Povežite se sa nama

MONITORING

GODIŠNJICA OBRAČUNA MILIVOJA KATNIĆA SA KONKURENCIJOM U SUDU: Rodićev proces

Objavljeno prije

na

Počelo je, poput sage o državnom udaru, dramatičnim najavama i interpretacijama: Advokat Goran Rodić organizovao je kriminalnu grupu sa namjerom da sa 600.000 eura podmiti Milivoja Katnića kako ovaj ne bi pokrenuo istragu protiv kompanije A2A, obavijestio nas je prije godinu lično specijalni državni tužilac, nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog tima po nalogu tužilaštva pretresli kancelarije i stan advokata Rodića. Tokom pretresa policija je „privremeno oduzela” dokumentaciju koja je svjedočila o poslovnoj saradnji Advokatske kancelarije Rodić sa italijanskom A2A (okončanoj nekih šest mjeseci ranije). Ali i mobilne telefone Rodića i njegovih saradnika, što će se pokazati kao mnogo zanimljiviji dio priče.

„Do tih sumnji smo došli pretresom stana i kancelarija”, tvrdio je Katnić, mada do danas ni zvanični ni nezvanični izvori iz tužilaštva nijesu ukazali da postoji makar jedan materijalni dokaz za optužbe. „Rodić je davao pravna mišljenja licima na rukovodećim pozicijama u kompaniji A2A. Među tim mišljenjima je mogućnost da SDT iskoristi diskreciono pravo i ne pokrene postupak protiv A2A kao pravnog lica. Postoje i dokazi da je kancelarija Rodića dobila do 70.000 eura”, kazao je SDT.

Katnić do danas nije komentarisao optužbe da je SDT svojim postupanjem prekršilo zakon pošto je pretres Advokatske kancelarije Rodić izvršen bez zakonom obaveznog prisustva predstavnika Advokatske komore Crne Gore (AKCG). Doduše, ni članovi AKCG nijesu dizali pretjeranu buku po tom pitanju. Pušti đavola, kako pjevaju momci uz kotorske Who see.

,,Bilo kakav mito i ja nismo spojivi”, odgovorio je Rodić. „Nisam advokat koji predmete radi i završava na balkanski način, niti na bilo koji od nezakonitih načina sa domicilnog prostora italijanskih državljana”.

Nekih pola godine kasnije, pokazalo se kako je SDT odustalo od optužbi na račun A2A i domaćeg osoblja iz EPCG. Nije objašnjeno da li se tokom postupka desio „slučaj” koji je, godinu ranije, za svoje klijente iz Italije analizirao advokat Rodić, a tužilac Katnić nam ga predočio kao krunski dokaz zavjere. Tek, u januaru ove godine, Specijalno tužilaštvo je Višem sudu dostavilo optužnicu protiv italijanskih državljana Enrika Malerbe, Renata Ravanelija, Flavia Bjanka i Masima Sala, tereteći ih za ,,zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju”.

Podsjetimo, riječ je o konsultantskim ugovorima koje su menadžeri A2A, upravljajući Elektroprivredom Crne Gore, potpisali sa matičnom kompanijom i njenim ćerka firmama A2A reti eletrika i BAIN Milano, u ukupnoj vrijednosti od nekih 15 miliona. Aferu je otkrilo Udruženje manjinskih akcionara EPCG, a Vlada i domaći menadžment EPCG su otkrivene podatke mjesecima ignorisali i osporavali – sve dok se Vasilije Miličković i njegovi saradnici nijesu obratili tužilaštvu u Italiji. Potom je novac vraćan na račun EPCG, A2A oslobođena svih sumnji dok je još neizvjesno da li će se na optuženičkoj klupi naći njeni nekadašnji predstavnici u Crnoj Gori. Viši sud je u februaru Specijalnom tužilaštvu dostavljenu optužnicu vratio na dopunu zbog navodnih „administrativnih propusta”. SDT je dodatni posao završio krajem maja. Koliko uspješno saznaćemo uskoro. Novo izjašnjenje o optužnici u Višem sudu zakazano je za desetak dana.

U međuvremenu je, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, Specijalno tužilaštvo promijenilo opis djela za koje sumnjiči Gorana Rodića i njegove saradnike iz advokatske kancelarije. Izgleda kako se njima više ne spočitava ,,organizovanje kriminalne grupe radi podstrekavanja za davanje mita”, kako bi Katnić bio blagonaklon prema A2A, već naum da prevare/obmanu/finansijski oštete svoje klijente iz Italije!?

Ni Advokatska kancelarija Rodić i Specijalno državno tužilaštvo nijesu željeli da otkrivaju detalje postupka koji se oživljava i uspavljuje s vremena na vrijeme, kao po nečijoj potrebi i porudžbi. Jedni su nam pokušali objasniti kako „šut sa rogatim ne može” i kako – iz njihove perspektive – može biti kontraproduktivno svako dodatno talasanje slučaja u kome su se našli „iz svima poznatih razloga”. Drugi su nas ignorisali (vidi boks).

Prepušteni sami sebi mogli smo samo da maštamo. Recimo, kako i zašto Specijalno državno tužilaštvo nikada ni približno sličnu pažnju nije posvetilo advokatima Ani Đukanović (ranije Kolarević) i Nikoli Martinoviću i njihovoj ulozi u aferi Telekom. Nije valjda da Milivoje Katnić i njegovi saradnici u toj priči nijesu prepoznali javni interes?

Da se vratimo slučaju Rodić. Ćutanje glavnih aktera ne smije biti razlog za ignorisanje priče sa mogućim dalekosežnim posljedicama po društvo. Nakog desanta na Kancelariju Rodić i medijskog napada na njega i njegove saradnike – Specijalno državno tužilaštvo je na svom sajtu objavilo transkripte razgovora i poruka pronađenih u oduzetim telefonima. Probranih, redigovanih i nafilovanih pratećim komentarima, kako bi nam pomogli pri njihovom čitanju.

Sve pod firmom predstavljanja raznih oblika specijalnog rata koji se vode protiv njih, tužilaštvo objašnjava motive Rodićevih javnih nastupa. ,,Cilj medijskog eksponiranja advokata G.R. bio je njegov izbor na mjesto vrhovnog državnog tužioca, o čemu je postojao i dogovor sa, za sada, nepoznatim licima”. Pazite sa za sada nepoznatim licima. Znači li to da Katnić i društvo intenzivno rade na otkrivanju zločinaca koji su željeli Gorana Rodića na mjestu VDT-a? Ili je u pitanju samo upozorenje.

Tužilaštvu smetaju i javne kritike. ,,G.R. saopštava da je, gostujući na TV-u, problematizovao sporazume o priznanju krivice, koje je do sada zaključilo Specijalno državno tužilaštvo, a sve kako bi se kompromitovao rad SDT i omalovažili uspjesi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz netačno i tendeciozno prikazivanje rezultata sporazuma koji su zaključeni u tzv. ,,budvanskim predmetima”, pri čemu G.R. potencira da su sporazumi zaključeni isključivo u korist okrivljenih, a ne u korist zakona i pravde”, objašnjavaju nam iz Specijalnog tužilaštva. Šteta što im, kao svjedoci brige za javne interese, nijesu dostupni Svetozar i Miloš Marović. Oni bi, iz prve ruke, mogli razobličiti netačnu i tendencioznu kritiku sporazuma koje su potpisali sa tužilaštvom.

Bez zazora Katnić i njegovi saradnici objavljuju i komunikaciju Rodića sa Milanom Kneževićem, njegovim klijentom u slučaju državni udar.

„Jasno se utvrđuje da G.R. i M.K. ne razgovaraju o činjenicama koje se odnose na postupak u predmetu terorizam u pokušaju, već prevashodno razgovaraju o načinu na koji bi opstruirali krivični postupak, te dalje vršili medijsku propagandu u cilju diskreditacije tužilaštva”, zaključuju u SDT-u nakon prezentovane četiri (4) rečenice iz očigledno mnogo dužeg razgovora advokata i njegovog klijenta. Nove izvode iz razgovora (na temu potjernice koju je Hrvatska raspisala za pravosnažno osuđenim ubicom Sašom Sinđelićem – ključnim svjedokom Katnićeve optužnice) prate novi komentari. Prema njima Rodić i Knežević razrađuju ,,plan opstruiranja krivičnog postupka na sve moguće načine i nastoje da iskoriste svoje položaje kako bi izvršili dodatni pritisak prema Hrvatskoj, a sve u cilju komplikovanja samog krivičnog postupka…”.

Motiv objavljivanja saopštenja od 17. jula, dodaje se, je isključivo pravo javnosti da zna u kakvim okolnostima SDT obavlja svoje zadatke definisane Ustavom i zakonom, „sa ciljem da javnost razumije sve forme specijalnog rata koji se duže vrijeme vodi protiv SDT-a”.

Rodić se, očekivano, povukao iz slučaja državni udar, dok su njegove ovdašnje kolege iz AKCG neočekivano tiho prešle preko svega učinjenog.

„Od vrhovnog državnog tužioca očekujemo samo da se kratko i jasno izjasni da li podržava prisluškivanje i špijuniranje advokata i klijenata i prisluškivanje međusobne komunikacije advokata”, kazao je Miroje Jovanović , branilac Andrije Mandića obrazlažući zahtjev upućen Ivici Stankoviću da se Milivoje Katnić izuzme iz slučaja državni udar. Zahtjev je odbijen.

Katnić je našao za shodno da dodatno pojasni svoj postupak, pozivajući se i na presudu Evropskog suda koja kaže „da postoji granica prava na povjerljivost komunikacije (advokat–klijent) i ista je ograničena nacionalnim pravosudnim interesima”. Istovremeno je ponovio optužbe na račun advokata i navodnog kršenja njihovog kodeksa profesionalne etike.

Onda su se svi utišali. Neki milom, neki silom. Sinđelić je ispričao svoju priču i otišao kući. Mi smo tu đe smo. Zaboravimo li – ponoviće se.

Strah i tišina

Specijalno državno tužilaštvo ostalo je nijemo na upit koji smo im uputili početkom nedjelje. Tražili smo odgovore i pojašnjenja na sledeća pitanja:

– Prošlo je tačno godinu dana kako je advokat Goran Rodić osumnjičen da je ,,organizovao kriminalnu grupu radi podstrekavanja za davanje mita” vezano za slučaj italijanske kompanije A2A (citat SDT Milivoje Katnić). Šta se u međuvremenu dešavalo sa tim slučajem i u kojoj je on fazi?

– SDT je prije godinu dana kazao da postoji osnov sumnje da je advokat Rodić organizovao kriminalnu grupu sa ciljem da njega (SDT-a) podmiti kako ne bi pokrenuo postupak protiv italijanske kompanije A2A. Šta je bilo sa tim postupkom?

– Može li se ishod istrage protiv A2A dovesti u vezu sa istragom protiv Gorana Rodića?

– Prije nepunih godinu dana na vašem sajtu se pojavio materijal pod naslovom „Specijalno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”. U dijelu propratnog objašnjenja piše i sledeće: ,,U cilju objektivnog informisanja javnosti i posebno sagledavanja oblika i formi specijalnog rata koji traje protiv Specijalnog državnog tužilaštva, te posebno rasvjetljavanja oblika i formi i propagandnih aktivnosti u okviru tog plana, prezentujemo javnosti dio materijala dobijenog iz mobilnih telefona koje je koristio advokat G. R, kao i druge dokaze koji su izuzeti po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici”.

Molim Vas da nam pojasnite da li se povodom ovih materijala vode bilo kakvi postupci protiv onih koji su vodili specijalni rat protiv SDT; ili protiv nekoga iz tužilaštva ko je prekršio pravo na tajnost komunikacije advokat – klijent, objelodanio dokaze iz postupka itd…

– U kojoj je fazi ,,slučaj čokolada” (4.000 eura u omotu čokolade poklonjene surpuzi SDT-a na njenom radnom mjestu)?

Iz Specijalnog državnog tužilaštva ni pisma ni razglednice.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo