Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, ČLAN SAVJETA RTCG I PREDSJEDNIK UO KOALICIJE NVO – SARADNJOM DO CILJA : Kadrovske smetnje iza ekrana

Objavljeno prije

na

MONITOR: Od prošle jeseni RTCG upravlja novi menadžment. Da li je došlo do poboljšanja u radu, prvenstveno programskih sadržaja i boljeg finansijskog poslovanja javnog servisa?

ĐUROVIĆ: Prema istraživanjima javnog mnjenja i podacima koji se dobijaju od telekomunikacionog operatera, rejting RTCG ima konstantno pozitivan trend u posljednjih šest mjeseci. Mnogi segmenti TV programa su poboljšani u sadržinskom i vizuelnom smislu. Obrazovni, dokumentarni, filmski, dječiji i sportski program su poboljšani u izvjesnoj mjeri. Nažalost, dio programa za koji se vezuje suština javnog servisa, a to je informativni program, po mom mišljenju je i dalje nezadovoljavajući. I dalje nema izbalansiranosti u izvještavanju, postoji pretjerana bliskost segmentima političke vladajuće elite, a posljedica toga je da RTCG ne ispunjava zakonsku obavezu da pravovremeno i objektivno informiše javnost o ključnim događajima u zemlji i okruženju. Nerazumljivo je ponašanje generalnog direktora koji ne koristi zakonske mehanizme da izvrši neophodne kadrovske promjene u Televiziji Crne Gore da bi se poboljšao informativni program. Ukoliko predstojeće istraživanje javnog mnjenja, koje će naručiti RTCG, pokaže loše rezultate u odnosu na informativni program, tražiću smjenu generalnog direktora ukoliko ne izvrši kadrovske promjene i preduzme druge neophodne radnje da se konačno počnu poštovati profesionalni principi i standardi u informisanju građana. Izvještaj o finansijskom poslovanju za prvi kvartal ove godine ne pokazuje zadovoljavajući rezultat i negativan trend se mora hitno zaustaviti.

MONITOR: Da li su ispunjena obećanja novog menadžmenta da će duplirati prihode od marketinga i riješiti se viška zaposlenih?
ĐUROVIĆ: Optimistička obećanja se vjerovatno, i na moju žalost, neće ostvariti. Dobra vijest je što prihodi od marketinga rastu konstantno i prate rast rejtinga. Nadam se da će prihod od marketinga planiran Finansijskim planom za ovu godinu u iznosu od 1,5 miliona eura biti ostvaren. Prihodi od marketinga u 2011. godini bili su oko milion eura. Višak zaposlenih je najveći problem koji utiče na finansijsku održivost RTCG. Od dolaska novog menadžmenta 130 ljudi je napustilo javni servis. Prema Aktu o sistematizaciji planirano je da u RTCG budu zaposlene 604 osobe. Još 90 ljudi mora kroz kvalitetan socijalni program napustiti RTCG. Rješavanje problema viška zaposlenih trenutno koči Vlada Crne Gore, jer već duži period neće da potpiše Kolektivni ugovor bez kojeg se ne može realizovati socijalni program. Takvo ponašanje Vlade doprinijelo je da se u prvom kvartalu ove godine zabilježi finansijski gubitak.

MONITOR: Bivši direktor Branko Vojičić je smijenjen proteklog ljeta, nakon odbijanja Savjeta da usvoji izvještaj po kojem je RTCG u 2010. ostvarila gubitak od oko 1,2 miliona eura. RTCG je u prva tri mjeseca imala gubitak od preko 700.000 eura. Ako se takav trend nastavi, godišnji manjak bi mogao da bude tri miliona eura. Da li je to očekivano s obzirom na to da je ekipa, na čelu sa Radom Vojvodićem, prije preuzimanja RTCG ostavila velike dugove u TV IN?
ĐUROVIĆ: Bivši direktor Branko Vojičić ostavio je mnogo veće gubitke iz 2010. i 2011. godine koji prelaze 2,5 miliona eura. Savjet nije vjerovao da je Finansijski izvještaj za 2010. godinu, koji je podnio Vojičić, tačan. I bili smo u pravu. Uskoro ćemo znati koliko je poreza i doprinosa ostalo neplaćeno budžetu Crne Gore. Još se svakodnevno pojavljuju neplaćene fakture iz tog perioda. On je smijenjen zato što nije poštovao zakone, plaćao poreze i državi time pričinio štetu, jer nije poštovao planove i zaključke Savjeta RTCG, nije predlagao pravilnike bez kojih je bilo ugroženo funkcionisanje javnog servisa. Nadam se da se neće ostvariti scenario pravljenja novih velikih gubitaka i da će Vlada konačno potpisati Kolektivni ugovor da bi se stvorili uslovi da se kvalitetno riješi problem viška radnika. Rješavanjem tog problema RTCG ulazi u stabilniji period bez obzira na činjenicu što je iz budžeta Crne Gore u ovoj godini opredijeljeno 1,2 milona eura manje u odnosu na prošlu. Ukoliko se krivicom generalnog direktora nastavi pravljenje gubitaka neću čekati kraj godine da pokrenem njegovo razrješenje. Ako neko postiže loše rezultate treba da bude smijenjen i to je princip koji mora postati opšteprihvaćen u bilo kojoj organizaciji, privatnoj ili državnoj, bilo kojoj političkoj stranci, cijelom društvu.

MONITOR: Sa grupom građana ste 2010. podnijeli tužbu protiv Regulatorne agencije za energetiku tvrdeći da je Agencija oštetila potošače. Poskupljenje struje bio je i povod protestima koji traju od početka ove godine. Najavljuje se da će REA odobriti novo drastično poskupljenje od avgusta. Kako to komentarišete?
ĐUROVIĆ: Od 2008. godine grupa građana podnosi tužbe protiv nezakonitih odluka RAE. Svojim odlukama RAE je u prethodnom periodu mogla da ošteti potrošače za preko 50 miliona eura, ali je zahvaljujući tužbama grupe građana i presudama Upravnog suda bila onemogućena. Žao mi je što poskupljenje struje nije ostao ključni povod protestima jer bi, moguće, bila ostvarena neka promjena u interesu građana. Još nije izvjesno koliko će poskupljenje struje biti odobreno, ali činjenica je da RAE konstantno u manjoj ili većoj mjeri štiti interese EPCG a ne potrošača. Grupa građana kojoj pripadam i dalje će preduzimati zakonske radnje u cilju zaštite potrošača.

MONITOR: Da li je realno očekivati poskupljenje od 15 odsto, kako se najavljuje, prije parlamentarnih izbora, iako Vlada tvrdi da se ne miješa u rad REA i Elektroprivrede?
ĐUROVIĆ: Vjerujem da poskupljenje struje neće biti 15 odsto, a da li će biti prije parlamentarnih izbora zavisi od zakonske procedure ali i dogovora Vlade i italijanskih partnera. Vlada formalno ne utiče na rad RAE, ali po zakonu može inicirati smjenu Odbora. Siguran sam da vladajuće partije utiču na rad RAE, jer o kandidatima za članove Odbora RAE odlučuje Komisija sastavljena od predstavnika paradržavnih i državnih institucija pod punim uticajem vladajućih partija. Bilo bi katastrofalno da se Vlada ne miješa u rad EPCG preko svojih predstavnika u Upravnom odboru, jer bi to značilo da manjinski vlasnik A2A ima veći uticaj u upravljanju od većinskog vlasnika. Dakle, Vlada preko Upravnog odbora EPCG u kojem ima većinu traži povećanje cijene struje. Odbor RAE, kojeg bira Skupština, tj. vladajuća većina, na prijedlog Vlade, odlučuje da li će doći do poskupljenja struje. Ishod nije toliko neizvjestan sve dok su ovakva zakonska rješenja.

MONITOR: Da li je potrošačima kakav boljitak donijela dokapitalizacija i djelimična privatizacija EPCG od strane italijanske A2A?
ĐUROVIĆ: Potrošači zahvaljujući dokapitalizaciji imaju nova brojila bijele boje. Ništa drugo se ne može smatrati boljitkom, jer investicija nije bilo pošto se novac drži u banci, a od potrošača naplaćuju gubici koji su posljedica istrošene infrastrukture. Kada ugovor sa A2A bude objavljen vidjećemo da li Vlada snosi odgovornost što nije natjerala italijanskog partnera da izvrši neophodne investicije.

Gušenje u površnosti

MONITOR: Iz NVO sektora često se čuje da se NVO moraju okrenuti domaćim izvorima finansiranja, jer je najveći broj donatora napustio ili će napustiti ovo područje. Koji su načini da NVO sektor ,,preživi” manjak sredstava i da li je to jedan od razloga sve češćih sukoba unutar NVO sektora?
ĐUROVIĆ: NVO sektor će svakako preživjeti, ali je veoma ugrožen ponašanjem državnih i lokalnih institucija. Privredni sektor će tek biti značajniji partner pojedinim djelovima nevladinog sektora. Kroz Budžet Crne Gore i budžete lokalnih samouprava moraju se prepoznati nevladine organizacije u mnogo većem obimu. Odnos Vlade prema finansiranju NVO je trenutno veoma loš, a ni Skupština Crne Gore nije pokazala razumijevanje za zahtjev NVO da se uvećaju budžetom planirana sredstva za NVO u ovoj godini. Jedini način da nevladine organizacije unapređuju svoj rad i zastupaju interese građana je kontinuirana podrška iz javnih izvora finansiranja. To su iskustva zemalja EU i zemalja okruženja, koje u poređenju sa Crnom Gorom izdvajaju mnogo veća sredstva za podršku NVO.

Novac nikada nije i neće biti povod sukoba unutar NVO sektora. Sukobi počivaju na principijelnim razlikama između onih koji strpljivo rade, koji su kompetentni, predlažu rješenja, ostvaruju rezultate, onih koji se ne trude da se dopadnu bilo kome i sa druge strane onih koji su stalno u medijima, vole da pričaju o problemima a ne nude nikada kvalitetna rješenja, površni su, plaše se procedura i kriterijuma, nemaju znanje, vrhovni su moralisti a na ozbiljnom poslu ne mogu izdržati ni jedan dan. Nažalost, pojedini novinari, funkcioneri političkih stranaka, predstavnici državnih i lokalnih institucija i predstavnici donatora daju prostor za djelovanje mediokriteta iz nevladinog sektora, vjerovatno zbog određene sličnosti ili nezainteresovanosti za društvene promjene. Mediokriteti su danas u Crnoj Gori veoma dobro uvezani, a mi se gušimo u površnosti.

Sjednicu ,,zatvorilo” krečenje

MONITOR: Posljednja sjednica Savjeta RTCG bila je zatvorena za javnost. Šta je razlog tome?
ĐUROVIĆ: Razlog što sjednici Savjeta RTCG nisu kao uobičajeno prisustvovali novinari je skoro banalan. Prostorije Savjeta RTCG su se donedavno renovirale, pa je sjednica održana u kabinetu generalnog direktora. Novi menadžment je odlučio da poslije mnogo godina renovira djelove radnog prostora i obezbijedi makar malo bolje uslove za rad. Ovih dana je unutar Savjeta započet dijalog sa ciljem osmišljavanja najboljeg modela informisanja javnosti o radu Savjeta. Razumijem da pomenuti dijalog može biti doveden u vezu sa prethodnom sjednicom održanom bez prisustva novinara. Razmišlja se da se promijeni način uključivanja javnosti. Zalažem se da sjednice i dalje budu otvorene za javnost u skladu sa zakonom. Nadam se da će izvještavanje sa sjednica Savjeta, počev od Televizije Crne Gore i drugih medija, biti više fokusirano na bitne detalje. Javnost nije, recimo, informisana da je RTCG promijenila Statut i postala prva javna ustanova u Crnoj Gori koja sve ugovore koji se potpisuju sa pravnim licima objavljuje na svom veb sajtu, a na toj sjednici Savjeta bilo je dosta novinara uključujući i one iz TVCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo