Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Skupe uspavanke

Objavljeno prije

na

Branko Vojičić nije više na čelu RTCG. Za v.d. direktora izabran je Slavko Šepić, dosadašnji savjetnik za strateški razvoj u RTCG. Tako je odlučila većina članova Savjeta RTCG, koji su na sjednici, u četvrtak 28. jula ove godine, podržali inicijativu za smjenu generalnog direktora državne televizije. U inicijativi, koju su ranije potpisali Slavica Striković, Goran Đurović i Momčilo Zeković, neracionalna potrošnja menadžmenta RTCG navodi se kao glavni razlog za Vojičićevu smjenu.

„Sredstva su u 2010. godini trošena nesavjesno i nepravilno”, konstatuje se u tom dokumentu i podsjeća da je RTCG u prethodnoj godini napravila minus od preko milion i dvjesta hiljada eura.

Takvo poslovanje se nastavilo. Samo u prva tri mjeseca ove godine, navodi se, menadžment RTCG poslovao je sa 150 hiljada eura manjka. U inicijativi se izražava sumnja i da bi taj minus mogao biti milionski jer nijesu prikazana sva dugovanja RTCG.

Ni odlazak Vojičića neće biti bez uticaja na budžet RTCG. On javni servis napušta sa 70 hiljada eura otpremnine. Mediji su ranije objavili da je Vojičićeva mjesečna zarada preko četiri hiljade eura, a generalni direktor se požalio, nakon što je visina njegove plate objelodanjena, da „niko više neće da mu plati sladoled”. U otpremnini je uračunato da svaki građanin Crne Gore kupi po tri, četiri sladoleda za Vojičića.

Prema izvještaju nezavisnog revizora samo prošle godine crnogorske građane su generalni direktor RTCG i njegovih pet saradnika koštali preko 200 hiljada eura. Isto toliko se godišnje izdvaja za plate svih zaposleni Crnogorske akademije nauka ili za Sudski savjet. Ima još zanimljivih poređenja: to je trogodišnji budžet za plate Nacionalne turističke organizacije Crne Gore ili Zetskog doma. Naposljetku, to je godišnja zarada premijera i deset ministara.

Vojičiću se zamjera i to što je zarade dijelio bez pravilnika i jasnih mjerila. Koliko će ko primiti zavisilo je samo od generalnog direktora i njegovih kriterijuma. Zbog toga je reagovala i inspekcija rada, tražeći da se Pravilnik donese.

Vojičić nije mario. Nastavio je da dijeli po svojim aršinima. Mimo Zakona o radu i Savjeta, honorarno je angažovao pojedine stalno zapošljene, i po tom osnovu im isplatio dodatnih 67.687 hiljada eura, navodi se u inicijativi za njegovu smjenu.

Generalni direktor RTCG nije štedio ni kada su u pitanju otpremnine, pa je prošle godine isplaćeno 130 hiljada eura u te svrhe. „To je 200 odsto više nego što je planirano”, navodi se u dokumentu u kom se traži Vojičićevo razrješenje.

Dodatni troškovi za otpremnine su broj zaposlenih smanjili tek za nekoliko osoba. I ni približno cifri od 140 zapošljenih manje, koliko je Vojičić još 2009. godine govorio da ih treba biti. Ukupan broj zaposlenik je oko 700. Goran Đurović, Slavica Striković i Momčilo Zeković optužuju Vojičića da je isplatu otpremnina „vršio mimo bilo kakvog opšteg akta” i opet bez prethodno jasno uspostavljenih kriterijuma.

To su djelići Vojičićeve šestogodišnje finansijske vladavine RTCG. Tu su i neopravdano veliki, kako to vide u Savjetu, troškovi za obnovu voznog parka, povećani troškovi sportskog prenosa, duplo smanjeni prihodi od reklamiranja… RTCG je 2008. godine od oglašavanja prihodovala oko dva miliona eura. Prošle i pretprošle godine ta je cifra smanjena na 900 hiljada eura.

Vojičić se svojevremeno, nakon primjedbi da se ne odnosi domaćinski kad je u pitanju poslovanje RTCG, branio podatkom da hrvatski javni servis posluje sa dvadeset miliona mjesečno, te da RTS ima 80 miliona godišnje. A da RTCG raspolaže sa oko 10 miliona eura koje dobija iz budžeta. Generalni direktor RTCG je zaboravio da pomene da se radi o mnogo većim sistemima od crnogorske državne televizije, sa oko tri i po hiljade zapošljenih, horovima, orkestrima… I najbitnije, i RTS i HRT taj novac dobijaju od pretplate. HRT uspije da ubere čak 95 odsto sredstava od pretplate!

Crnogorska televizija je miljama daleko od takvog povjerenja građana. Baš suprotno, zbog nepovjerenja u RTCG i njenu transformaciju u servis građana bilo je teško održati sistem finansiranja od pretplate, što su vlastodršci iskoristili i 2008. godine zvanično uveli direktno finansiranje RTCG iz budžeta. Tu su pale i zadnje nade da će RTCG uspjeti da se oslobodi zagrljaja vlasti.

Od deset miliona eura, koliko građani preko budžeta izdvajaju za RTCG, a što je malo manje od novca koji se izdvaja za državni Univerzitet, čak 80 odsto odlazi na zarade zaposlenih a tek 20 odsto na produkciju. Program RTCG ne treba ni komentarisati. Dovoljan je pogled da bi bilo jasno da nema ni tehnološkog, ni napretka u kvalitetu programa. I jedan odgledani dnevnik u pola osam, da bi se razumjelo da se u tom servisu ne vode interesom javnosti. Marko Milačić, novinar RTCG koji je ovih dana dobio otkaz zbog kritike režima i pisanja za Vijesti, opisao je kako izgleda pravljenje vijesti u RTCG – ne može Šarić, ne može Šinavatra, bez kritike o Đukanoviću… Ostadoše samo smješkanje i priče o brdima i ljepotama, nacijama i crkvama.. I gusta magla.

Da je povjerenje građana u RTCG veliki problem, konstatuje se i u inicijativi za razrješenje Vojičića. ,,Rezultat nesavjesnog trošenja novca je smanjena produkcija RTCG. To se direktno odrazilo na smanjen kvalitet programskih sadržaja, što je uz još neke slabosti dovelo do pada rejtinga najgoreg u istoriji poslovanja (sa trendom daljeg pada). Povjerenje građana je na jako zabrinjavajućem nivou”, zaključuju potpisnici inicijative za smjenu generalnog direktora RTCG.

Kada su ga iz Savjeta, ranije, optužili da nesavjesno troši novac građana, Vojičić je uperio prstom na državnu Pobjedu i njihov godišnji minus koji prelazi četiri miliona eura.

Baš o ta četiri miliona i ostalim dugovima Pobjede ove je sedmice pisao nedavno izabrani predsjednik borda direktora te novine, Lav Lajović, u tugaljivom tekstu, direktno se obraćajući čitaocima tog režimskog lista.

Lajović je priznao da, eto, „postoji visok akumuliran gubitak iz ranijeg perioda, i znatno zaduženje kod poslovnih banaka”. A onda oprobani recept relativizovanja odgovornosti: ,,Dugovi, znamo, nijesu od juče. Datiraju iz vremena kada je Pobjeda skinuta sa budžeta, od kada trči tržišnu utakmicu”.

Lajović, inače pomoćnik ministra finansija, nije pričao o detalju da Pobjeda tržišnu utakmicu trči kao privilegovani igrač, kom Vlada oprašta ogromna dugovanja i održava je u životu bez obzira na činjenicu da nezakonito posluje skoro deceniju i da je odavno trebala biti privatizovana ili ugašena.

Samo u posljednjih nekoliko godina na ime oprosta i otkupa dugova iz budžeta Pobjeda je dobila skoro deset miliona eura. To je, razumije se, novac crnogorskih građana. Kojim je Vlada vraćala čak i dugove Pobjede prema Prvoj banci. Za te pare građani su, opet, dobili uspavanke i bajke o demokratskoj, najljepšoj, najprosperitetnoj u regionu.

Lajović nije bio baš posve iskren. Dugovi jesu od ranije, ali su, što pokazuju izvještaji revizora, duplirani samo tokom dvije posljednje godine. Na kraju 2008. godine gubitak Pobjede iznosio je oko 11 miliona. A na kraju prošle godine – nešto manje od 20 miliona eura.

Dugove očigledno nijesu uspjeli čak ni da zaustave, a kamoli smanje, ni ministri koji su upravljali tom kućom, od Predraga Sekulića do Milorada Katnića. A očigledno nije pomoglo ni to što je za glavnog urednika doveden savjetnik bivšeg premijera Mila Đukanovića, Srđan Kusovac.

A svojski se trudio. Pobjeda je od njegovog dolaska poprište borbe protiv nezavisnih medija, civilnog sektora, opozicije i ostalih kritičara vlasti. Toljagama se mlati po kome hoće, istražuje da li Nebojša Medojević čita Pobjedu, koliko su kredita podigli vlasnici i direktori Vijesti, kako se finansira MANS… Objavljuju se privatne prepiske. Jer, sredstva se ne biraju u borbi protiv kritičara.

No, sve su prilike da Vlada ima neki plan za Pobjedu. Stidljivo je provučeno da bi mogla ući u stečaj do kraja godine, ukoliko ne bude privatizovana. Lajović je pomenuo i prćiju – nekretnine Pobjede čija je vrijednost izmjenama DUP-a prilično uvećana.

A ono, jeste. Što da se troše pare, kad ima režimskih medija koji posao Pobjede i RTCG obavljaju ,,za džabe”. Odnosno, ne finansiraju se milionima iz budžeta.

Specijalci iz Pobjede snaći će se. Tu su eto i otvorena radna mjesta u RTCG, gdje mogu da nastave s proizvodnjom bajki. Jer razriješenje Vojičića nije početak transformacije RTCG u javni servis. Samo prilika još jednom „ specijalcu” da dobro zaradi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo