Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Tapkanje u mjestu

Objavljeno prije

na

Pitali smo – treba li da budemo zadovoljni ovogodišnjim ocjenama Izvještaja EK o napretku Crne Gore i koliko je taj dokument realna ocjena situacije u zemlji

TEA GROJANC-PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA: Još bez ispunjenih ključnih uslova za pristup EU

Iako na samom početku izvještaja stoji zaključak da je napredak u vladavini prava omogućio da se održavaju konferencije o pristupanju Crne Gore EU i otvore četiri nova poglavlja, ostatak izvještaja pokazuje da tog napretka nije bilo kod slobode izražavanja, ratnih zločina, istraga policijskog zlostavljanja, suzbijanja diskriminacije, kao ni znatnijeg napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ocjene date u rezimeu izvještaja su iste kao i prošle godine, da je Crna Gora ,,umjereno spremna”, “donekle spremna”, da je bilo ,,izvjesnog napretka”. Jedino je za slobodu izražavanja i u tom dijelu izvještaja jasno rečeno da nikakvog napretka nije bilo. Zaključak da je ipak bilo napretka u vladavini prava treba razumjeti u svjetlu dvaju faktora. Prvi je proces pristupanja Crne Gore NATO-u, koji je za EU veoma bitan, a koji zahtijeva da vladavina prava bude na nekom prihvatljivom nivou. Drugi je to što se ocjene formiraju u odnosu na druge države kandidate, Albaniju, Tursku, Makedoniju i Srbiju, a i one koje još nisu kandidati – Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. U tom društvu kriterijum jasno opada, što odgovara vlastima u Crnoj Gori da izgledaju bolje nego što jesu. Ali ne i građanima, kojima EU podrška treba da dovede do institucija spremnih za vladavinu prava koje bi morale da donesu pravdu i u slučajevima neprijatnim po političku vlast kao što su: ratni zločini, ubistvo urednika Dana i napadi na novinare istraživače, afera Snimak, prebijanje građana od maskiranih policajaca, a posebno organizovani kriminal i visoku korupciju. Da nema konkretnih rezultata u pobrojanim slučajevima je primijećeno i kritikovano na odgovarajućim mjestima u tekstu izvještaja. Prema tome, Crna Gora još nije dokazala da ispunjava ključni uslov za pristupanje EU – da ima institucije sposobne za vladavinu prava – jer se to dokazuje konkretnim rezultatima, a ne samo ,,povećanjem kapaciteta”, ,,unapređenjem zakonskog okvira”, ,,osnivanjem agencija”, komisija i usvajanjem strategija. Očekujem da zastoj u napredovanju ka EU nastupi zbog zastoja u vladavini prava čim se prevaziđe NATO pitanje 2017. godine, osim ako se do tada ne pojave konkretni rezultati, na radost i iznenađenje javnosti.

ANA NENEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Mjerljivi rezultati tarže se lupom

Ovogodišnji izvještaj EK posebno je važan za Crnu Goru jer dolazi uoči petogodišnjice pregovaračkog procesa, perioda nakon kojeg bi već morali sumirati konkretne rezultate i ocijeniti stepen dostignutih i osjetnih reformi. Izvještaj kroz tu prizmu treba i čitati. Ukoliko ga sagledamo kao cjelinu i izvučemo opštu ocjenu dosadašnjeg napretka, možemo zaključiti da u izvještajnom periodu nije urađeno mnogo. U većini ključnih oblasti ocijenjeno je da je ostvaren umjeren napredak, što se ne može cijeniti uspješnim, posebno jer se radi o ponovljenim ocjenama sa gotovo indentičnim zamjerkama kao ranije. Zaokružen je pravni i institucionalni okvir u najvećoj mjeri, imamo kvalitetna zakonska rješenja, odlične strategije i akcione planove, formirane su institucije koje bi trebale biti nadležne za njihovu primjenu, međutim, Komisija mjerljive rezultate još lupom traži, pa je vidljiva praznina kad ih treba nabrojati. Naravno, rezultata ne može biti bez snažne političke volje i jakih nezavisnih i na političke pritiske otpornih institucija. U ovom trenutku nemamo ni jedno ni drugo, a ne postoje naznake da će se to u skorije vrijeme promijeniti. Sa druge strane, Evropska komisija je decidna i istrajava na ocjeni da će dalji napredak u pregovorima biti uslovljen napretkom u oblasti vladavine prava. Upravo će se tu vrlo brzo pokazati da li Vlada planira suštinski da radi na ispunjavanju postavljenih uslova ili će nastaviti sa simulacijom pregovaračkog procesa. Konačno, ovogodišnje ocjene o stanju u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja i medija, reforme državne uprave, nerasvjetljavanja brojnih afera poput Snimka, nedostatka rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom, ukupnog ekonomskog stanja i brojne druge koje se kao takve ponavljaju iz godine u godinu, su zabrinjavajuće, i za nadležne moraju biti crveno svijetlo i znak da se konačno mora nešto preduzeti. Nije dovoljno da ističemo da imamo najbolje ocjene u regionu – jer ako smo ,,šampioni integracija u regionu”, kako to vlasti vole istaći, onda je minimalno i da imamo najbolje ocjene u regionu. A, izgleda teško prelazimo preko minimuma.

MILENA MILOŠEVIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Slaba trojka

Sveukupno posmatrano, Crna Gora je dobila slabu trojku u ovogodišnjem izvještaju, što podrazumijeva najniži nivo napretka i osrednji zamah u sveukupnim pripremama za članstvo u Evropskoj uniji. Tu djelimično leži i odgovor na pitanje o tome koliko su realne ocjene iz Izvještaja. One jesu kompromis, postignut u okvirima Evropske komisije, i često izazivaju nezadovoljstvo od strane civilnog društva i medija zbog nedovoljne oštrine. Međutim, ukoliko se ,,opetovane ocjene” o gorućim pitanjima posmatraju u kontinuitetu, u ključnim poglavljima 23 i 24, napredak napravljen od 2012. godine, kada smo započeli pregovore, je nezadovoljavajući. Od ocjene o ograničenom napretku koju uporno ,,dobijaju” ova poglavlja, na skali od pet stupnjeva Evropske komisije, lošiji su samo stagnacija i nazadovanje. Slična situacija je i u ostalim poglavljima. Opisi ispunjenja političkih kriterijuma se takođe bukvalno ponavljaju iz godine u godinu, kao i zabrinjavajuća situacija u oblasti medija. Dakle, nije stvar samo u ocjenama već i u njihovom tumačenju. Činjenica je da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima, što često za sobom povlači bolje ocjene od drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Vlada će to uvijek koristiti kao dokaz napretka, ali i to, ponovo, nije pitanje realne ocjene već ,,referentne tačke” sa kojom se poredimo. Da li su to zemlje u kojima su suspendovana osnovna ljudska prava?

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA: Hapšenje budvanske grupe nije dovoljno

Ovogodišnji izvjestaj Evropske komisije za Crnu Goru nažalost ponavlja iste one ocjene koje smo imali prilike da čujemo tokom prethodnih godina, posebno od kada su u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Prema ocjenama Komisje korupcija je i dalje raširena i predstavlja ozbiljan problem, dok kako se novodi, rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanig kriminala su i dalje ograničeni. MANS već duže vrijeme upozorava da trenutni rezultati tužilaštva nisu dovoljni za ocjenu da imamo definitvan pomak u odnosu na prethodni period i jasan dokaz političke volje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. To potvrđuje i ovaj izvještaj Komisije u kome su izostale direktne pohvale na rad tužilaštva, i pored ,,procesuiranja” budvanske grupe, koje u tužilaštvu u kontinuitetu predstavljaju kao opipljivi rezultat svog rada. Umjesto toga, nastavljaju se kritike koje se odnose na nedostatnost finansijskih istraga, naročito kada je u pitanju zaplijena imovine stečene kriminalom i pranje novca. EK i dalje ukazuje na nepostojanje odgovarajućeg epiloga afere Snimak, dok kada su u pitanju ovogodišnji izbori je samo prenijeta ocjena ODHIR-a. U tom smislu očekujemo da će EK nastaviti da insistira na povećanju transparentnosti i zakonitosti izbirnog procesa, ali i rasvjetljavanju svih izbornih neregularnosti koje su se desile tokom oktobarskih izbora. MANS je posebno zabrinut činjenicom da se ni ove godine ne bilježi napredak u oblasti slobode izražavanja u odnosu na prošlu godinu, te da je nastavljena praksa targetiranja aktivista civilnog društva u određenim medijima, i da nema bitnijih pomaka u procesuiranju napada na novinare. Konačno, kontinuirano ponavljanje istih zahtjeva koje se odnose na korupciju i organizovani kriminal je jasan pokazatelj koliko je aktuelna vlada posvećena evropskim vrijednostima i procesu integracija, a reforme limitirane na zakonodavni okvir i izgradnju institucija bez konkretnih rezultata u implementaciji, dokaz su postojanja snažnih interesa unutar Vlade da se proces integracija uspori i odloži.

DRAGAN KOPRIVICA,CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Izvještaj ne smije biti pokriće za ozbiljne probleme

Postoje dva moguća načina razumijevanja ovog tipa izvještaja. Pristup ,,ostvaren je neki napredak” u većini oblasti ima svoju važnost koju ne treba ignorisati, ali je po mom mišljenju ključno ono što o pojedinim oblastima piše nakon generalnih ocjena napretka. U tim djelovima izvještaja su sublimirani nemali problemi ove države pa fokus državnih organa, medija, NVO sektora i međunarodnih institucija treba biti na njihovom rješavanju. Analiza izvještaja za region i Tursku, ali ono što je rečeno prilikom prezentacije u Briselu, govori da Crna Gora stoji dobro u tom kontekstu, ali to nipošto ne smije da bude pokriće za ozbiljne probleme koje naše društvo ima. Pored oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, prije svega jačanja institucija i konkretnih rezultata sprovođenja zakona važno je napomenuti i ekonomske probleme koji su apostrofirani u izvještaju: nezaposlenost, javni dug, fiskalna stabilnost. Za rješavanje ovih problema potrebno je vrijeme i oni moraju biti prioritet nove vlade bez obzira na to ko će je činiti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo