Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, ČLAN SAVJETA RTCG I PREDSJEDNIK UO KOALICIJE NVO – SARADNJOM DO CILJA : Kadrovske smetnje iza ekrana

Objavljeno prije

na

MONITOR: Od prošle jeseni RTCG upravlja novi menadžment. Da li je došlo do poboljšanja u radu, prvenstveno programskih sadržaja i boljeg finansijskog poslovanja javnog servisa?

ĐUROVIĆ: Prema istraživanjima javnog mnjenja i podacima koji se dobijaju od telekomunikacionog operatera, rejting RTCG ima konstantno pozitivan trend u posljednjih šest mjeseci. Mnogi segmenti TV programa su poboljšani u sadržinskom i vizuelnom smislu. Obrazovni, dokumentarni, filmski, dječiji i sportski program su poboljšani u izvjesnoj mjeri. Nažalost, dio programa za koji se vezuje suština javnog servisa, a to je informativni program, po mom mišljenju je i dalje nezadovoljavajući. I dalje nema izbalansiranosti u izvještavanju, postoji pretjerana bliskost segmentima političke vladajuće elite, a posljedica toga je da RTCG ne ispunjava zakonsku obavezu da pravovremeno i objektivno informiše javnost o ključnim događajima u zemlji i okruženju. Nerazumljivo je ponašanje generalnog direktora koji ne koristi zakonske mehanizme da izvrši neophodne kadrovske promjene u Televiziji Crne Gore da bi se poboljšao informativni program. Ukoliko predstojeće istraživanje javnog mnjenja, koje će naručiti RTCG, pokaže loše rezultate u odnosu na informativni program, tražiću smjenu generalnog direktora ukoliko ne izvrši kadrovske promjene i preduzme druge neophodne radnje da se konačno počnu poštovati profesionalni principi i standardi u informisanju građana. Izvještaj o finansijskom poslovanju za prvi kvartal ove godine ne pokazuje zadovoljavajući rezultat i negativan trend se mora hitno zaustaviti.

MONITOR: Da li su ispunjena obećanja novog menadžmenta da će duplirati prihode od marketinga i riješiti se viška zaposlenih?
ĐUROVIĆ: Optimistička obećanja se vjerovatno, i na moju žalost, neće ostvariti. Dobra vijest je što prihodi od marketinga rastu konstantno i prate rast rejtinga. Nadam se da će prihod od marketinga planiran Finansijskim planom za ovu godinu u iznosu od 1,5 miliona eura biti ostvaren. Prihodi od marketinga u 2011. godini bili su oko milion eura. Višak zaposlenih je najveći problem koji utiče na finansijsku održivost RTCG. Od dolaska novog menadžmenta 130 ljudi je napustilo javni servis. Prema Aktu o sistematizaciji planirano je da u RTCG budu zaposlene 604 osobe. Još 90 ljudi mora kroz kvalitetan socijalni program napustiti RTCG. Rješavanje problema viška zaposlenih trenutno koči Vlada Crne Gore, jer već duži period neće da potpiše Kolektivni ugovor bez kojeg se ne može realizovati socijalni program. Takvo ponašanje Vlade doprinijelo je da se u prvom kvartalu ove godine zabilježi finansijski gubitak.

MONITOR: Bivši direktor Branko Vojičić je smijenjen proteklog ljeta, nakon odbijanja Savjeta da usvoji izvještaj po kojem je RTCG u 2010. ostvarila gubitak od oko 1,2 miliona eura. RTCG je u prva tri mjeseca imala gubitak od preko 700.000 eura. Ako se takav trend nastavi, godišnji manjak bi mogao da bude tri miliona eura. Da li je to očekivano s obzirom na to da je ekipa, na čelu sa Radom Vojvodićem, prije preuzimanja RTCG ostavila velike dugove u TV IN?
ĐUROVIĆ: Bivši direktor Branko Vojičić ostavio je mnogo veće gubitke iz 2010. i 2011. godine koji prelaze 2,5 miliona eura. Savjet nije vjerovao da je Finansijski izvještaj za 2010. godinu, koji je podnio Vojičić, tačan. I bili smo u pravu. Uskoro ćemo znati koliko je poreza i doprinosa ostalo neplaćeno budžetu Crne Gore. Još se svakodnevno pojavljuju neplaćene fakture iz tog perioda. On je smijenjen zato što nije poštovao zakone, plaćao poreze i državi time pričinio štetu, jer nije poštovao planove i zaključke Savjeta RTCG, nije predlagao pravilnike bez kojih je bilo ugroženo funkcionisanje javnog servisa. Nadam se da se neće ostvariti scenario pravljenja novih velikih gubitaka i da će Vlada konačno potpisati Kolektivni ugovor da bi se stvorili uslovi da se kvalitetno riješi problem viška radnika. Rješavanjem tog problema RTCG ulazi u stabilniji period bez obzira na činjenicu što je iz budžeta Crne Gore u ovoj godini opredijeljeno 1,2 milona eura manje u odnosu na prošlu. Ukoliko se krivicom generalnog direktora nastavi pravljenje gubitaka neću čekati kraj godine da pokrenem njegovo razrješenje. Ako neko postiže loše rezultate treba da bude smijenjen i to je princip koji mora postati opšteprihvaćen u bilo kojoj organizaciji, privatnoj ili državnoj, bilo kojoj političkoj stranci, cijelom društvu.

MONITOR: Sa grupom građana ste 2010. podnijeli tužbu protiv Regulatorne agencije za energetiku tvrdeći da je Agencija oštetila potošače. Poskupljenje struje bio je i povod protestima koji traju od početka ove godine. Najavljuje se da će REA odobriti novo drastično poskupljenje od avgusta. Kako to komentarišete?
ĐUROVIĆ: Od 2008. godine grupa građana podnosi tužbe protiv nezakonitih odluka RAE. Svojim odlukama RAE je u prethodnom periodu mogla da ošteti potrošače za preko 50 miliona eura, ali je zahvaljujući tužbama grupe građana i presudama Upravnog suda bila onemogućena. Žao mi je što poskupljenje struje nije ostao ključni povod protestima jer bi, moguće, bila ostvarena neka promjena u interesu građana. Još nije izvjesno koliko će poskupljenje struje biti odobreno, ali činjenica je da RAE konstantno u manjoj ili većoj mjeri štiti interese EPCG a ne potrošača. Grupa građana kojoj pripadam i dalje će preduzimati zakonske radnje u cilju zaštite potrošača.

MONITOR: Da li je realno očekivati poskupljenje od 15 odsto, kako se najavljuje, prije parlamentarnih izbora, iako Vlada tvrdi da se ne miješa u rad REA i Elektroprivrede?
ĐUROVIĆ: Vjerujem da poskupljenje struje neće biti 15 odsto, a da li će biti prije parlamentarnih izbora zavisi od zakonske procedure ali i dogovora Vlade i italijanskih partnera. Vlada formalno ne utiče na rad RAE, ali po zakonu može inicirati smjenu Odbora. Siguran sam da vladajuće partije utiču na rad RAE, jer o kandidatima za članove Odbora RAE odlučuje Komisija sastavljena od predstavnika paradržavnih i državnih institucija pod punim uticajem vladajućih partija. Bilo bi katastrofalno da se Vlada ne miješa u rad EPCG preko svojih predstavnika u Upravnom odboru, jer bi to značilo da manjinski vlasnik A2A ima veći uticaj u upravljanju od većinskog vlasnika. Dakle, Vlada preko Upravnog odbora EPCG u kojem ima većinu traži povećanje cijene struje. Odbor RAE, kojeg bira Skupština, tj. vladajuća većina, na prijedlog Vlade, odlučuje da li će doći do poskupljenja struje. Ishod nije toliko neizvjestan sve dok su ovakva zakonska rješenja.

MONITOR: Da li je potrošačima kakav boljitak donijela dokapitalizacija i djelimična privatizacija EPCG od strane italijanske A2A?
ĐUROVIĆ: Potrošači zahvaljujući dokapitalizaciji imaju nova brojila bijele boje. Ništa drugo se ne može smatrati boljitkom, jer investicija nije bilo pošto se novac drži u banci, a od potrošača naplaćuju gubici koji su posljedica istrošene infrastrukture. Kada ugovor sa A2A bude objavljen vidjećemo da li Vlada snosi odgovornost što nije natjerala italijanskog partnera da izvrši neophodne investicije.

Gušenje u površnosti

MONITOR: Iz NVO sektora često se čuje da se NVO moraju okrenuti domaćim izvorima finansiranja, jer je najveći broj donatora napustio ili će napustiti ovo područje. Koji su načini da NVO sektor ,,preživi” manjak sredstava i da li je to jedan od razloga sve češćih sukoba unutar NVO sektora?
ĐUROVIĆ: NVO sektor će svakako preživjeti, ali je veoma ugrožen ponašanjem državnih i lokalnih institucija. Privredni sektor će tek biti značajniji partner pojedinim djelovima nevladinog sektora. Kroz Budžet Crne Gore i budžete lokalnih samouprava moraju se prepoznati nevladine organizacije u mnogo većem obimu. Odnos Vlade prema finansiranju NVO je trenutno veoma loš, a ni Skupština Crne Gore nije pokazala razumijevanje za zahtjev NVO da se uvećaju budžetom planirana sredstva za NVO u ovoj godini. Jedini način da nevladine organizacije unapređuju svoj rad i zastupaju interese građana je kontinuirana podrška iz javnih izvora finansiranja. To su iskustva zemalja EU i zemalja okruženja, koje u poređenju sa Crnom Gorom izdvajaju mnogo veća sredstva za podršku NVO.

Novac nikada nije i neće biti povod sukoba unutar NVO sektora. Sukobi počivaju na principijelnim razlikama između onih koji strpljivo rade, koji su kompetentni, predlažu rješenja, ostvaruju rezultate, onih koji se ne trude da se dopadnu bilo kome i sa druge strane onih koji su stalno u medijima, vole da pričaju o problemima a ne nude nikada kvalitetna rješenja, površni su, plaše se procedura i kriterijuma, nemaju znanje, vrhovni su moralisti a na ozbiljnom poslu ne mogu izdržati ni jedan dan. Nažalost, pojedini novinari, funkcioneri političkih stranaka, predstavnici državnih i lokalnih institucija i predstavnici donatora daju prostor za djelovanje mediokriteta iz nevladinog sektora, vjerovatno zbog određene sličnosti ili nezainteresovanosti za društvene promjene. Mediokriteti su danas u Crnoj Gori veoma dobro uvezani, a mi se gušimo u površnosti.

Sjednicu ,,zatvorilo” krečenje

MONITOR: Posljednja sjednica Savjeta RTCG bila je zatvorena za javnost. Šta je razlog tome?
ĐUROVIĆ: Razlog što sjednici Savjeta RTCG nisu kao uobičajeno prisustvovali novinari je skoro banalan. Prostorije Savjeta RTCG su se donedavno renovirale, pa je sjednica održana u kabinetu generalnog direktora. Novi menadžment je odlučio da poslije mnogo godina renovira djelove radnog prostora i obezbijedi makar malo bolje uslove za rad. Ovih dana je unutar Savjeta započet dijalog sa ciljem osmišljavanja najboljeg modela informisanja javnosti o radu Savjeta. Razumijem da pomenuti dijalog može biti doveden u vezu sa prethodnom sjednicom održanom bez prisustva novinara. Razmišlja se da se promijeni način uključivanja javnosti. Zalažem se da sjednice i dalje budu otvorene za javnost u skladu sa zakonom. Nadam se da će izvještavanje sa sjednica Savjeta, počev od Televizije Crne Gore i drugih medija, biti više fokusirano na bitne detalje. Javnost nije, recimo, informisana da je RTCG promijenila Statut i postala prva javna ustanova u Crnoj Gori koja sve ugovore koji se potpisuju sa pravnim licima objavljuje na svom veb sajtu, a na toj sjednici Savjeta bilo je dosta novinara uključujući i one iz TVCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ili će vlast formirati partije vlasti PES-Demokrate i one koje su okupljene u koaliciji Za budućnost Podgorice, a čija su okosnica NSD i DNP, uz podršku koalicije koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, ili će je formirati DPS uz podršku onih partija i saveza koji su učestvovali u rušenju prethodne lokalne vlasti, kao i nekih novih, a ideološki bliskih partija, a pri čemu je opet ključna Milatovićeva koalicija. Po mom sudu, nećemo imati “budvanski scenario” jer to ne odgovara nikom od aktera, a posebno ne vlastima

 

 

MONITOR: Kako vidite preliminarne rezultate podgoričkih lokalnih izbora u Podgorici?

ULJAREVIĆ: Preliminarni rezultati ovih izbora su, u značajnom, u okvirima očekivanog u dijelu odnosa snaga ključnih aktera, a čini se da ni ponavljanje izbora na jednom manjem broju biračkih mjesta ne može donijeti promjene koje bi uticale na postojeću konstelaciju.

Takođe, iako je bila izvjesna veća apstencija, čini se da to većina političkih subjekata nije uzela za ozbiljno niti su kampanje išle u pravcu adresiranja apstitenata. To je uticalo da nešto bolji rezultat zabilježe oni koji imaju jaču infrastrukturu, ali i oni koji su se borili za censuz jer je, pri toj izlaznosti, bio dostižniji.

MONITOR: Ko su „pobjednici“, a ko „gubitinici“?

ULJAREVIĆ: Ubjedljivi gubitnici su koalicija PES-Demokrate koja je ušla u ovaj izborni ciklus sa pozicije vlasti, uložila vidljivo ogromne resurse, prednjačila u funkcionerskoj kampanji do mjere koja do sada nije viđena, a osobito je naglašena i činjenicom da su to radili nekadašnji žestoki kritičari funkcionerskih kampanja DPS-a iz perioda kad je ta partija imala vlast. Rezultat je da ne samo da nije bilo sinergetskog efekta, nego je ta koalicija osvojila manje u odnosu na procentualni zbir ili zbir odborničkih mandata na lokalnim izborima 2022. godine, kada je čak PES nastupao iz pozicije opozicije.

Dodatno, slično Budvi gdje je PES uzalud politički potrošio Predraga Zenovića, glavnog pregovarača, u Podgorici su politički potrošili Sašu Mujovića, ministra energetike. Ovo nije podsticajna poruka ni za njihove funkcionere, jer postaje vidljivo da se oni tretiraju kao roba i često unaprijed svjesno žrtvuju. U oba slučaja se radilo o osobama koje su imale potencijal, ali ovim preranim isturanjem u arenu za koju nisu bili spremni niti su im tokom kampanje dali adekvatnu stručnu pažnju, faktički su te političke karijere prerano ograničene. Mujović je ubačen u kalup u kojem se vidno nije osjećao kao svoj na svome, a to je onda vodilo i neubjedljivim nastupima koji su i njemu i koaliciji koju je predstavljao donijeli negativne poene.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BORIS PAVELIĆ, NOVINAR NACIONALA: Crna Gora se , ako želi u EU, mora potruditi da popravi odnose s Hrvatskom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imam dojam da Crna Gora potcjenjuje činjenicu da je Hrvatska- kako sada stvari stoje –  zaustavila napredovanje Crne Gore prema EU. I da ga neće tako lako iznova dopustiti

 

 

MONITOR: U decembru su predsjednički izbori. Pominje se da će biti najmanje sedam kandidatkinja i kandidata. Interesantna je procjena HDZ da je najbolje da njihov kandidat bude -blizak ali ne više i član HDZ, Dragan Primorac. Hoće li njegov glavni rival biti najvjerovatniji kandidat SDP i sadašnji predsjednik Zoran Milanović ili je moguće iznenađenje?

PAVELIĆ: U nedavno objavljenoj anketi, sadašnji predsjednik Zoran Milanović osvaja oko trećine glasova, 36 posto, a s 21 posto slijedi ga nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a, bivši ministar znanosti i forenzičar Dragan Primorac. Rezultati te ankete poklapaju se s procjenama analitičara, prema kojima je Milanović favorit izbora, a u drugi krug bi se mogao plasirati Primorac. Međutim, iznenađenja nisu nemoguća: potpora raste i filozofkinji i nezavisnoj parlamentarnoj zastupnici Mariji Selak Raspudić koja je nedavno zbog spora o pobačaju napustila desnu populističku stranku Most: branila je pravo žene na pobačaj, ali joj se suprotstavio popularni stranački kolega, i suradnja je pukla. Zanimljivo će biti i kako će na predsjedničkim izborima proći kandidatkinja ljevice i psihijatrica Ivana Kekin, parlamentarna zastupnica zeleno-lijeve stranke Možemo!, inače supruga frontmena popularnog rock benda Hladno pivo Mile Kekina. Ona će Milanoviću oduzeti glasove na ljevici. Što se Primorca tiče, on formalno jest nezavisni kandidat, ali godinama je bio član HDZ-a, a i stranački ministar znanosti, pa je svima jasno kako je faktički riječ o HDZ-ovom kandidatu. Činjenica da je HDZ podržao baš njega, više govori o kadrovskom deficitu stranke, nego o promišljenoj političkoj taktici za proširenjem podrške birača.

MONITOR: HDZ je Vladu formirao sa Domovinskim pokretom koji se ubrzo raspao. Mario Radić je formirao DOMINO i pretpostavlja se da će i dalje htjeti da bude dio parlamentarne većine. Kakav razvoj događaja je predvidljiv?

PAVELIĆ: Ta je situacija bizarna: Domovinski pokret nastao je iz HDZ-a, kada se desna frakcija stranke izdvojila u posebnu stranku. Sada su opet u koaliciji, ali se i Domovinski pokret raspao na matičnu stranku i Domino. Istodobno, i jedni i drugi i dalje su u koaliciji s HDZ-om. Mediji su čak ironizirali ponašanje članova Domina, donedavnih članova Domovinskog pokreta, koji su krenuli pregovarati s HDZ-om o udjelu u vlasti i prije nego što su formirali stranku. Najvjerojatnije je da će i Domovinski pokret i Domino u parlamentu biti manji od makova zrna kada je riječ o poslušnosti HDZ-u. To, međutim, ne znači da će biti i manje opasni: njihova antisrpska retorika i otvorena-blago rečeno, netrpeljivost prema Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci Milorada Pupovca truju javni govor i legitimiziraju protusrpsku i anti-antifašističku retoriku. Domovinski pokret i Domino mogu se promatrati kao ovdašnje varijante novih radikalno desnih stranaka u Europi, uz važan dodatak: nastale su iz krugova ratnih veterana, opterećenih stvarnim i nezaliječenim ratnim traumama, koji politiku kreiraju na podlozi psihološkog tereta rata, a neki od njih i namjerno manipuliraju njime. To, dakako, nije ni moralno ni politički opravdano, ali je ljudski razumljivo. Ako želi politiku utemeljenu na konstruktivnom građanskom interesu-a ne na ratnim traumama, društvo bi taj problem trebalo osvijestiti i na svim se razinama posvetiti njegovu rješavanju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVANA MARIĆ, POLITIČKA ANALITIČARKA IZ SARAJEVA: Nacionalizam političare štiti od propitivanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene izbornog zakona će voditi realnijem izbornom rezultatu

 

MONITOR: Početkom oktobra biraće se lokalna vlast u BiH. Kako ocjenjujete značaj ovih izbora za funkcionisanje ne samo lokalne samouprave u BiH već i kao motivišućeg faktora za veću participativnost građana/ki u političkom životu?

MARIĆ: Političku situaciju u BiH najbolje oslikava činjenica da su širenje nacionalne mržnje i optužbe za izdaju sopstvenog naroda prevladavajuće teme predizborne kampanje za lokalne izbore. U nacionalnom divljanju, konkretne teme od značaja za lokalne zajednice, padaju u drugi plan. Najviše lajkova dobijaju populisti koji oštro napadaju-pa i vrijeđaju, političare iz drugog naroda. Uvredama i prijetnjama se redovno pridruži plejada  on-line bojovnika. Zbog toga ćemo biti zadovoljni ako na izbore izađe 50 posto birača.

Pri tome je važno znati da se u stvarnosti narodi međusobno ne mrze toliko koliko bi političari to željeli. A političari, koji to nameću, su više kriminalci nego nacionalisti, ali su shvatili da ih nacionalizam štiti od propitivanja. Dok stvarate predratnu atmosferu niko vas neće pitati šta vaša ruka radi u njihovom džepu.

Srećom postoje izuzeci među načelnicima, ljudi koji pošteno i vrijedno rade svoj posao. Takvi ljudi se ne bave nacionalizmom, oni podršku građana dobijaju na osnovu postignutih rezultata, a ne populizma. To je nepogrešivo mjerilo kvaliteta političara: što više nacionalizma-to manje rezultata, a više korupcije.

MONITOR: Ovi izbori će biti prvi koji će se održati po- intervencijom VP Kristijana Šmita, izmjenjenom Izbornom zakonu. Izmjene predviđaju i nemogućnost da se kandiduju oni koji su osuđeni za ratne zločine.  Šmitova intervencija u Izborni zakon nije dočekana sa nepodijeljenim odobravanjem, ne samo u RS. Može li ona uticati na izborne rezultate i kako?

MARIĆ: Čim političke stranke, koje imaju korist od izbornih prevara, nisu zadovoljne izmjenama Izbornog zakona, to govori da su izmjene dobre za građane. Visoki predstavnik je nametnuo pravila koja će osigurati veći stepen integriteta izbornog procesa. Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene se najviše tiču segmenata u kojima se dešavalo najviše prevara, a to su sastav biračkih odbora, brojanje glasova, mijenjane preferenci nakon izbora i sastavljanje lažnih zapisnika s birališta. Ove izmjene će voditi realnijem izbornom rezultatu.

MONITOR: VP Šmit sastao se u Sarajevu sa glavnim tužiocem MRMKS, Seržom Bramercom. Navedeno je da je evidentirano oko 400 bjegunaca od pravde koji uglavnom sada žive u Srbiji i Hrvatskoj. Konstatovano je da bi od tih zemalja trebalo tražiti da im sude. Pitanje tzv. tranzicione pravde bolna je tačka za sve žrtve. Da li ono postaje samo ad hoc političko-propagandni problem regionalnih politika?

MARIĆ: Efekt kazne se postiže ukoliko kazna uslijedi netom nakon počinjenja zločina. Kakva je svrha kazne za ratnog zločinca koji bi bio osuđen 30 godina nakon počinjenja? Može li se zadovoljenjem pravde nazvati ako je žrtva 30 godina živjela u saznanju da je zločinac na slobodi i ako ga je čak i sretala jer žive u istom mjestu? Mnogi od njih će prije umrijeti nego što će dočekati suđenje, kako žrtve tako i zločinci. Naravno da od toga ne treba odustati ali bi za sve nas bilo bolje da se to završilo prije 20 godina i da smo nastavili živjeti bez potrebe da svako malo diramo u žive rane.

Sve tri strane u BiH imaju isti stav po tom pitanju tako što priznaju samo svoje heroje i njihove zločince i rade sve na tome da zaštite te svoje „heroje“, a ako njihove zločine ne mogu odbraniti onda im pomognu da ne budu dostupni pravdi. Naravno da se po broju zločinaca i heroja ne mogu porediti, ali im je doktrina isto.

Teško da će se tu nešto uskoro promijeniti, a nenadoknadiva šteta je počinjena žrtvama ovolikim odugovlačenjem. To će biti samo jedan od brojnih problema koji nismo uspjeli riješiti mi, već vrijeme.

MONITOR: Nedavno je Sud u Strazburu naložio BiH da se pozabavi njegovom presudom u slučaju Slavena Kovačevića. Kovačević-koji je i savjetnik Željka Komšića, tvrdio je da je zakonskim odredbama suspendovano njegovo aktivno biračko pravo pri izboru članova/ca Predsjedništva. Njegov je i stav da VP Šmit podržava HDZ, a Šmit je podsjetio da je tražio od institucija da izmjenama Ustava sprovedu i ranije presude („Sejdić-Finci“, „Zornić“…) Samo mali deo političke scene u BiH je, izgleda, zainteresovan da se ove presude sprovedu. Zašto?

MARIĆ: Bosna i Hercegovina ima specifično ustavno uređenje. Ustavotvorci su bili svjesni da je nemoguće napraviti savršeno rješenje kojim bi svi bili zadovoljni, pa su napravili ono što su mogli. U BiH problem nije loš Ustav, već loši političari koji se trude da nađu svaku rupu i od nje naprave problem, umjesto da nađu način kako da te rupe zakrpe. Jasno je da nisu ispoštovana ljudska prava svih građana podjednako po pitanju izbora za člana Predsjedništva, ali je to tada bilo jedino moguće rješenje. Umjesto da zajednički traže rješenje tog i sličnih problema, neki političari su u tome vidjeli priliku da sebe promovišu.

Slaven Kovačević je tužio državu BiH jer mu ne dozvoljava da se kao pripadnih Ostalih kandiduje za Predsjedništvo BiH, zanemarujući da se kao Hrvat mogao kandidovati za tu funkciju, jer se dok je bio u Gradskom vijeću Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat. To dovoljno govori o paradoksu i iskrenim namjerama.

MONITOR:  Kako vidite „saradnju“ političkih vođa zemalja regiona na prebacivanju unutrašnjih problema na regionalni nivo?

MARIĆ: Kada gledate narušene političke odnose u regiji ne možete da se ne pitate šta se desilo jer je prije dvadeset godina situacija bila mnogo bolja. Održavali su se bilateralni i trilateralni sastanci, razgovaralo se o saradnji, a onda smo se odjednom počeli ponovo gledati preko ništana. To je taj trend populizma u kombinaciji s nedostatkom rezultata. Čim vam nešto ne ide dobro ili ste napravili neki propust, siguran recept za skretanje pažnje javnosti sa tog problema je upiranje prstom u komšije, kao prijetnju na koju uvijek moramo budno motriti.

MONITOR: Šef CIA, Vilijem Berns, nedavno je bio u Sarajevu, Beogradu i Prištini. Malo toga smo saznali o sardžaju njegovih razgovora sa našim lokalnim moćnicima. Kako Vi razumijete ovu CIA turneju?

MARIĆ: Stvarni cilj i povod takvih posjeta nikada ne bude zvanično predstavljen, ali se može pretpostaviti da to nisu bili nimalo ugodni razgovori i da su bili više monolozi u kojima je američka strana iznosila „preporuke“ zajedno s posljedicama koje bi mogle uslijediti u slučaju njihovog nepoštivanja. U turbulentim geopolitičkim kretanjima, niko ne želi da se bavi globalno nebitnim sukobima, ako to već mogu izbjeći. Značaj ove regije za Ameriku je samo u toj mjeri u kojoj predstavljamo opasnost za širenje interesa Rusije i Kine. Mi bismo voljeli da smo im bitni ali smo za njih premali i uključuju se samo koliko moraju.

U BiH je cilj posjete bio jasan, Dodik. No, pošto je on na „crnoj listi“ američke administracije nije se mogao, a vjerovatno ni želio, sastati s njim, pa mu je poruku poslao preko Željke Cvijanović. Ostali sastanci su bili protokolarni. Da je postigao svoj cilj postalo je očito već u prvoj izjavi Dodika nakon te posjete u kojoj je negirao da je ikada govorio o samostalnosti RS-a.

 

Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh

MONITOR: Samo 29 žena su kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice. Među njima su, međutim, i već vrlo prominentne političarke kao što su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i vrlo uspješna protivkandidatkinja Miloradu Dodiku na izboru za predsjednika/cu RS, Jelena Trivić. Koliko su žene-kandidatkinje u BiH prilagodljive mejnstrim politici a koliko imaju priliku ili uopšte žele da kandiduju nešto novo što bi ih učinilo liderkama?

MARIĆ: Istraživanja iz biznis sektora su pokazala da su kompanije koje u upravama imaju žene, uspješnije i profitabilnije od onih u kojima su samo muškarci. Vjerujem da bi se veći postotak žena u politici  pozitivno odrazio na razvoj društva. Ali, mnogo je manji broj žena koje se ozbiljno žele baviti politikom. Mnoge žene, posebno one koje imaju porodicu, odluče se za neko drugo zanimanje. Osim toga, to sa sobom nosi i rizik da postanete žrtva javnog progona na društvenim mrežama i po forumima, u koji nerijetko uvuku i članove porodice, pa i djecu.

Problem sa sudjelovanjem žena u politici u BiH je što brojne funkcionerke ne djeluju samostalno, već ih povezuju sa nekim muškarcem koji im je tu funkciju osigurao. Ne mislim na fizičku vezu već isključivo na nadmoć. Takve političarke nestaju s političke scene kada njihov nadređeni tako odluči ili kada on izgubi moć.

Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh. Žene koje su se same izborile za svoje mjesto u politici su prodornije, uspješnije i znaju se bolje zauzeti za ono što žele i što misle da je dobro za društvo.

 

Politički inters u EU ima prednost nad propisima

MONITOR: Aleksandar Vučić je na nedavnom bezbjednosnom forumu u Pragu, rekao  da neće Crna Gora već Ukrajina biti sljedeća članica EU. Vučić je u UN upravo najavio da će odlikovati sve koji su glasali protiv Rezolucije o Srebrenici…Kada je reč o BiH, otpočinjanje pregovora sa EU kao da je zamrznuto. Šta je to prouzrokovalo?

MARIĆ: Kolikogod mi željeli vjerovati da se u EU sve dešava po propisima, činjenica je da politički interes ima prednost. Tako je i po pitanju prijema Ukrajine i Moldavije u EU, tako je bilo i po pitanju prijema Bugarske i Rumunije u EU. Najlakše je bildati mišiće na zemljama zapadnog Balkana. No, to nije opravdanje za neispunjavanje uslova koje je EU postavila. Posebno jer se ne radi o nekim apstraktnim zahtjevima već o reformama od kojih će država imati koristi.

Jasno je da se političari opiru tome, posebno jer im je slika hapšenja Ive Sanadera još pred očima i jer su prve reforme koje moraju uraditi one koje se tiču borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Niko ne reže rado granu na kojoj sjedi i gradi svoje carstvo. Zbog toga je BiH zadnja država koja ima pravo da bilo šta prigovori zbog prijema drugih u EU, jer smo mi prvi krenuli tim putem, a nakon 20 godina smo dospjeli na začelje. Ono što je u svemu tome dobro je da bh. političari nemaju alternativu EU članstvu i prisiljeni su da ponekad nešto puste iako znaju da bi mogli skupo platiti za to. Milijarde eura, koje EU daje uzornim učenicima, dodatna su motivacija da političari usvoje i poneki neugodan zakon.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo