Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Haos kao sudbina

Objavljeno prije

na

ulcinj

Na ulcinjskoj rivijeri vri kao u košnici. Zvanično je ovih dana na prostoru od Kruča do Ade Bojane registrovano više od 30 hiljada gostiju. Stvarni broj niko ne zna, pa se ponavlja stara zabava u gradu: gađanje ciframa. Posebno je ta disciplina omiljena među lokalnim zvaničnicima koji na taj način nastoje sebi pridavati zasluge koje im ne pripadaju. I prošla je sezona po njihovim fantazmagorijama bila rekordna. A Ulcinj je zvanično 2010. ostvario za milion noćenja manje nego 1987. godine. USLOVI: Ključne preduslove za uspješnu sezonu obezbjedio je neko drugi: priroda, marljivi preduzetnici i mještani. Ulcinj ove godine ima divno uređene plaže na kojima dnevno iznajmljivanje mobilijara stoji od četiri do osam eura, cijene smještaja i ostalih usluga takođe su veoma pristupačne, ulcinjska zelena pijaca najjeftinija je na Primorju, a domaćini su veoma predusretljivi. Ono što je Ulcinj učinilo još atraktivnijim jeste izgradnja autoputa u Albaniji pa turisti s Kosova stižu do Ulcinja za manje od četiri sata. Zato ih mnogo više ima tokom vikenda nego ostalih dana. Ali, za razliku od udobne vožnje kroz Albaniju, put od graničnog prijelaza Sukobin do Ulcinja u tragično je lošem stanju, a njime dnevno prođe oko četiri hiljada vozila. Osim gromoglasnih izjava i najava rekonstrukcije, ni državna ni opštinska vlast nijesu učinile ništa da se tih 24 kilometra puta upristoji: ne samo zbog turista nego i zbog nekoliko hiljada ljudi koji žive na plodnom području Ana e Malit. Baš kao što proteklih godina ništa nije urađeno na prevladavanju užasnih saobraćajnih gužvi u Ulcinju, kojih ima čak i van sezone.

MOST: U toku je, inače, gradnja mosta na Port Mileni, vrijednog 14 miliona eura, koji bi trebao biti završen do početka naredne turističke sezone. Navodi se da će se izgradnjom tog mosta prevladati kolaps na putu koji vodi od grada prema Velikoj plaži i Adi (za prelazak jednog kilometra treba stajati u koloni više od jednog sata) i da će taj kanal, koji se na nekim mjestima gotovo može preskočiti i čija dubina rijetko prelazi metar, biti plovan za veće brodove. A Port Milena danas je vjerovatno najveća ekološka bomba u Crnoj Gori, koja opasno zagađuje i priobalje na početku Velike plaže. Na starom mostu, koji je bio redovno stajalište turista koji su fotografisali drevne kalimere, naprave za ulov ribe, rijetko ko više zastaje, jer se cijelim područjem širi nepodnošljiv miris. Zaljubljenici u to nekada najveće mrjestilište ribe na Mediteranu predlagali su Vladi da se izgradi manji, funkcionalan most koji bi koštao tri-četiri miliona eura, a da se ostatak novca uloži u rješavanje ogromnih infrastrukturnih problema u opštini. Naveli su takođe da će takav obim izgradnje taj veoma osjetljivi ekosistem teško podnijeti. Nije imao ko da ih čuje.

VODA: Iako se iz komunalnih službi ističe da se grad čisti tri puta dnevno, Ulcinj je izvjesno najprljaviji grad na Crnogorskom primorju. Stariji Ulcinjani se sa čežnjom prisjećaju priznanja od prije samo tri decenije kada je Ulcinj bio najčistiji grad na čitavoj istočnoj jadranskoj obali – do Ankarana! Ono što turisti i posjetioci ovih dana mogu da vide i osjete jeste antipropaganda za koju najveću odgovornost snosi upravo nesposobna lokalna vlast. Pa zar bi se u gradu čiji stanovnici tri četvrtine prihoda ostvaruju od turizma moglo desiti da nema vode usred turističke sezone. „U julu nijesmo imali vode čitavu sedmicu – uveče od 21 do sedam sati izjutra. Gosti nas pitaju kako je to moguće. Problema je bilo i sa strujom”, kaže ugostitelj Jusuf Karamanaga, koji je zakupio lokal na Pristanu.

U visokim zonama vode nema svakodnevno – po nekoliko sati, i to uglavnom u periodu kada se turisti vraćaju s plaže. Mnogi privatni stanodavci, posebno oni u tzv. visokim zonama, kažu da im gosti zbog toga odlaze. A Ulcinj leži na vodi. Činjenica je, međutim, da se zbog dotrajale mreže gubi oko 40 odsto vode i da ima mnogo nelegalnih priključaka. Već godinama nema nikakvih investicija na mreži niti otkopavanja novih reni-bunara na Bojani. Istovremeno je cijena vode i odlaganja smeća za preko dva puta veća nego u Podgorici. Što bi tek bilo da u tom gradu ima više kvalitetnih hotelskih objekata, koji su veliki potrošači vode. Zato je nerealno očekivati da će s ovakvim infrastrukturnim problemima i nesposobnom administracijom, i pored izuzetnih prirodnih ljepota, u Ulcinj doći neki kredibilni strani investitor.

ŠTOJ: Još više problema ima u Štoju – s vodom, strujom, odlaganjem smeća i naravno kanalizacijom. Naime, nijedan od oko pet hiljada objekata na tom prostoru u zaleđu Velike plaže, od kojih je 95 odsto u vikendicama i kućama za odmor, nema priključak na kanalizaciju. A trend bespravnog podizanja objekata nastavljen je i između dvije sezone, kada je u Štoju izgrađeno još nekoliko desetina objekata. Iz Elektrodistribucije nezvanično su saopštili da su sve preduzeli da napajanje strujom bude uredno, ali da je tokom nedavne kontrole utvrđeno postojanje 270 nelegalnih priključaka!

U Štoju trenutno ima oko 60 hiljada turista za koje se rijetko plaća čak i boravišna taksa, iako se u većini slučajeva radi o stranim državljanima. Umjesto da većina aktivnosti inspekcijskih službi bude upravo na tom prostoru, lokalna administracija mnogo radije kontroliše objekte za smještaj pauperizovanog domicilnog stanovništva. Uz zaradu vikendaša, najveći dio turističkog kolača iz Ulcinja uzeće banke i država. Kada se sve sabere, Ulcinjani će biti zadovoljni ako zarada od ove sezone bude kao lanjska. „Mislim da bi trebali biti veoma zadovoljni ako tako zaista bude. Vrlo je mali broj gostiju kojima cijena nije bitna”, dodaje Karamanaga. Najbolje se to može viđeti na primjeru neprodatih lubenica. Jer, divne ulcinjske lubenice trunu na imanjima iako im cijena ne prelazi 20 centi po kilogramu dok u Ulcinju boravi više od sto hiljada gostiju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo