Povežite se sa nama

MONITORING

GODIŠNJICA OBRAČUNA MILIVOJA KATNIĆA SA KONKURENCIJOM U SUDU: Rodićev proces

Objavljeno prije

na

Počelo je, poput sage o državnom udaru, dramatičnim najavama i interpretacijama: Advokat Goran Rodić organizovao je kriminalnu grupu sa namjerom da sa 600.000 eura podmiti Milivoja Katnića kako ovaj ne bi pokrenuo istragu protiv kompanije A2A, obavijestio nas je prije godinu lično specijalni državni tužilac, nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog tima po nalogu tužilaštva pretresli kancelarije i stan advokata Rodića. Tokom pretresa policija je „privremeno oduzela” dokumentaciju koja je svjedočila o poslovnoj saradnji Advokatske kancelarije Rodić sa italijanskom A2A (okončanoj nekih šest mjeseci ranije). Ali i mobilne telefone Rodića i njegovih saradnika, što će se pokazati kao mnogo zanimljiviji dio priče.

„Do tih sumnji smo došli pretresom stana i kancelarija”, tvrdio je Katnić, mada do danas ni zvanični ni nezvanični izvori iz tužilaštva nijesu ukazali da postoji makar jedan materijalni dokaz za optužbe. „Rodić je davao pravna mišljenja licima na rukovodećim pozicijama u kompaniji A2A. Među tim mišljenjima je mogućnost da SDT iskoristi diskreciono pravo i ne pokrene postupak protiv A2A kao pravnog lica. Postoje i dokazi da je kancelarija Rodića dobila do 70.000 eura”, kazao je SDT.

Katnić do danas nije komentarisao optužbe da je SDT svojim postupanjem prekršilo zakon pošto je pretres Advokatske kancelarije Rodić izvršen bez zakonom obaveznog prisustva predstavnika Advokatske komore Crne Gore (AKCG). Doduše, ni članovi AKCG nijesu dizali pretjeranu buku po tom pitanju. Pušti đavola, kako pjevaju momci uz kotorske Who see.

,,Bilo kakav mito i ja nismo spojivi”, odgovorio je Rodić. „Nisam advokat koji predmete radi i završava na balkanski način, niti na bilo koji od nezakonitih načina sa domicilnog prostora italijanskih državljana”.

Nekih pola godine kasnije, pokazalo se kako je SDT odustalo od optužbi na račun A2A i domaćeg osoblja iz EPCG. Nije objašnjeno da li se tokom postupka desio „slučaj” koji je, godinu ranije, za svoje klijente iz Italije analizirao advokat Rodić, a tužilac Katnić nam ga predočio kao krunski dokaz zavjere. Tek, u januaru ove godine, Specijalno tužilaštvo je Višem sudu dostavilo optužnicu protiv italijanskih državljana Enrika Malerbe, Renata Ravanelija, Flavia Bjanka i Masima Sala, tereteći ih za ,,zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju”.

Podsjetimo, riječ je o konsultantskim ugovorima koje su menadžeri A2A, upravljajući Elektroprivredom Crne Gore, potpisali sa matičnom kompanijom i njenim ćerka firmama A2A reti eletrika i BAIN Milano, u ukupnoj vrijednosti od nekih 15 miliona. Aferu je otkrilo Udruženje manjinskih akcionara EPCG, a Vlada i domaći menadžment EPCG su otkrivene podatke mjesecima ignorisali i osporavali – sve dok se Vasilije Miličković i njegovi saradnici nijesu obratili tužilaštvu u Italiji. Potom je novac vraćan na račun EPCG, A2A oslobođena svih sumnji dok je još neizvjesno da li će se na optuženičkoj klupi naći njeni nekadašnji predstavnici u Crnoj Gori. Viši sud je u februaru Specijalnom tužilaštvu dostavljenu optužnicu vratio na dopunu zbog navodnih „administrativnih propusta”. SDT je dodatni posao završio krajem maja. Koliko uspješno saznaćemo uskoro. Novo izjašnjenje o optužnici u Višem sudu zakazano je za desetak dana.

U međuvremenu je, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, Specijalno tužilaštvo promijenilo opis djela za koje sumnjiči Gorana Rodića i njegove saradnike iz advokatske kancelarije. Izgleda kako se njima više ne spočitava ,,organizovanje kriminalne grupe radi podstrekavanja za davanje mita”, kako bi Katnić bio blagonaklon prema A2A, već naum da prevare/obmanu/finansijski oštete svoje klijente iz Italije!?

Ni Advokatska kancelarija Rodić i Specijalno državno tužilaštvo nijesu željeli da otkrivaju detalje postupka koji se oživljava i uspavljuje s vremena na vrijeme, kao po nečijoj potrebi i porudžbi. Jedni su nam pokušali objasniti kako „šut sa rogatim ne može” i kako – iz njihove perspektive – može biti kontraproduktivno svako dodatno talasanje slučaja u kome su se našli „iz svima poznatih razloga”. Drugi su nas ignorisali (vidi boks).

Prepušteni sami sebi mogli smo samo da maštamo. Recimo, kako i zašto Specijalno državno tužilaštvo nikada ni približno sličnu pažnju nije posvetilo advokatima Ani Đukanović (ranije Kolarević) i Nikoli Martinoviću i njihovoj ulozi u aferi Telekom. Nije valjda da Milivoje Katnić i njegovi saradnici u toj priči nijesu prepoznali javni interes?

Da se vratimo slučaju Rodić. Ćutanje glavnih aktera ne smije biti razlog za ignorisanje priče sa mogućim dalekosežnim posljedicama po društvo. Nakog desanta na Kancelariju Rodić i medijskog napada na njega i njegove saradnike – Specijalno državno tužilaštvo je na svom sajtu objavilo transkripte razgovora i poruka pronađenih u oduzetim telefonima. Probranih, redigovanih i nafilovanih pratećim komentarima, kako bi nam pomogli pri njihovom čitanju.

Sve pod firmom predstavljanja raznih oblika specijalnog rata koji se vode protiv njih, tužilaštvo objašnjava motive Rodićevih javnih nastupa. ,,Cilj medijskog eksponiranja advokata G.R. bio je njegov izbor na mjesto vrhovnog državnog tužioca, o čemu je postojao i dogovor sa, za sada, nepoznatim licima”. Pazite sa za sada nepoznatim licima. Znači li to da Katnić i društvo intenzivno rade na otkrivanju zločinaca koji su željeli Gorana Rodića na mjestu VDT-a? Ili je u pitanju samo upozorenje.

Tužilaštvu smetaju i javne kritike. ,,G.R. saopštava da je, gostujući na TV-u, problematizovao sporazume o priznanju krivice, koje je do sada zaključilo Specijalno državno tužilaštvo, a sve kako bi se kompromitovao rad SDT i omalovažili uspjesi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz netačno i tendeciozno prikazivanje rezultata sporazuma koji su zaključeni u tzv. ,,budvanskim predmetima”, pri čemu G.R. potencira da su sporazumi zaključeni isključivo u korist okrivljenih, a ne u korist zakona i pravde”, objašnjavaju nam iz Specijalnog tužilaštva. Šteta što im, kao svjedoci brige za javne interese, nijesu dostupni Svetozar i Miloš Marović. Oni bi, iz prve ruke, mogli razobličiti netačnu i tendencioznu kritiku sporazuma koje su potpisali sa tužilaštvom.

Bez zazora Katnić i njegovi saradnici objavljuju i komunikaciju Rodića sa Milanom Kneževićem, njegovim klijentom u slučaju državni udar.

„Jasno se utvrđuje da G.R. i M.K. ne razgovaraju o činjenicama koje se odnose na postupak u predmetu terorizam u pokušaju, već prevashodno razgovaraju o načinu na koji bi opstruirali krivični postupak, te dalje vršili medijsku propagandu u cilju diskreditacije tužilaštva”, zaključuju u SDT-u nakon prezentovane četiri (4) rečenice iz očigledno mnogo dužeg razgovora advokata i njegovog klijenta. Nove izvode iz razgovora (na temu potjernice koju je Hrvatska raspisala za pravosnažno osuđenim ubicom Sašom Sinđelićem – ključnim svjedokom Katnićeve optužnice) prate novi komentari. Prema njima Rodić i Knežević razrađuju ,,plan opstruiranja krivičnog postupka na sve moguće načine i nastoje da iskoriste svoje položaje kako bi izvršili dodatni pritisak prema Hrvatskoj, a sve u cilju komplikovanja samog krivičnog postupka…”.

Motiv objavljivanja saopštenja od 17. jula, dodaje se, je isključivo pravo javnosti da zna u kakvim okolnostima SDT obavlja svoje zadatke definisane Ustavom i zakonom, „sa ciljem da javnost razumije sve forme specijalnog rata koji se duže vrijeme vodi protiv SDT-a”.

Rodić se, očekivano, povukao iz slučaja državni udar, dok su njegove ovdašnje kolege iz AKCG neočekivano tiho prešle preko svega učinjenog.

„Od vrhovnog državnog tužioca očekujemo samo da se kratko i jasno izjasni da li podržava prisluškivanje i špijuniranje advokata i klijenata i prisluškivanje međusobne komunikacije advokata”, kazao je Miroje Jovanović , branilac Andrije Mandića obrazlažući zahtjev upućen Ivici Stankoviću da se Milivoje Katnić izuzme iz slučaja državni udar. Zahtjev je odbijen.

Katnić je našao za shodno da dodatno pojasni svoj postupak, pozivajući se i na presudu Evropskog suda koja kaže „da postoji granica prava na povjerljivost komunikacije (advokat–klijent) i ista je ograničena nacionalnim pravosudnim interesima”. Istovremeno je ponovio optužbe na račun advokata i navodnog kršenja njihovog kodeksa profesionalne etike.

Onda su se svi utišali. Neki milom, neki silom. Sinđelić je ispričao svoju priču i otišao kući. Mi smo tu đe smo. Zaboravimo li – ponoviće se.

Strah i tišina

Specijalno državno tužilaštvo ostalo je nijemo na upit koji smo im uputili početkom nedjelje. Tražili smo odgovore i pojašnjenja na sledeća pitanja:

– Prošlo je tačno godinu dana kako je advokat Goran Rodić osumnjičen da je ,,organizovao kriminalnu grupu radi podstrekavanja za davanje mita” vezano za slučaj italijanske kompanije A2A (citat SDT Milivoje Katnić). Šta se u međuvremenu dešavalo sa tim slučajem i u kojoj je on fazi?

– SDT je prije godinu dana kazao da postoji osnov sumnje da je advokat Rodić organizovao kriminalnu grupu sa ciljem da njega (SDT-a) podmiti kako ne bi pokrenuo postupak protiv italijanske kompanije A2A. Šta je bilo sa tim postupkom?

– Može li se ishod istrage protiv A2A dovesti u vezu sa istragom protiv Gorana Rodića?

– Prije nepunih godinu dana na vašem sajtu se pojavio materijal pod naslovom „Specijalno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”. U dijelu propratnog objašnjenja piše i sledeće: ,,U cilju objektivnog informisanja javnosti i posebno sagledavanja oblika i formi specijalnog rata koji traje protiv Specijalnog državnog tužilaštva, te posebno rasvjetljavanja oblika i formi i propagandnih aktivnosti u okviru tog plana, prezentujemo javnosti dio materijala dobijenog iz mobilnih telefona koje je koristio advokat G. R, kao i druge dokaze koji su izuzeti po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici”.

Molim Vas da nam pojasnite da li se povodom ovih materijala vode bilo kakvi postupci protiv onih koji su vodili specijalni rat protiv SDT; ili protiv nekoga iz tužilaštva ko je prekršio pravo na tajnost komunikacije advokat – klijent, objelodanio dokaze iz postupka itd…

– U kojoj je fazi ,,slučaj čokolada” (4.000 eura u omotu čokolade poklonjene surpuzi SDT-a na njenom radnom mjestu)?

Iz Specijalnog državnog tužilaštva ni pisma ni razglednice.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo