Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Grci traže povlastice

Objavljeno prije

na

sveti-stefan

Četiri i po godine nakon potpisivanja ugovora stoljeća o davanju pod zakup crnogorskog elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer singapurskoj kompaniji Aman resorts, zakupac traži promjenu uslova pod kojima će u narednom periodu gazdovati hotelima Sveti Stefan, Vila Miločer i Kraljičina plaža, restoranima, kafeima i plažama najvrednijeg turističkog kompleksa u Crnoj Gori. Prema saznanjima Monitora, izvršni direktor kompanije Adriatic properties d.o.o Budva, Theofanis Statis uputio je zahtjev Hotelskoj grupi Budvanska rivijera za umanjenje visine godišnje zakupnine za hotele Sveti Stefan i Vila Miločer za 2011. i 2012. godinu.

Za tekuću godinu traži se smanjenje cijene zakupa za 50 odsto, a za narednu, 2012. godinu nešto manje, 30 odsto od ugovorene cijene od 1,6 miliona eura godišnje koja je utvrđena za vrijeme trajanja rekonstrukcije ovih hotela.

Razlika do ugovorene sume na ime zakupa cijelog kompleksa od 1,9 miliona eura, odnosi se na zakup hotela Kraljičina plaža koju ubira vladino preduzeće HTP Miločer.

Direktor Theofanis traži od Budvanske rivijere i produženje zakupa koji je bio utvrđen na rok od 30 godina, ali nije naznačio na koji vremenski period.

Dakle, nepunih pet godina kasnije za Sveca se traže povoljniji uslovi zakupa od onih koji su bili predviđeni uslovima javnog nadmetanja utvrđenim od Vlade Crne Gore, odnosno Savjeta za privatizaciju, smanjenje cijene godišnje nadoknade i produženje vremenskog trajanja zakupa.

ZAKUPCI: Zanimljiva je geneza zakupa ekskluzivnog crnogorskog ljetovališta. U proteklih pet turističkih sezona od kako je uprava povjerena strancima, na Svecu se smjenjuju zakupci i događaji, padaju bankroti i šire se biznisi. Iznenađenjima nikad kraja.

Osnovni ugovor o zakupu, koji je krajem januara 2007. godine svečano parafiran u vili Gorica u Podgorici, potpisali su u ime zakupca predstavnici dvije kompanije, Aidway Inv.LTD s britanskih Djevičanskih ostrva i Aman resorts Management – BV, registrovane u Holandiji.

U ime Vlade Crne Gore, svoj potpis na ovu privatizaciju stavio je ministar turizma Predrag Nenezić, direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević i direktor HTP Miločer Dragan Miković.

Godinu dana nakon potpisivanja ugovora, singapurski Aman je bankrotirao, što se odrazilo i na holandsku filijalu, pa u posao zakupa ulazi grčki brodovlasnik Viktor Restis i njegova Restis grupa nepoznate vlasničke strukture, dok Aman zadržava posao hotelskog operatera.

Za svog zastupnika na Svecu, Viktor Restis angažuje Petrosa Statisa, prvog čovjeka grupacije Restis za poslove u Crnoj Gori. Petros postavlja svog brata Theofanisa Statisa za čelnog čovjeka u ljetovalištu Sveti Stefan i Miločer.

Petros Statis ima razgranatu mrežu poslova u Crnoj Gori. Jedan je od 10 pojedinačno najvećih dioničara Luke Bar i jedan od osnivača grčke firme Balkan energy, vlasnika beranskog Rudnika uglja.

Suvlasnik je i prve grčke banke u Crnoj Gori, First financial bank, zatim zemljišnih parcela u Reževićima, Podgorici i Kolašinu, a od nedavno razvija biznis na elitnim crnogorskim plažama.

Preko firme Mont Voyage, Petros Statis gazduje većim dijelom istočne plaže na Svetom Stefanu, od vlasnika hotela Avala u Budvi preuzeo je zakup plaže Ričardova glava u Budvi. Grupacija oko Statisa kupila je nedavno zaleđe plaže Oblatno u Tivtu od trojice prethodnih vlasnika među kojim je bio i bivši ministar turizma Predrag Nenezić i preuzela zakup ovog popularnog kupališta u Boki.

DUGOVI: Dosadašnje iskustvo sa zakupcima Svetog Stefana pokazuje da kada Grci žele da izbjegnu odgovornost obično posegnu za ucjenama, prijete raskidom ugovora ili neotvaranjem hotela pred turističku sezonu.

Podsjetimo se događaja oko obezbjeđenja garancija za dobijanje kredita od 37 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj, kada su obustavili plaćanje kirije ili storije oko bespravno podignutih zgrada u maslinjaku naselja, koje su na kraju legalizovane kao privremeni objekti.

Zahtjev za umanjenje iznosa godišnje zakupnine uslijedio je nakon što je uprava Budvanske rivijere u oštrijoj formi zatražila naplatu dugovanja na ime godišnje rente za hotele Sveti Stefan i Miločer za 2011. godinu i neizmirenog poreza na nepokretnosti, duga u ukupnom iznosu od blizu 800.000 eura.

U dopisu Budvanske rivijere, upućenom Theofanisu Statisu, zatraženo je izmirenje dospjelih dugovanja u roku od osam dana uz upozorenje na moguće posljedice neizvršavanja te obaveze.

„U slučaju nepostupanja po ovoj našoj obavijesti bićemo prinuđeni da svoja prava iz Ugovora o zakupu, koji se odnose na hotele Sveti Stefan i Miločer ostvarujemo kod nadležnog suda.”

Ubrzo je uslijedio odgovor iz Adriatik propertiesa u kome se traži revizija obaveza po osnovu rente i smanjenje duga za oko 50 odsto. Zakupac podsjeća vlasnika hotela da je ugovorom predviđeno da se godišnja zakupnina revidira svake treće godine. Nabrojane su sve nedaće s kojima se zakupac suočio tokom rekonstrukcije hotela, od ometanja završetka radova na bloku 25 u Svetom Stefanu zbog radova mještana na obnovi crkve Aleksandra Nevskog, kašnjenja u pribavljanju građevinskih dozvola za radove na obnovi hotela pa do povećanja troškova izvedenih radova.

Zakupac naglašava kako je probijen inicijalni budžet za obnovu Sveca od 50 miliona eura i da je utrošeno približno 90 miliona za rekonstrukciju i opremanje poznatog hotela.

BETONIRANJE: Grci se u zvaničnom obraćanju upravi Budvanske rivijere žale i na nepostojanje urbanističkih planova za dio Miločera u kome se nalazi hotel Kraljičina plaža, zbog čega ne mogu početi radove na rekonstrukciji i dogradnji ovog hotela koji petu turističku sezonu zjapi prazan i napušten.

Plan betoniranja Miločera itekako postoji. Opština je donijela odluku o izradi urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi – Kraljičina plaža krajem 2007. godine s rokom izrade od 105 dana. Zašto ni nakon četiri godine plan nije izašao na vidjelo, nije poznato.

Javnost je od samog početka bila zakinuta za informaciju o tajnom dijelu sporazuma o davanju u zakup Svetog Stefana koji se odnosio na davanje saglasnosti za gradnju novih objekata u ekskluzivnom prostoru parkova i maslinjaka Miločera i Svetog Stefana.

Apetiti grupe investitora, okupljene oko većinskog vlasnika Viktora Restisa, narasli su do te mjere, da je u zelenilu Miločera otvorena nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u projektu Chedi-Kraljičina plaža, u koji je novinar Monitora imao uvid, lociran je na dijelu miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici s naseljem Pržno.

Planirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je planom sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, i raznih pratećih sadržaja, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, s brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Tolika ulaganja prema računici investitora imaju ekonomskog opravdanja samo uz produženi rok zakupa Miločera i Svetog Stefana i smanjenje godišnjih izdataka na ime rente. Koraci u tom pravcu preduzeti su a odgovorni u Budvanskoj rivijeri vrući krompir davanja posebnih povlastica privremenom vlasniku bisera Crnogorskog primorja pebacuju u ruke Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Savjeta za privatizaciju, koji je dao saglasnost na tenderske uslove za iznajmljivanje Sveca 2007. godine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo