostima nalaženja posla u Njemačkoj, načinima traženja posla i apliciranju za posao, procedurama nostrifikacije diploma, uslugama koje naši državljani mogu dobiti od strane Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke”, kazali su iz Zavoda.

Sajam je organizovan i sa namjerom da bi se predstavnici Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke upoznali sa ponudom radne snage na crnogorskom tržištu u okviru zanimanja koja su deficitarna na njemačkom tržištu rada i u skladu sa tim, ,,izvršili predselekciju državljana i državljanki Crne Gore koji bi mogli naći zaposlenje u Njemačkoj”.

Među konkretnim ciljnim grupama bili su IT stručnjaci sa odličnim poznavanjem njemačkog jezika i kandidati iz medicinske grupe zanimanja koji su dovoljno deficitarni da će ući u bazu podataka onih kojima bi, eventualno, njemački poslodavac platio učenje jezika. ,,U ovom slučaju bi se birali, prije svega, iskusniji kandidati sa radnim iskustvom, praktičnim znanjima i vještinama koje se traže na njemačkom tržištu rada”, objasnili su iz Zavoda.

Ništa lakše i perspektivnije, a nama takvi ne trebaju. Ovoj državi su – višak.

Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, porasla je na 22,76 odsto. Po podacima od

20. marta bilo je 52,810 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je u istom periodu prošle godine iznosila 18,6 odsto, dok je prošlog mjeseca bila 22,68 odsto.

U Crnoj Gori je samo jedna četvrtina mladih zaposlena (25,2 odsto), što je znatno niže od prosjeka u zemljama Evropske unije (46 odsto), kao i u poređenju sa zemljama u regionu, objavljeno je prošle godine u publikaciji Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori.

U Programu rada Zavoda za zaopšljavanje za 2017. godinu kažu da je kod mladih uzrasta 15-24 godine stopa zaposlenosti porasla sa 20,9 na 25,4 odsto, a stopa nezaposlenosti smanjena sa 34,5 na 33,5 procenata. Stopa nezaposlenosti mladih u EU28 u novembru 2016. godine je bila 18,8 odsto.

Po podacima iz februara ove godine na birou se nalazi devet hiljada nezaposlenih koji imaju od 15 do 24 godine starosti, a od 25 do 30 godina ih ima 8,7 hiljada. Nezaposleni sa visokim obrazovanjem čine 22 odsto, to jest ima ih blizu 11 hiljada. Precizno: sa fakultetskom diplomom posao čeka 10.983 ljudi, od toga 354 magistra i 12 doktora nauka.

Nalazi istraživanja Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital? koje je krajem prošle godine Centar za građansko obrazovanje predstavio u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert pokazali su da polovina mladih u Crnoj Gori, koji su bili ispitanici, želi da napusti Crnu Goru, a polovina ne.

Kvalitetniji poslovni, obrazovni i životni uslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska mladih iz Crne Gore, pokazalo je istraživanje. Čini se da mladi koji žele da napuste Crnu Goru imaju jasnu ideju o tome zbog čega to žele, jer bi se samo jedan odsto njih odselio iz Crne Gore „samo da bi pobjegao”. Najpoželjniji radni angažman mladih je u državnom sektoru, gdje bi voljelo da radi više od polovine.

Sličnu sliku opisuje sagovornica Monitora, majka dvojice mladića koji su napustili Crnu Goru. Jedan je otišao nakon fakulteta, jedan magistrirao na prestižnom inostranom fakultetu i takođe našao posao van Crne Gore. ,,Ovdje su idoli oni koji su se dobro snašli i bez škole, ili oni koji, kako kazu studenti, ‘uveče ispit prelistaju i ujutru zablistaju’. Tašna, mašna, fikus i sekretarica, zvučna funkcija direktora nekog od brojnih direktorata, da se ne radi mnogo, da je visoka plata, uglavnom pomoću članstva u partiji, ideal je za mnoge mlade ljude. Oni koji hoće više ili drugačije, ovdje nikome ne trebaju”.

Na pitanje kako, kao roditelj, gleda na izbor svoje djece kaže: ,,To je istovremeno dobar i težak osjećaj. Moraš da raščistiš sa sobom – bi li bio srećniji da su tu sa tobom, u svojoj zemlji, da ih ti izdržavaš i daješ im pare za kafu i da ti srce bude mirnije ili da ti nedostaju ali da sebi mogu da obezbijede pristojan život. Mislim da bi mi bilo teže da ih ovdje gledam bez posla i plate. O tome da bi neko ovdje istitnski cijenio njihova znanja i sposobnosti bilo bi neozbiljno razmišljati”.

Na pitanje zašto je otišao, jedan od mladih ljudi iz Crne Gore koji karijeru gradi u Evropi kaže da je živjeti u Crnoj Gori za njega bilo nalik životu u krugu koji se stalno sužavao. ,,Sve moje životne želje i ambicije bile su uslovljene političkom podobnošću, prije nego li profesionalnom sposobnošću. Suočen sa sistemskom korupcijom od mladih dana – gledajući studente sa savršenim prosjekom koji se nijednom nijesu pojavili na ispitu – odlučio sam da mi savjest ne dozvoljava da postanem dio sistema koji suštinski prezirem. Pitanje nije bilo da li otići — pitanje je bilo kako”.

Jednako je jednostavan i odgovor na pitanje – zašto ne planira da se vrati. ,,Smatram da u Crnoj Gori ima malo čega što odražava moje profesionalne i ljudske vrijednosti. Zla vremena stvaraju zle ljude — stvaraju zavist, pohlepu i pakost koju svaki put uočavam sve jasnije u ljudima. Apatija, pomiješana sa zavišću; opravdana frustriranost čovjeka koji je čitavog života radio samo da bi vidio druge kako ‘preskaču red’, ali koji, uprkos svemu, glasa za DPS; svaka druga rečenica koja počinje sa ‘viđe li onu budalu kako’. Sve to skupa stvara okruženje u kom ja sebe ne mogu zamisliti kao iskreno srećnog. Nostalgija se javi često – ali je svaki put uspješno sasiječem u korijenu prostim čitanjem komentara na online portalima”.

Po podacima Svjetskog ekonomskog foruma za 2016-17. godinu zemlje regije nalaze se na dnu liste po indikatorima – ,,kapacitet za zadržavanje talenata” i ,,kapacitet za privlačenje talenata”.

Srbija zauzima 137. poziciju od ukupno 138 zemalja iza nje je jedino Venecuela, a Bosna i Hercegovina se nalazi na 134. mjestu ovogodišnje ljestvice. Hrvatska zauzima 132. mjesto, a Makedonija 115. Crna Gora i Slovenija su prema kapacitetu za zadržavanje talenata na 101, odnosno 94. mjestu.

Krajem prošle godine Predsjednik SANU, akademik Vladimir Kostić kazao je da se osjeća ,,kao hulja” jer ne može da utiče na to da se najbolji studenti zapošljavaju na fakultetima. Naše umne glave ne bave se tim tričarijama, niti ko može da dobije priliku da ih šta pita. Akademske su to visine i veličine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo