Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Haos kao sudbina

Objavljeno prije

na

Na ulcinjskoj rivijeri vri kao u košnici. Zvanično je ovih dana na prostoru od Kruča do Ade Bojane registrovano više od 30 hiljada gostiju. Stvarni broj niko ne zna, pa se ponavlja stara zabava u gradu: gađanje ciframa. Posebno je ta disciplina omiljena među lokalnim zvaničnicima koji na taj način nastoje sebi pridavati zasluge koje im ne pripadaju. I prošla je sezona po njihovim fantazmagorijama bila rekordna. A Ulcinj je zvanično 2010. ostvario za milion noćenja manje nego 1987. godine. USLOVI: Ključne preduslove za uspješnu sezonu obezbjedio je neko drugi: priroda, marljivi preduzetnici i mještani. Ulcinj ove godine ima divno uređene plaže na kojima dnevno iznajmljivanje mobilijara stoji od četiri do osam eura, cijene smještaja i ostalih usluga takođe su veoma pristupačne, ulcinjska zelena pijaca najjeftinija je na Primorju, a domaćini su veoma predusretljivi. Ono što je Ulcinj učinilo još atraktivnijim jeste izgradnja autoputa u Albaniji pa turisti s Kosova stižu do Ulcinja za manje od četiri sata. Zato ih mnogo više ima tokom vikenda nego ostalih dana. Ali, za razliku od udobne vožnje kroz Albaniju, put od graničnog prijelaza Sukobin do Ulcinja u tragično je lošem stanju, a njime dnevno prođe oko četiri hiljada vozila. Osim gromoglasnih izjava i najava rekonstrukcije, ni državna ni opštinska vlast nijesu učinile ništa da se tih 24 kilometra puta upristoji: ne samo zbog turista nego i zbog nekoliko hiljada ljudi koji žive na plodnom području Ana e Malit. Baš kao što proteklih godina ništa nije urađeno na prevladavanju užasnih saobraćajnih gužvi u Ulcinju, kojih ima čak i van sezone.

MOST: U toku je, inače, gradnja mosta na Port Mileni, vrijednog 14 miliona eura, koji bi trebao biti završen do početka naredne turističke sezone. Navodi se da će se izgradnjom tog mosta prevladati kolaps na putu koji vodi od grada prema Velikoj plaži i Adi (za prelazak jednog kilometra treba stajati u koloni više od jednog sata) i da će taj kanal, koji se na nekim mjestima gotovo može preskočiti i čija dubina rijetko prelazi metar, biti plovan za veće brodove. A Port Milena danas je vjerovatno najveća ekološka bomba u Crnoj Gori, koja opasno zagađuje i priobalje na početku Velike plaže. Na starom mostu, koji je bio redovno stajalište turista koji su fotografisali drevne kalimere, naprave za ulov ribe, rijetko ko više zastaje, jer se cijelim područjem širi nepodnošljiv miris. Zaljubljenici u to nekada najveće mrjestilište ribe na Mediteranu predlagali su Vladi da se izgradi manji, funkcionalan most koji bi koštao tri-četiri miliona eura, a da se ostatak novca uloži u rješavanje ogromnih infrastrukturnih problema u opštini. Naveli su takođe da će takav obim izgradnje taj veoma osjetljivi ekosistem teško podnijeti. Nije imao ko da ih čuje.

VODA: Iako se iz komunalnih službi ističe da se grad čisti tri puta dnevno, Ulcinj je izvjesno najprljaviji grad na Crnogorskom primorju. Stariji Ulcinjani se sa čežnjom prisjećaju priznanja od prije samo tri decenije kada je Ulcinj bio najčistiji grad na čitavoj istočnoj jadranskoj obali – do Ankarana! Ono što turisti i posjetioci ovih dana mogu da vide i osjete jeste antipropaganda za koju najveću odgovornost snosi upravo nesposobna lokalna vlast. Pa zar bi se u gradu čiji stanovnici tri četvrtine prihoda ostvaruju od turizma moglo desiti da nema vode usred turističke sezone. „U julu nijesmo imali vode čitavu sedmicu – uveče od 21 do sedam sati izjutra. Gosti nas pitaju kako je to moguće. Problema je bilo i sa strujom”, kaže ugostitelj Jusuf Karamanaga, koji je zakupio lokal na Pristanu.

U visokim zonama vode nema svakodnevno – po nekoliko sati, i to uglavnom u periodu kada se turisti vraćaju s plaže. Mnogi privatni stanodavci, posebno oni u tzv. visokim zonama, kažu da im gosti zbog toga odlaze. A Ulcinj leži na vodi. Činjenica je, međutim, da se zbog dotrajale mreže gubi oko 40 odsto vode i da ima mnogo nelegalnih priključaka. Već godinama nema nikakvih investicija na mreži niti otkopavanja novih reni-bunara na Bojani. Istovremeno je cijena vode i odlaganja smeća za preko dva puta veća nego u Podgorici. Što bi tek bilo da u tom gradu ima više kvalitetnih hotelskih objekata, koji su veliki potrošači vode. Zato je nerealno očekivati da će s ovakvim infrastrukturnim problemima i nesposobnom administracijom, i pored izuzetnih prirodnih ljepota, u Ulcinj doći neki kredibilni strani investitor.

ŠTOJ: Još više problema ima u Štoju – s vodom, strujom, odlaganjem smeća i naravno kanalizacijom. Naime, nijedan od oko pet hiljada objekata na tom prostoru u zaleđu Velike plaže, od kojih je 95 odsto u vikendicama i kućama za odmor, nema priključak na kanalizaciju. A trend bespravnog podizanja objekata nastavljen je i između dvije sezone, kada je u Štoju izgrađeno još nekoliko desetina objekata. Iz Elektrodistribucije nezvanično su saopštili da su sve preduzeli da napajanje strujom bude uredno, ali da je tokom nedavne kontrole utvrđeno postojanje 270 nelegalnih priključaka!

U Štoju trenutno ima oko 60 hiljada turista za koje se rijetko plaća čak i boravišna taksa, iako se u većini slučajeva radi o stranim državljanima. Umjesto da većina aktivnosti inspekcijskih službi bude upravo na tom prostoru, lokalna administracija mnogo radije kontroliše objekte za smještaj pauperizovanog domicilnog stanovništva. Uz zaradu vikendaša, najveći dio turističkog kolača iz Ulcinja uzeće banke i država. Kada se sve sabere, Ulcinjani će biti zadovoljni ako zarada od ove sezone bude kao lanjska. „Mislim da bi trebali biti veoma zadovoljni ako tako zaista bude. Vrlo je mali broj gostiju kojima cijena nije bitna”, dodaje Karamanaga. Najbolje se to može viđeti na primjeru neprodatih lubenica. Jer, divne ulcinjske lubenice trunu na imanjima iako im cijena ne prelazi 20 centi po kilogramu dok u Ulcinju boravi više od sto hiljada gostiju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo