MONITORING
POLITIČKA KRIZA U BUDVI U ZAVRŠNOJ FAZI: Princip ili korupcija
Višemjesečna priča o krizi budvanske vlasti ulazi u završnu fazu. Nakon skoro polugodišnje blokade lokalnog parlamenta zbog bojkota nezavisnog poslanika Stevana Džakovića, sljedeće sedmice zakazana je sjednica, nakon čega će se znati u kom smjeru će dalje funkcionisati budvanska vlast i hoće li u krajnjem Vlada u Budvi proglasiti prinudnu upravu. Prema zakonu Vlada može uvesti prinudnu upravu ukoliko se sjednica parlamenta ne održi pola godine.
Skoro šest mjeseci Džaković, nekadašnji poslanik DF-a, ne dolazi na sjednice SO Budva. Kao uslov da se pojavi i obezbijedi kvorum, Džaković je donedavno tražio da poslanici Fronta i Demokrata podrže izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo glasanje za otvorene liste. Osim što je za dolazak na sjednicu lokalnog parlamenta tražio da se riješi pitanje koje bi trebalo rješavati na državnom nivou, i to tako što će opozicioni poslanici prekinuti bojkot i vratiti se u republički parlament, Džaković se nije zaustavio ni nakon što su poslanici DF-a i Demokrata u državnom parlamentu otvorili ovo pitanje.
Hoće li Džaković doći na narednu sjednicu, zakazanu za treći jul ove godine, zavisi, kako je sam saopštio ove sedmice, od toga hoće li kvorum obezbijediti državna vlast, odnosno partije – DPS, SD ili Crnogorska.
Džaković je uz to zatražio da se u roku od sedam dana po hitnom postupku zakaže sjednica na kojoj bi se glasalo o povjerenju aktuelnom gradonačelniku Budve Draganu Krapoviću i da se na njegovo mjesto postavi lider budvanskog Demokratskog fronta (DF) Marko Bato Carević.
,,Smatram da je previše nepovjerenja i dijametralno suprotnih viđenja za rješavanje problema koji postoje u gradu u okviru vladajuće koalicije i to nije tajna, te zato predlažem sjednicu po hitnom postupku u roku od sedam dana na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju predsjedniku Opštine Krapoviću, a da ga Carević zamijeni”, kazao je Džaković na konferenciji za novinare. On se izvinio građanima Budve jer je, kako kaže pogriješio ,,kada je podržao sadašnjeg predsjednika Opštine Budva Krapovića da bude izabran na to mjesto”.
Kada su Demokrate i DF formirali vlast u Budvi 2016. godine, sporazumom o formiranju vlasti između ove dvije partije, dogovoreno je rotirajuće mjesto gradonačelnika. Prema Sporazumu Krapoviću mjesto gradonačelnika pripada do kraja ove godine, kada će ga zamijeniti predstavnik Fronta. Kada se birao prvi gradonačelnik Džaković je podržao Krapovića, umjesto Carevića na kom sad insistira. Džakovića je ta podrška koštala. Centrala PzP-a, kojem je pripadao, naprasno je isključila Džakovića, svog prvog čovjeka u Budvi, jer je, protivno stavu partije, insistirao da se poštuju izborni rezultati i podrži kandidatura Krapovića u punom mandatu.
Razlog zbog kog Džaković sada insistira na smjeni Krapovića nije baš najjasniji, imajući u vidu i da gradonačelniku Budve svakako uskoro ističe mandat. Istovremeno, dolazak Carevića na mjesto gradonačelnika Budve neće riješiti pitanje uvođenja otvorenih lista, na kojima Džaković toliko insistira i navodi to kao glavni razlog zbog kog već pola godine blokira rad lokalnog parlamenta. U konačnom, ostaje nejasno zbog čega bi jedan opozicionar insistirao na nečemu što lokalna uprava ne može da ispuni, a što bi u krajnjem moglo dovesti do uvođenja prinudne uprave, ili ponovnog preuzimanja grada od strane vlasti.
Prema Krapoviću, radi se o političkoj korupciji. Gradonačelnik Budve tvrdi već neko vrijeme da DPS želi preko Džakovića da ,,prepakuje” skupštinsku većinu i domogne se mimo izbora vlasti u Budvi.
,,To se već dešavalo u Budvi i DPS-u to ne bi bilo prvi put. Po nekim našim saznanjima, zamisao DPS-a je da se kroz podršku manjiske vlasti ili u nekom drugom obliku, uz podršku Džakovića, instalira nova vlast”, upozoravao je on. Krapović je takođe više puta ponovio da neće dozvoliti uvođenje prinudne uprave, te da su u krajnjem jedno od rješenja – novi izbori.
O opciji da se u Budvi ,,konstituiše neka nova većina” govorio je i Dragan Purko Ivančević, predsjednik Crnogorske partije u Budvi, koji gotovo identičnim rječnikom Džakovića već više mjeseci kritikuje rad Demokrata i Krapovića. On se javno preporučio i za vršenje vlasti u Budvi. Takođe, kao i Džaković i on je ove sedmice pozvao Krapovića da preda vlast Careviću i Frontu.
,,Od kada sam na čelu Budve traju pokušaji da se političkom korupcijom promijeni većina u lokalnom predstavničkom tijelu, protivno volji građana izraženoj na izborima u oktobru 2016. godine”, kaže Krapović za Monitor. ,,Posljednji pokušaj je samo jedan u nizu. Mi smo te nečasne namjere prozreli i javno prozvali učesnike, pa se sada gospoda Džaković i Ivančević povlače i izlaze sa predlogom za moju smjenu po hitnom postupku i predaju uprave gospodinu Careviću. Zaključujem da se gospodin Džaković vratio u Front kao i da je gospodin Ivančević takođe jako zainteresovan da gospodin Carević preuzme upravu Budvom, iako je Crnogorska u Budvi opozicija i nema nikakve veze sa našim koalicionim sporazumom i aranžmanom”, kaže gradonačelnik Budve.
S druge strane, Džaković je negirao tvrdnje Krapovića da se radi o političkoj korupciji. ,,Za njega je to danas korupcija, a nije tako nazivao moju odluku da ga mimo stava partije kojoj sam pripadao i čiji sam predsjednik opštinskog odbora bio, podržim i da on bude izabran na mjesto predsjednika Opštine Budva. Učinio sam to protivno interesima političke grupacije kojoj sam pripadao. To sam uradio isključivo da ne bi DPS ponovio izbore, te da bi opozicija formirala vlast. Platio sam tada najveću cijenu u politici. Kako dokazuje gospodin predsjednik da onda nije bilo riječi o korupciji”, pitao je Džaković.
Džaković, međutim, nije pojasnio zbog čega dvije godine kasnije čini suprotno i otvara prostor da vlast opet zavlada Budvom. S druge strane, postavlja se pitanje motiva zbog kojih bi Džaković bio učesnik političke korupcije, ukoliko je o tome riječ, kako to tvrdi gradonačelnik Budve.
U tom kontekstu iz redova Demokrata čule su se optužbe da Džaković ima problema sa nelegalnom gradnjom. Istovremeno, porodica Stevana Džakovića ove sedmice našla se u medijima zbog optužbi o nelegalnoj gradnji na državnom zemljištu. Mediji su objavili da budvanska policija i kotorsko tužilaštvo provjeravaju da li je otac nezavisnog poslanika, Radovan Džaković, nelegalno gradio pristan za objekat na ostrvu Sveti Nikola kod svetionika, i to na parceli koja je navodno u državnom vlasništvu.
Inspekcija je naložila Džakoviću da obustavi gradnju pristana površine oko 15 kvadrata na katastarskoj parceli 3037 KO Budva, ocjenjujući u rješenju da gradi na zemljištu ,,za koje ne posjeduje dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o drugom pravu, a isti gradi bez prijave radova i potrebne dokumentacije”. Prema podacima Uprave za nekretnine, Vlada je zadužena za raspolaganje ovim zemljištem. Džakovići tvrde da posjeduju vlasničke papire, te da će ih pokazati medijima, ali to još nijesu učinili.
Kako će se okončati politička kriza u Budvi znaćemo uskoro. Krapović za Monitor objašnjava da čak i da se izglasa nepovjerenje njemu, pozicija gradonačelnika Budve pripada Demokratama do kraja ove godine po Sporazumu. ,,Mi ćemo taj Sporazum poštovati do kraja”, ocijenio je.
Vjeruje se da će naredna sjednica, ipak, biti održana, jer će na njoj biti prisutni predstavnici DPS-a zbog toga što su na dnevnom redu neka od pitanja koja ih se tiču. Na sjednici će se pored izvještaja o radu lokalne uprave, raspravljati o odluci o zaduženju Opštine Budva zbog raskida ugovora sa nemačkim WTE oko projekta otpadnih voda.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način