Povežite se sa nama

MONITORING

SARADNJA DRŽAVE I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA: Plati ili čekaj

Objavljeno prije

na

,,Dobio sam uput kod očnog a kako se u KCCG čeka duže od mjesec dana, uputili su me kod privatnika. Tamo su mi rekli da mi mogu zakazati tek za dva mjeseca – krajem avgusta. Kako mi je taj pregled bio neophodan radi daljih analiza pitao sam može li to što prije. Rekli su mi može odma’ samo ako hoću da platim 30 eura”, navodi se u pismu revoltiranog člitaoca Monitora.

Fond za zdravstveno osiguranje već pet godina potpisuje ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanova (PZU) s ciljem da pacijenti što kraće čekaju na preglede. Uputi za PZU se izdaju ukoliko nadležna zdravstvena ustanova pacijentnu ne može pružiti uslugu u roku od mjesec dana. Međutim, od početka saradnje sa PZU česte su žalbe da i u privatnim ordinacijama čekanje na pregled traje mjesec, dva, pa i duže. Osim u slučaju, ako ste tanki sa živcima a ne i sa parama, pa platite da ne biste čekali.

,,Dijete je zaboljelo uvo i zakazali su mi kod privatnika za nešto manje od 30 dana. Nismo mogli da čekamo otišli smo i platili pregled”, kaže sagovornica Monitora.

Ljekar koji je želio da ostane anoniman za naš list priča: ,,Kompjuterski zakazujemo pregled kod specijaliste u privatnoj ordinaciji i kompjuter izbaci termin tek za tri mjeseca. Pacijenti onda nazovu tu ordinaciju i zakažu za popodne istog dana. Naravno, plate”.

Iz Ministarstva zdravlja su na pitanje Monitora da li imaju primjedbe pacijenata na rad PZU odgovorili: ,,Na rad ili sprovođenje procedura u PZU sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima zaključen Ugovor, Ministarstvu zdravlja u proteklom periodu stiglo je nekoliko primjedbi. Najveći broj njih odnosio se na pravovremenost zdravstvnih usluga gdje se intervenisalo i problemi su rješavani odmah. Takođe, bilo je prigovora da u PZU kada ne dobiju adekvatnu uslugu, nije bilo ni zaštitnika prava pacijenata. U svakoj od tih situacija se intervenisalo nadzorom Fonda i inspekcijskih organa”.

Očigledno da se pacijenti malo žale nadležnima, pa inspakcije nemaju puno posla, jer sličnih iskustava o čekanju i od po nekoliko mjeseci je dosta. Magnetna rezonanca, skener, razna snimanja, čekaju se i kod privatnika od dva do četiri mjeseca.

Sagovornica Monitora kaže da je pitala doktora koji drži privatnu ordinaciju zašto zakazivanje preko Fonda ide tako sporo. ,,Rekao mi je otvoreno da idem kod ministra Hrapovića pa ga pitam. Objasnio je da preko Fonda ne primaju ni 10 odsto od zvanične tržišne cijene, a uz to i dugo čekaju na naplatu”.

Da ocijene saradnju sa Fondom i da kažu da li ima kašnjenja u plaćanju od strane Fonda, ponudili smo Specijalnoj bolnici Codra, za koju se odvaja najviše novca iz budžeta mimo javnog zdravstva. Nijesmo dobili odgovore.

Jedan od Monitorovih sagovornika, vlasnik privatne ordinacije, kazao nam je da je raskinuo ugovor sa Fondom zbog velikog priliva pacijenata i male naplate od Fonda. I drugi sagovornik, stomatolog, kazao je da su razlozi gužva, spora naplata, niža tržišna cijena.

Iz Fonda tvrde da nema kašnjenja u naplati: ,,Shodno zaključenim ugovorima Fond je u obavezi da izvrši plaćanje za pružene zdravstvene usluge u roku od 60 dana od dana ispostavljanja fakture, čega se i pridržava”, odgovorili su Monitoru iz Fonda.

Objasnili su da je Fond za zdravstveno osiguranje za pružanje zdravstvenih usluga osiguranim licima, zaključio ugovore sa 17 privatnih zdravstvenih ustanova koje nijesu sastavni dio zdravstvene mreže. Zaključeni ugovori se odnose na djelatnosti: oftalmologije (ambulantno i bolnički liječene pacijente), interne medicine-reumatologije, magnetne rezonance, patološke anatomije i histologije i vantjelesne oplodnje.

U toku prošle godine privatne zdravstvene ustanove su Fondu ispostavile fakture u iznosu od 1,32 miliona eura. Pored ovih, Fond ima zaključene ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje su sastavni dio zdravstvene mreže. To su SB Codra koja je u toku 2017. ispostavila fakture u iznosu od 3,31 miliona i PZU Opšta bolnica Meljine koja je fakturisala Fondu 1,53 milon eura.

,,Znači, ukupan iznos ispostavljenih faktura za zdravstvene usluge od strane privatnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori u 2017. je 6,16 miliona”, navodi se u odgovoru Fonda.

Nemala svota novca ide iz budžeta za PZU, a one umjesto da smanje bar čekanje na preglede sve češće preuzimaju praksu javnog zdravstva.

Na pritužbe privatnika o niskoj cijeni za njihove usluge koje pružaju osiguranicima, iz Fonda kažu: ,,Ugovorima je definisano da se plaćanje zdravstvenih usluga vrši po cjenovnicima Fonda, što znači da se pružene usluge fakturišu po istim cijenama kao što fakturišu i javne zdravstvene ustanove”.

Razlike između cijena Fonda i ,,tržišnih” su velike. U privatnim ordinacijama specijalistički pregled trudnice košta 30 eura, kontrola 20, a prema cjenovniku Fonda prvi pregled je 7,88 eura, a kontrola 5,25. Svi ultrazvučni pregledi (abdomena, kukova, dojki…) u javnom zdravstvu imaju cijenu 10,73, dok su kod privatnika 35 eura…

Monitor je već pisao da su građani prinuđeni da sve češće idu kod privatnika da bi uopšte mogli da obave preglede. Tamo ih čeka veliki broj spacijalista koji pored zaposlenja u javnom zdravstvu, uporedo rade i u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Po definiciji korupcija u zdravstvu je i namjerno slabljenje javnog zdravstva u korist privatnog i prelivanje novca građana u privatne džepove. Jedan od načina je i sve češći monopol privatnih ustanova u odnosu na javne zbog nemanja adekvatne opreme u javnom zdravstvu. Dešava se da se određeni testovi mogu uraditi samo kod privatnika, ili da pojedini aparati u KCCG ne rade pa umjesto da se poprave ili kupe novi, stotine hiljada eura država i pacijenti daju privatnim ambulantama. Tako su se, tokom prošle godine, aparati za magnetnu rezonancu u Kliničkom centru Crne Gore često kvarili. A kod privatnika ovaj pregled, u zavisnosti od toga što se snima, košta od 150 do 450 eura.

Iz Ministarstva zdravlja za Monitor tvrde da imaju rješenje bar kad je riječ o dužini čekanja na preglede kod privatnika: ,,U toku su dogovori sa FZOCG, koji će rezultirati potpisivanjem Aneksa Ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje su uključene u mrežu zdravstvenih ustanova, a kojim će biti regulisano njihovo umrežavanje u sistem elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda. Na taj način će termini u PZU biti dostupni izabranim ljekarima u domovima zdravlja i zakazivanje će biti omogućeno kao u javnim zdravstvenim ustanovama”.

Jedan od roditelja sa kojima smo razgovarali kaže: ,,Teško da ima rješenja za to čekanje. U Dječjoj bolnici postoji samo jedan neurolog. Gužva je ogromna, čekamo po pola godine. Osim ako ne dobiješ vizit kartu i platiš”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo