Povežite se sa nama

Izdvojeno

HAJKA NA NOVINARKU DRAGANU ŠĆEPANOVIĆ: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Portal Aktuelno, iza kojeg stoji tajkun Zoran Bećirović, u kontinuitetu vodi hajku protiv dopisnice Monitora i Vijesti iz Kolašina Dragane Šćepanović. Uz lične uvrede spočitava joj se da koči razvoj grada. Tužilaštvo prvo nije našlo ništa sporno u proganjanju novinarke, da bi sada ponovo vršilo procjenu ima li u tim napadima elemenata krivičnog djela

 

,,Prvi put se osjećam ugroženo i nesigurno iako dugo radim ovaj posao. Dolaze mi preporuke, kao prijateljske, da noću ne šetam sama, da bolje pazim šta pišem. Uplašena sam jer ljudi koji nemaju para i htjeli bi da prodaju parče zemlje ili da se zaposle optužuju mene da im smetam. Kao da je prošla priča, kod dijela građana i novih vlasti u gradu, da ja, kao novinarka, kočim razvoj grada”, kaže za  Monitor novinarka Dragana Šćepanović koja trpi višemjesečnu hajku od strane tajkuna Zorana Bećirovića preko njegovog portala Aktuelno.

U portalu, čiji je osnivač Bećirovićev Ski Resort Kolašin 1450, početkom godine počeli su kampanju navodeći da Šćepanović kao ,,dopisnica drugosrbijanskog režimskog tabloida godinama čini sve kako bi sabotirala razvoj Kolašina”. Društvo profesionalnih novinara (DPCNG) koje zastupa novinarku, je 1.marta dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici najmanje 10-ak tekstova kojima se huška na Šćepanović.

Tužilaštvo je saslušalo glavnog urednika portala Aktuelno Balšu Kneževića koji je izjavio da ,,on i njegovi novinari nemaju namjeru da ugroze sigurnost bilo koga, pa ni Šćepanović”.

,,S obzirom da je uvidom u tekstove utvrđeno da istim nisu sadržane prijetnje po ličnu i imovinsku bezbjednost Šćepanović Dragane, što ista ni sama nije sporila, već da tekstovi sadrže uvredljive kvalifikacije po ličnost i profesionalnu orijentaciju kako Šćepanović Dragane, tako i medija u kojem ista radi, koje kvalifikacije ne predstavljaju krivično djelo već eventualni osnov za pokretanje parnice radi nadoknade štete u građanskom postupku, to nalazim da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti,” zaključio je u junu tužilac Nikola Boričić. Novinarka nije od strane tužioca pozvana na saslušanje.

Medijski napadi nijesu prestajali. U jednom od tekstova pominjana je i peticija protiv novinarke. Kako su uvrede i prijetnje nastavljene, Šćepanović je protekle sedmice policiji dala izjavu u kojoj je navela da ,,osjeća veliki strah, nesigurnost i zabrinutost”.

Ona je kazala da najnovije napade doživljava kao direktnu prijetnju i opasnost za život i da je to sputava u obavljanju svakodnevnih obaveza i radnih zadataka. ,,Smatram da sam višestruko ugrožena sad, nakon godina psihičke torture, i fizički. Uz sve što sam navela, živim i u atmosferi kada me po nekoliko sugrađana dnevno, navodno, dobronamjerno upozori da treba da prestanem da se bavim određenim temama, da se ne krećem sama po mraku, da se čuvam… Atmosferi u kojoj osjećam strah i nesigurnost doprinosi i činjenica da u tekstovima na portalu prepoznajem fragmente privatnih razgovora sa poznanicima u kafani ili na ulici”, rekla je novinarka u izjavi policiji Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.

Institut za medije dao je podršku novinarki i uputio apel tužilaštvu da krajnje ozbiljno uzme u obzir njen osjećaj ugroženosti i straha za život. ,,Dragana Šćepanović je dugo na meti neregistrovanog portala Aktuelno koji je targetira samo zbog njenog pisanja i drugačijeg viđenja razvoja Kolašina. Poražavajuća je najava peticije protiv njenog pisanja, što je direktni pritisak na Draganu i pokušaj ugrožavanja slobode govora. Apelujemo na nadležne da zaštite koleginicu Šćepanović i njen rad i daju sve od sebe da omoguće novinarima da slobodno rade, misle, pišu. Tim prije što Dragana radi i živi u manjoj sredini u kojoj pritisak i sud okoline imaju jak uticaj”, navodi se u saopštenju Instituta za medije.

Dragana Šćepanović je izjavu dala i u ODT Kolašin. Iz ovog tužilaštva je Društvu profesionalnih novinara ove sedmice rečeno da je ono ,,od Uprave policije OB- i Kolašin  zahtijevalo prikupljanje potrebnih obavještenja sa konkretnim nalozima  da se izdvoje svi tekstovi, objavljeni na portalu Aktuelno, koji se odnose na pisanje novinarke Vijesti Šćepanović Dragane, a koji su objavljeni u zadnje dvije godine, da se utvrdi identitet autora tekstova i od istog prikupe potrebna obavještenja, te da se prikupe potrebna obavještenja od osnivača, vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala Aktuelno, a posebno na okolnosti  potpisivanja peticije protiv novinarke Šćepanović Dragane”.

O navodnoj peticiji novinarka Monitora i Vijesti još nije saznala ništa, a kaže i da, nakon najnovijih prijava, policija povremeno pozove da pita je li dobro.

A u Aktuelnom nastavljaju hajku. Tako je prije par dana objavljen tekst u kome se blate Božena Jelušić i Suada Zoronjić jer su pokrenule tužbu protiv ovog portala zbog teksta Odlazak starleta političke prostitucije. U tekstu koji potpisuje Uredništvo portala Aktuelno pored blaćenja pomenutih političarki, kao usput pominje se i novinarka Šćepanović: ,,Isto kao što se dopisnica Šćepanović osjeća ‘ugroženo’ zbog ‘prijetnji’ koje postoje samo u njenoj glavi, i koje ne trebaju da budu predmet bezbjednosnih i pravosudnih organa, već specijalista medicinske struke, tako i tužba Jelušić i Zoronjić obiluje lažima koje će lako biti opovrgnute na sudu”.

Inače, Osnovni sud u Kotoru usvojio je tužbu novinara Siniše Lukovića protiv predsjednika Crnogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandra Damjanovića i portala Aktuelno i Skala Radio zbog povrede prava ličnosti jer su plasirali, odnosno objavili, tekstove i komentare u kojima se novinar vrijeđa i proziva da je državni izdajnik, neprofesionalni plaćenik i slično.

„Sadržinom teksta pređena je granica, imajući u vidu da se radi o neargumentovanim tvrdnjama ničim dokazanim a uvredljivim, sa očiglednom namjerom da se tužilac diskredituje kako lično, tako i profesionalno…,“ navodi se između ostalog u presudi. Pored toga, navela je sutkinja, targetiranjem novinara kao državnog izdajnika stvara se opasnost po njegov tjelesni integritet i život.

Dragana Šćepanović ima pravo da radi svoj posao i bude bezbjedna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo