Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJE VESELINA BAROVIĆA: Igre prijestola

Objavljeno prije

na

Pomalo je čudno kad nekog ko je decenijama uglavnom odolijevao da bude uhapšen iako su ga optuživali za šverc cigareta, berzanske mahinacije, privredni kriminal, siledžijstvo, policija uhapsi dok mirno sjedi u svojoj vikendici, istina velelepnoj, negdje bogu iza leđa.

Veselin Barović, član familije, crnogorski kontroverzni biznismen, što bi rekli, uhapšen je prošlog ponedjeljka, javili su mediji, u svojoj kući u Bandićima. Prethodno nije tukao nikog, kao što mu se katkad omakne i zbog čega je, jednom davno, bio priveden. Možda zato jer je tukao zaposlene u kockarnici Maestrala. Da je tukao radnike samoposluge ili fabrike moguće da ne bi. „Zašto me hapsite, ostaviću vas sve bez posla”, zaprijetio je tada Barović dok su ga privodili. Ovoga puta, da se zna, nije rekao ništa. Osim da ne može da otključa sef, nakon čega su navodno pozvani i vatrogasci.

Policija prošlog ponedjeljka u Bandiće nije došla ni zbog neke od brojnih privrednih afera u kojima se ovaj biznismen pominje. Barović je uhapšen zbog pištolja koji je posjedovao – nelegalno. Zašto je policija baš sad odlučila da se izbori protiv Barovićevog nelegalnog oružja, koje mu je sama poklonila, nije saopšteno. Njegov branilac Zoran Piperović saopštio je da je ,,u stvari problem bio jedan pištolj koji Barović zbog nemarnosti nije registrovao, a radi se o poklonu Ministarstva unutrašnjih poslova”. Navodno, to je pištolj koji je Barović na poklon dobio od pokojnog Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika Mila Đukanovića za bezbjednost. Nakon saslušanja u tužilaštvu Barović je pušten da se brani sa slobode.

Đukanovića, Barovića i Žugića, vezuje stara priča – duvanska. Barović se, tik uz Đukanovića našao na italijanskoj optužnici za šverc cigareta. Istovremeno, postoje svjedočenja da je Žugić ubijen nekoliko mjeseci nakon što mu je dostavljena dokumentacija vezana za istragu tužilaštva u Bariju o švercu.

Barović je sa Brankom Vujoševićem vodio firmu Montenegro Tabaco Trade (MTT) preko koje je išao tranzit cigareta. MTT se nije bavila trgovinom cigareta, govorio je kasnije Barović. Bilo kako bilo, od duvanskih dana, do danas, Barović je optuživan za štošta. Al’ hapšenja su uglavnom izostajala.

,,Sada je hapšen jer novi premijer Duško Marković želi da pošalje poruku da je novi šerif u gradu”, procjenjuje za Monitor Nebojša Medojević, dugogodišnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost. Medojević je nakon privođenja Barovića ocijenio da je ,,imenovanjem Markovića, neformalnog šefa svih režimskih obavještajnih službi i vođe mojkovačkog klana za premijera, DPS otvorio dugo godina zatvorenu Pandorinu kutiju oštrih sukoba unutar DPS, između sukobljenih klanova i struktura koji su držani pod kontrolom, sve dok je bilo dovoljno plijena za sve hijene”.

Interesantno je da se jedan od najmoćnijih ljudi u državi, kako su mediji ovdje i u regionu karakterisali Barovića, privodi zbog pištolja koji mu je poklonila policija. Moguće da mu ne ide na ruku ni to što je Eurofond, koji kontroliše sa grupom poslovnih saradnika, nedavno dobio na sudu Prvu banku braće Đukanović.

Viši sud u Podgorici, objavili su mediji prije samo dvije sedmice, odbio je kao neosnovanu žalbu Prve banke i potvrdio presudu Osnovnog suda od 16. marta ove godine kojom ta banka, u većinskom vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića, mora Eurofondu da isplati ukupno 1.804.706 eura. Eurofond je još prije nekoliko godina tužio banku Đukanovića tvrdeći da je nezakonito sa računa fonda skinula 1,56 miliona eura 2010. godine. Iako je Barovićev branilac Piperović skoro, nakon pisanja CIN CG o sumnjivoj transakciji Eurofonda, ustvrdio da Barović nije u vlasničkoj strukturi Eurofonda, prema najsvježijim podacima Centralne depozitarne agencije Barović ipak posjeduje 2,6 odsto akcija. Na spisku vlansika su i kompanije koje se s njim povezuju.

Imajući u vidu da nije samo Marković odnedavno u Vladi, nego i da je Prva banka praktično preuzela državne finansije, logika kaže da nije isključeno i da je neki drugi šerif htio nešto da poruči Baroviću. Konačno, svi Barovićevi uspjesi nekako su zavisili od one prema medijima dvojice moćnijih od njega. Odlazeći premijer Milo Đukanović čak je i svoj vaučer uložio u Eurofond.

Nakon duvanskih godina, Barović je slagao milione i ,,poslovne uspjehe”. Poznato je da je tokom buma na berzi, za samo nekoliko sedmica zaradio milione trgujući akcijama KAP-a. Ostalo je istorija.

Barovićevo ime, o čemu je Monitor detaljno pisao, pominjalo se u preko deset ovdašnjih povezanih kompanija – Eurofond, Flash, Alpha Invest, Monte Sky, Akcija, Comersa, BBM, HTP Mimoza, Free Development. Njegovi partneri u tim kompanijama Barovića opet povezuju sa novim lancem firmi ovdje i u regionu – Absolut Bar, Elektrogrupa Jajce, Cetinjeturist, Balkan Investment Managment Limited, Eurohaus invest, Swiss osiguranje, Vranica, Šipad…

Hiljade kvadrata stambenog prostora koje Barović posjeduje u Budvi, Podgorici i Bandićima, samo su dio vrijednih nekretnina koje je uknjižio preko kompanija kojima gazduje. Biser njegovog carstva je svakako Solana, zbog koje se računa kao milijarder.

Solana Bajo Sekulić, nekadašnje strateško državno preduzeće prešla je u vlasništvo Eurofonda tokom masovne vaučerske privatizacije. Eurofondu je moguće bio interesantan ne zbog soli, nego ogromnog kompleksa zemljišta na crnogorskom primorju, najvećeg prirodnog staništa ptica u Evropi – 15 milona kvadratnih metara, tik uz obalu.

Iako su najavljivali milionske investicije i ulaganje, u Solanu, je uveden stečaj još 2003. godine, zbog duga od samo 13.000 eura. Barovića su isti mediji koji su ga vidjeli kao jednog od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori prepoznali i kao „jednog od najneuspešnijih poslovnih ljudi u regiji, jer je od 12 kompanija koje poseduje mnoge uspio otjerati u stečaj”. Kralj stečaja, tepali su mu ovdje.

Barović svakako zna kako da zaradi od stečaja. Nakon uvođenja stečaja u Solanu, recimo, u Prostornom planu od 2008. njeno zemljište je iz industrijskog preimenovano u građevinsko – neuporedivo skuplje. Planom je predviđeno da se na ogromnom kompleksu, umjesto branja soli, može graditi turističko naselje. Eurofond je 2006. godine kupio dodatnih 30 odsto vlasništva u Solani. Kvadratni metar zemljišta koštao ih je oko 30 centi, da bi kada je 2008. preimenovana funkcija zemljišta, cijena kvadrata dostigla stotinu eura. Prema računici MANS-a samo na osnovu toga Baroviću i njegovima pala je u krilo – prva milijarda.

Imovina Solane je pod hipotekom, zbog milionskih kredita kod Prve banke i CKB. Istovremeno, u Solanu nije ništa investirano.

,,Solana je najklasičniji primjer tranzicione pljačke”, ocijenio je ove godine u Skupštini, Dritan Abazović. On je rekao da je Solana preživjela Drugi svjetski rat, ali ne i ovu vlast. ,,Ova vlast joj je došla glave. Kada je prije deset godina privatizovana njeni su dugovi bili 250 hiljada eura, a danas oni iznose skoro osam miliona eura”, kazao je on.

Iako su se preko Eurofonda dokopali vrijednih nekretnina, Barović i njegovi plijen nijesu dijelili. Vijesti su nedavno objavile da mali akcionari ni mrvice od 57 miliona eura koliko je zaradio Eurofond od 2006. godine nijesu dobili. Svojevremno je portal Eurofond insajder tvrdio da je Eurofond vršio nedozvoljene trgovine i na crnogorskoj berzi, ali da na to nije reagovala Komisija za hartije od vrijednosti na čelu sa Zoranom Đikanovićem. Portal je tvrdio da su sumnjivim transakcijama od Ulcinja do Jajca Barović i njegovi prenosili na sebe i svoje firme imovinu ostalih akcionara Eurofonda. Eurofond je istovremeno na spisku najvećih poreskih dužnika.

Sve to nije bilo razlog ni za informativni razgovor, a kamoli privođenje. Iako su stranice i stranice ispisane na temu kako je Eurofond uništio Solanu, kako je mešetario na berzi, nije plaćao porez, Barović je sada uhapšen jer je u sefu čuvao pištolj koji mu je poklonila policija. Biće da je ipak obračun nekih lokalnih šerifa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo