Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKA KRIZA U BUDVI U ZAVRŠNOJ FAZI: Princip ili korupcija

Objavljeno prije

na

Višemjesečna priča o krizi budvanske vlasti ulazi u završnu fazu. Nakon skoro polugodišnje blokade lokalnog parlamenta zbog bojkota nezavisnog poslanika Stevana Džakovića, sljedeće sedmice zakazana je sjednica, nakon čega će se znati u kom smjeru će dalje funkcionisati budvanska vlast i hoće li u krajnjem Vlada u Budvi proglasiti prinudnu upravu. Prema zakonu Vlada može uvesti prinudnu upravu ukoliko se sjednica parlamenta ne održi pola godine.

Skoro šest mjeseci Džaković, nekadašnji poslanik DF-a, ne dolazi na sjednice SO Budva. Kao uslov da se pojavi i obezbijedi kvorum, Džaković je donedavno tražio da poslanici Fronta i Demokrata podrže izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo glasanje za otvorene liste. Osim što je za dolazak na sjednicu lokalnog parlamenta tražio da se riješi pitanje koje bi trebalo rješavati na državnom nivou, i to tako što će opozicioni poslanici prekinuti bojkot i vratiti se u republički parlament, Džaković se nije zaustavio ni nakon što su poslanici DF-a i Demokrata u državnom parlamentu otvorili ovo pitanje.

Hoće li Džaković doći na narednu sjednicu, zakazanu za treći jul ove godine, zavisi, kako je sam saopštio ove sedmice, od toga hoće li kvorum obezbijediti državna vlast, odnosno partije – DPS, SD ili Crnogorska.

Džaković je uz to zatražio da se u roku od sedam dana po hitnom postupku zakaže sjednica na kojoj bi se glasalo o povjerenju aktuelnom gradonačelniku Budve Draganu Krapoviću i da se na njegovo mjesto postavi lider budvanskog Demokratskog fronta (DF) Marko Bato Carević.

,,Smatram da je previše nepovjerenja i dijametralno suprotnih viđenja za rješavanje problema koji postoje u gradu u okviru vladajuće koalicije i to nije tajna, te zato predlažem sjednicu po hitnom postupku u roku od sedam dana na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju predsjedniku Opštine Krapoviću, a da ga Carević zamijeni”, kazao je Džaković na konferenciji za novinare. On se izvinio građanima Budve jer je, kako kaže pogriješio ,,kada je podržao sadašnjeg predsjednika Opštine Budva Krapovića da bude izabran na to mjesto”.

Kada su Demokrate i DF formirali vlast u Budvi 2016. godine, sporazumom o formiranju vlasti između ove dvije partije, dogovoreno je rotirajuće mjesto gradonačelnika. Prema Sporazumu Krapoviću mjesto gradonačelnika pripada do kraja ove godine, kada će ga zamijeniti predstavnik Fronta. Kada se birao prvi gradonačelnik Džaković je podržao Krapovića, umjesto Carevića na kom sad insistira. Džakovića je ta podrška koštala. Centrala PzP-a, kojem je pripadao, naprasno je isključila Džakovića, svog prvog čovjeka u Budvi, jer je, protivno stavu partije, insistirao da se poštuju izborni rezultati i podrži kandidatura Krapovića u punom mandatu.

Razlog zbog kog Džaković sada insistira na smjeni Krapovića nije baš najjasniji, imajući u vidu i da gradonačelniku Budve svakako uskoro ističe mandat. Istovremeno, dolazak Carevića na mjesto gradonačelnika Budve neće riješiti pitanje uvođenja otvorenih lista, na kojima Džaković toliko insistira i navodi to kao glavni razlog zbog kog već pola godine blokira rad lokalnog parlamenta. U konačnom, ostaje nejasno zbog čega bi jedan opozicionar insistirao na nečemu što lokalna uprava ne može da ispuni, a što bi u krajnjem moglo dovesti do uvođenja prinudne uprave, ili ponovnog preuzimanja grada od strane vlasti.

Prema Krapoviću, radi se o političkoj korupciji. Gradonačelnik Budve tvrdi već neko vrijeme da DPS želi preko Džakovića da ,,prepakuje” skupštinsku većinu i domogne se mimo izbora vlasti u Budvi.

,,To se već dešavalo u Budvi i DPS-u to ne bi bilo prvi put. Po nekim našim saznanjima, zamisao DPS-a je da se kroz podršku manjiske vlasti ili u nekom drugom obliku, uz podršku Džakovića, instalira nova vlast”, upozoravao je on. Krapović je takođe više puta ponovio da neće dozvoliti uvođenje prinudne uprave, te da su u krajnjem jedno od rješenja – novi izbori.

O opciji da se u Budvi ,,konstituiše neka nova većina” govorio je i Dragan Purko Ivančević, predsjednik Crnogorske partije u Budvi, koji gotovo identičnim rječnikom Džakovića već više mjeseci kritikuje rad Demokrata i Krapovića. On se javno preporučio i za vršenje vlasti u Budvi. Takođe, kao i Džaković i on je ove sedmice pozvao Krapovića da preda vlast Careviću i Frontu.

,,Od kada sam na čelu Budve traju pokušaji da se političkom korupcijom promijeni većina u lokalnom predstavničkom tijelu, protivno volji građana izraženoj na izborima u oktobru 2016. godine”, kaže Krapović za Monitor. ,,Posljednji pokušaj je samo jedan u nizu. Mi smo te nečasne namjere prozreli i javno prozvali učesnike, pa se sada gospoda Džaković i Ivančević povlače i izlaze sa predlogom za moju smjenu po hitnom postupku i predaju uprave gospodinu Careviću. Zaključujem da se gospodin Džaković vratio u Front kao i da je gospodin Ivančević takođe jako zainteresovan da gospodin Carević preuzme upravu Budvom, iako je Crnogorska u Budvi opozicija i nema nikakve veze sa našim koalicionim sporazumom i aranžmanom”, kaže gradonačelnik Budve.

S druge strane, Džaković je negirao tvrdnje Krapovića da se radi o političkoj korupciji. ,,Za njega je to danas korupcija, a nije tako nazivao moju odluku da ga mimo stava partije kojoj sam pripadao i čiji sam predsjednik opštinskog odbora bio, podržim i da on bude izabran na mjesto predsjednika Opštine Budva. Učinio sam to protivno interesima političke grupacije kojoj sam pripadao. To sam uradio isključivo da ne bi DPS ponovio izbore, te da bi opozicija formirala vlast. Platio sam tada najveću cijenu u politici. Kako dokazuje gospodin predsjednik da onda nije bilo riječi o korupciji”, pitao je Džaković.

Džaković, međutim, nije pojasnio zbog čega dvije godine kasnije čini suprotno i otvara prostor da vlast opet zavlada Budvom. S druge strane, postavlja se pitanje motiva zbog kojih bi Džaković bio učesnik političke korupcije, ukoliko je o tome riječ, kako to tvrdi gradonačelnik Budve.

U tom kontekstu iz redova Demokrata čule su se optužbe da Džaković ima problema sa nelegalnom gradnjom. Istovremeno, porodica Stevana Džakovića ove sedmice našla se u medijima zbog optužbi o nelegalnoj gradnji na državnom zemljištu. Mediji su objavili da budvanska policija i kotorsko tužilaštvo provjeravaju da li je otac nezavisnog poslanika, Radovan Džaković, nelegalno gradio pristan za objekat na ostrvu Sveti Nikola kod svetionika, i to na parceli koja je navodno u državnom vlasništvu.

Inspekcija je naložila Džakoviću da obustavi gradnju pristana površine oko 15 kvadrata na katastarskoj parceli 3037 KO Budva, ocjenjujući u rješenju da gradi na zemljištu ,,za koje ne posjeduje dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o drugom pravu, a isti gradi bez prijave radova i potrebne dokumentacije”. Prema podacima Uprave za nekretnine, Vlada je zadužena za raspolaganje ovim zemljištem. Džakovići tvrde da posjeduju vlasničke papire, te da će ih pokazati medijima, ali to još nijesu učinili.

Kako će se okončati politička kriza u Budvi znaćemo uskoro. Krapović za Monitor objašnjava da čak i da se izglasa nepovjerenje njemu, pozicija gradonačelnika Budve pripada Demokratama do kraja ove godine po Sporazumu. ,,Mi ćemo taj Sporazum poštovati do kraja”, ocijenio je.

Vjeruje se da će naredna sjednica, ipak, biti održana, jer će na njoj biti prisutni predstavnici DPS-a zbog toga što su na dnevnom redu neka od pitanja koja ih se tiču. Na sjednici će se pored izvještaja o radu lokalne uprave, raspravljati o odluci o zaduženju Opštine Budva zbog raskida ugovora sa nemačkim WTE oko projekta otpadnih voda.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo