Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Tapkanje u mjestu

Objavljeno prije

na

Pitali smo – treba li da budemo zadovoljni ovogodišnjim ocjenama Izvještaja EK o napretku Crne Gore i koliko je taj dokument realna ocjena situacije u zemlji

TEA GROJANC-PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA: Još bez ispunjenih ključnih uslova za pristup EU

Iako na samom početku izvještaja stoji zaključak da je napredak u vladavini prava omogućio da se održavaju konferencije o pristupanju Crne Gore EU i otvore četiri nova poglavlja, ostatak izvještaja pokazuje da tog napretka nije bilo kod slobode izražavanja, ratnih zločina, istraga policijskog zlostavljanja, suzbijanja diskriminacije, kao ni znatnijeg napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ocjene date u rezimeu izvještaja su iste kao i prošle godine, da je Crna Gora ,,umjereno spremna”, “donekle spremna”, da je bilo ,,izvjesnog napretka”. Jedino je za slobodu izražavanja i u tom dijelu izvještaja jasno rečeno da nikakvog napretka nije bilo. Zaključak da je ipak bilo napretka u vladavini prava treba razumjeti u svjetlu dvaju faktora. Prvi je proces pristupanja Crne Gore NATO-u, koji je za EU veoma bitan, a koji zahtijeva da vladavina prava bude na nekom prihvatljivom nivou. Drugi je to što se ocjene formiraju u odnosu na druge države kandidate, Albaniju, Tursku, Makedoniju i Srbiju, a i one koje još nisu kandidati – Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. U tom društvu kriterijum jasno opada, što odgovara vlastima u Crnoj Gori da izgledaju bolje nego što jesu. Ali ne i građanima, kojima EU podrška treba da dovede do institucija spremnih za vladavinu prava koje bi morale da donesu pravdu i u slučajevima neprijatnim po političku vlast kao što su: ratni zločini, ubistvo urednika Dana i napadi na novinare istraživače, afera Snimak, prebijanje građana od maskiranih policajaca, a posebno organizovani kriminal i visoku korupciju. Da nema konkretnih rezultata u pobrojanim slučajevima je primijećeno i kritikovano na odgovarajućim mjestima u tekstu izvještaja. Prema tome, Crna Gora još nije dokazala da ispunjava ključni uslov za pristupanje EU – da ima institucije sposobne za vladavinu prava – jer se to dokazuje konkretnim rezultatima, a ne samo ,,povećanjem kapaciteta”, ,,unapređenjem zakonskog okvira”, ,,osnivanjem agencija”, komisija i usvajanjem strategija. Očekujem da zastoj u napredovanju ka EU nastupi zbog zastoja u vladavini prava čim se prevaziđe NATO pitanje 2017. godine, osim ako se do tada ne pojave konkretni rezultati, na radost i iznenađenje javnosti.

ANA NENEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Mjerljivi rezultati tarže se lupom

Ovogodišnji izvještaj EK posebno je važan za Crnu Goru jer dolazi uoči petogodišnjice pregovaračkog procesa, perioda nakon kojeg bi već morali sumirati konkretne rezultate i ocijeniti stepen dostignutih i osjetnih reformi. Izvještaj kroz tu prizmu treba i čitati. Ukoliko ga sagledamo kao cjelinu i izvučemo opštu ocjenu dosadašnjeg napretka, možemo zaključiti da u izvještajnom periodu nije urađeno mnogo. U većini ključnih oblasti ocijenjeno je da je ostvaren umjeren napredak, što se ne može cijeniti uspješnim, posebno jer se radi o ponovljenim ocjenama sa gotovo indentičnim zamjerkama kao ranije. Zaokružen je pravni i institucionalni okvir u najvećoj mjeri, imamo kvalitetna zakonska rješenja, odlične strategije i akcione planove, formirane su institucije koje bi trebale biti nadležne za njihovu primjenu, međutim, Komisija mjerljive rezultate još lupom traži, pa je vidljiva praznina kad ih treba nabrojati. Naravno, rezultata ne može biti bez snažne političke volje i jakih nezavisnih i na političke pritiske otpornih institucija. U ovom trenutku nemamo ni jedno ni drugo, a ne postoje naznake da će se to u skorije vrijeme promijeniti. Sa druge strane, Evropska komisija je decidna i istrajava na ocjeni da će dalji napredak u pregovorima biti uslovljen napretkom u oblasti vladavine prava. Upravo će se tu vrlo brzo pokazati da li Vlada planira suštinski da radi na ispunjavanju postavljenih uslova ili će nastaviti sa simulacijom pregovaračkog procesa. Konačno, ovogodišnje ocjene o stanju u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja i medija, reforme državne uprave, nerasvjetljavanja brojnih afera poput Snimka, nedostatka rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom, ukupnog ekonomskog stanja i brojne druge koje se kao takve ponavljaju iz godine u godinu, su zabrinjavajuće, i za nadležne moraju biti crveno svijetlo i znak da se konačno mora nešto preduzeti. Nije dovoljno da ističemo da imamo najbolje ocjene u regionu – jer ako smo ,,šampioni integracija u regionu”, kako to vlasti vole istaći, onda je minimalno i da imamo najbolje ocjene u regionu. A, izgleda teško prelazimo preko minimuma.

MILENA MILOŠEVIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Slaba trojka

Sveukupno posmatrano, Crna Gora je dobila slabu trojku u ovogodišnjem izvještaju, što podrazumijeva najniži nivo napretka i osrednji zamah u sveukupnim pripremama za članstvo u Evropskoj uniji. Tu djelimično leži i odgovor na pitanje o tome koliko su realne ocjene iz Izvještaja. One jesu kompromis, postignut u okvirima Evropske komisije, i često izazivaju nezadovoljstvo od strane civilnog društva i medija zbog nedovoljne oštrine. Međutim, ukoliko se ,,opetovane ocjene” o gorućim pitanjima posmatraju u kontinuitetu, u ključnim poglavljima 23 i 24, napredak napravljen od 2012. godine, kada smo započeli pregovore, je nezadovoljavajući. Od ocjene o ograničenom napretku koju uporno ,,dobijaju” ova poglavlja, na skali od pet stupnjeva Evropske komisije, lošiji su samo stagnacija i nazadovanje. Slična situacija je i u ostalim poglavljima. Opisi ispunjenja političkih kriterijuma se takođe bukvalno ponavljaju iz godine u godinu, kao i zabrinjavajuća situacija u oblasti medija. Dakle, nije stvar samo u ocjenama već i u njihovom tumačenju. Činjenica je da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima, što često za sobom povlači bolje ocjene od drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Vlada će to uvijek koristiti kao dokaz napretka, ali i to, ponovo, nije pitanje realne ocjene već ,,referentne tačke” sa kojom se poredimo. Da li su to zemlje u kojima su suspendovana osnovna ljudska prava?

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA: Hapšenje budvanske grupe nije dovoljno

Ovogodišnji izvjestaj Evropske komisije za Crnu Goru nažalost ponavlja iste one ocjene koje smo imali prilike da čujemo tokom prethodnih godina, posebno od kada su u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Prema ocjenama Komisje korupcija je i dalje raširena i predstavlja ozbiljan problem, dok kako se novodi, rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanig kriminala su i dalje ograničeni. MANS već duže vrijeme upozorava da trenutni rezultati tužilaštva nisu dovoljni za ocjenu da imamo definitvan pomak u odnosu na prethodni period i jasan dokaz političke volje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. To potvrđuje i ovaj izvještaj Komisije u kome su izostale direktne pohvale na rad tužilaštva, i pored ,,procesuiranja” budvanske grupe, koje u tužilaštvu u kontinuitetu predstavljaju kao opipljivi rezultat svog rada. Umjesto toga, nastavljaju se kritike koje se odnose na nedostatnost finansijskih istraga, naročito kada je u pitanju zaplijena imovine stečene kriminalom i pranje novca. EK i dalje ukazuje na nepostojanje odgovarajućeg epiloga afere Snimak, dok kada su u pitanju ovogodišnji izbori je samo prenijeta ocjena ODHIR-a. U tom smislu očekujemo da će EK nastaviti da insistira na povećanju transparentnosti i zakonitosti izbirnog procesa, ali i rasvjetljavanju svih izbornih neregularnosti koje su se desile tokom oktobarskih izbora. MANS je posebno zabrinut činjenicom da se ni ove godine ne bilježi napredak u oblasti slobode izražavanja u odnosu na prošlu godinu, te da je nastavljena praksa targetiranja aktivista civilnog društva u određenim medijima, i da nema bitnijih pomaka u procesuiranju napada na novinare. Konačno, kontinuirano ponavljanje istih zahtjeva koje se odnose na korupciju i organizovani kriminal je jasan pokazatelj koliko je aktuelna vlada posvećena evropskim vrijednostima i procesu integracija, a reforme limitirane na zakonodavni okvir i izgradnju institucija bez konkretnih rezultata u implementaciji, dokaz su postojanja snažnih interesa unutar Vlade da se proces integracija uspori i odloži.

DRAGAN KOPRIVICA,CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Izvještaj ne smije biti pokriće za ozbiljne probleme

Postoje dva moguća načina razumijevanja ovog tipa izvještaja. Pristup ,,ostvaren je neki napredak” u većini oblasti ima svoju važnost koju ne treba ignorisati, ali je po mom mišljenju ključno ono što o pojedinim oblastima piše nakon generalnih ocjena napretka. U tim djelovima izvještaja su sublimirani nemali problemi ove države pa fokus državnih organa, medija, NVO sektora i međunarodnih institucija treba biti na njihovom rješavanju. Analiza izvještaja za region i Tursku, ali ono što je rečeno prilikom prezentacije u Briselu, govori da Crna Gora stoji dobro u tom kontekstu, ali to nipošto ne smije da bude pokriće za ozbiljne probleme koje naše društvo ima. Pored oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, prije svega jačanja institucija i konkretnih rezultata sprovođenja zakona važno je napomenuti i ekonomske probleme koji su apostrofirani u izvještaju: nezaposlenost, javni dug, fiskalna stabilnost. Za rješavanje ovih problema potrebno je vrijeme i oni moraju biti prioritet nove vlade bez obzira na to ko će je činiti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo