Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA N: Danak neodgovorne politike

Objavljeno prije

na

Monitor je pitao stručnjake – šta za Crnu Goru znači novo zaduživanje od 100 miliona eura i rebalans budžeta

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMISTA
Dupla šteta, a ne ušteda

U sjenci komentara o teroristima sa praćkama i premišljanja partija manjinskih naroda kome se privoljeti ,,carstvu”, odlazeća Vlada je na elektronskoj sjednici donijela Odluku o rebalansu državnog budžeta i novom zaduženju u iznosu od 100 miliona eura. Da bi javnost to lakše progutala, potpredsjednik Vujica Lazović se javlja poluinformacijom da se budžet umanjuje za nešto preko 100 miliona. Nimalo slučajno, jer na prvi pogled nema razloga za brigu, nastavlja se sigurnim korakom. Međutim, kada se pogleda puna informacija, razloga za brigu i tekako ima.

Zbog kašnjenja radova na autoputu kapitalni budžet se umanjuje za 219 miliona, a zadužujemo se za novih 100 miliona kako bi država pokrila tekuće troškove. Dakle, u pitanju je dupla šteta, a ne ušteda kako bi potpredsjednik Lazović htio da prestavi ovu aktivnost. Sa jedne strane, kapitalni budžet nije izvršen ni približno planiranom brzinom, a sa druge, tekući izdaci su za 100 miliona premašili plan.

Ostaje da vidimo kada će i kako novi saziv Skupštine reagovati na ovaj predlog rebalansa. Ne bi me iznenadilo da ga u odsustvu opozicionih poslanika usvoje bez riječi diskusije. Njihovo je da glasaju, a ima ko da misli i govori za njih.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU
Zaduženje umjesto naplate poreskog duga

Novo zaduženje od 100 miliona eura pod izgovorom neophodnog rebalansa zbog problema u isplati zarada i socijalnih davanja rezultat je politike u oblasti javnih finansija koju u kontinuitetu vodi Vlada.

Umjesto naplate bar dijela poreskog duga koji je na nivou od 700 miliona eura, širenja poreskog obuhvata i suzbijanja sive ekonomije, realnog obračuna poreza na dobit za velike kompanije, Vlada pribjegava zaduživanju jer se taj dug prebacuje na sve građane a naročito na nove generacije.

Naravno uzrok zaduživanja su i povećane zarade u javnom sektoru u ovoj izbornoj godini, naročito za javne funkcionere kako bi se isti odužili izbornim ‘angažmanom’ . Paradoks je da onaj koji je uzrokovao ovo zaduženje politikom koju je sprovodio sada sa pozicije centralnog bankara predlaže tzv ‘sanacione’ mjere, koje uz to što su zakašnjele, idu u pravcu novih poreskih opterećenja odnosno povećanja akciza.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR
Nijesu izvedene strukturne reforme

Crna Gora danas ima ogromni spoljni dug i budžetski deficit prije svega zato što su ovdje sve ove godine odlagane i nisu izvedene nužne strukturne reforme pošto ih je vlast smatrala previše rizičnim po sopstveni opstanak. Podsjetimo se, uoči sticanja nezavisnosti 2006. godine ta ista vlast se obavezala da će od Crne Gore stvoriti održivi ekonomski sistem tako što će riješiti nagomilane probleme iz ratnih devedesetih, prestrukturirati preduzeća, smanjiti administraciju i stvoriti privlačan ambijent za investicije. Međutim, preduzeća nijesu ozdravljena, radnici nisu zapošljavani, pravi investitori nisu privlačeni već samo oni iz off-shore zone, dok je administracija uvećana do nivoa primjerenog državi nekoliko puta većoj od naše.

Reformski domet vlasti najbolje ilustruje najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem se ponavlja ocjena iz prethodnih godina da ovdje i dalje nedostaje politička volja da se smanji i depolitizuje državna administracija.

Odlazeća izborna 2016. je bila još jedna godina izgubljena za reforme u kojoj je DPS vlast po ko zna koji put potvrdila poslovičnu nesposobnost da vodi anticikličnu politiku jer nije bila u stanju da potroši ni sredstva iz kapitalnog budžeta za gradnju autoputa i time oživi privrednu aktivnost, bez obzira što se radi o projektu sumnjive isplativosti. Da se ista vlast pita, i dalje bi ovdje bio preči interes dobro povezanih kumova i prijatelja iz građevinskog i energetskog lobija da se državne pare troše na slične grandiozne projekte nego interes opstanka države kao samoodrživog sistema. Crnoj Gori je zato prijeko potrebna nova vlast koja će prioritet dati podsticanju velikog broja manjih investicija i zapošljavanja u sferi proizvodnje, poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti koje mogu brzo generisati rast i uravnotežiti budžet.

Međutim, plašim se da mi nismo dobro informisani o našem ukupnom ekonomsko-finansijskom stanju i da je ono toliko nezavidno da ćemo, svidjelo nam se ili ne i bez obzira ko bude formalno činio buduću(e) Vladu(e), njegovo rješavanje morati prepustiti našim povjeriocima na čelu sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i drugim međunarodnih institucijama, zbog čega će rezovi u platama penzijama, smanjenju administracije i javne potrošnje biće mnogo oštriji i bolniji nego što su morali biti.

ILIJA VUKČEVIĆ, DOKTOR PORESKOG PRAVA
Sistemski problem

Glavno pitanje kada je riječ o ocjeni dodatnog zaduživanja u kontekstu rebalansa budžeta jeste da li je riječ samo o krpljenju rupe koja nastaje zbog privremenog nedostatka likvidnih sredstava u budžetu, ili je riječ o dugoročnom sistemskom problemu tako da je rebalans koji nosi novo zaduženje samo palijativno rješenje. Po informacijama koje se prezentiraju javnosti, očigledno je riječ o sistemskom problemu, odnosno rupa u budžetu nastaje zbog velikog iznosa tzv. naknada za majke i iznosa plata u javnom sektoru. Pumpanje javne potrošnje u vidu povećanja plata, penzija i socijalnih davanja u izbornoj godini je nešto što nažalost nije imanentno samo Crnoj Gori.

Dva su izlaza iz ovog problema. Jedan je povećanje prihoda u budžetu kojim bi se pokrili nedostajući iznosi sredstava, a isto bi moglo proizaći iz povećanja prihoda usljed efikasnije naplate ili kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti. Međutim, nisam preveliki optimista da je ovaj scenario realan. Stoga, ono što preostaje jeste djelovati na uzroke a ne na posljedice, ukoliko želimo da izađemo na zelenu granu. U tom smislu smatram da bi novi ministar finansija trebao da napravi ozbiljnu analizu koju bi prezentirao javnosti i koja bi dala pravu sliku stvari. Drugim riječima, ukoliko je iznos naknada za majke, kao i ukupan iznos plata u javnom sektoru neodrživ onda to mora jasno i precizno da se kaže, te da se preduzmu mjere u tom pogledu ma koliko one bile nepopularne. Svako trpanje pod tepih ovakvih problema će nas na duži rok dovesti u daleko veći problem

MILA KASALICA , FINANSIJSKA ANALITIČARKA
Nobelova nagrada za bljutavu ekonomiju

Rebalans budžeta 2016. godine bio bi uobičajen postupak da je odrađen pravilno i u skladu sa dinamikom javnih novčanih tokova, a sljedeći relevantne podatke. Ipak, činjenica je da je zalaganje da se rebalans odradi hitno, skoro pa panično, a nije prošlo ni mjesec dana kako nam je javno rečeno da je to nepotrebno, kandiduje udarnog javnog administrativca (g-din Lazović), koji vodi ekonomsku politiku kroz isparčanost koja ubija inventivnost, za Nobelovu nagradu za bljutavu ekonomiju, po istovjetnom tragu nedavnog nagrađivanja ranijeg ministra za poziciju guvernera (g-din Žugić), a koji tekuće (ne)očekivano kritikuje rezultate svojih politika u javnim i ostalim sferama finansija. Ipak, kada se rebalans sagleda kroz naočare ozbiljnosti u pristupu tržišno je umirujući sljedeći argument: rebalans se radi da bi se javni izdaci uveli u legalne tokove, a finansiranje umanjilo za stotinjak miliona jer su se kapitalni izdaci planirani previše optimistično. Ali, drugi tržišni faktor može imati potencijale značajnog uznemirenja: osjetljivost/ ranjivost trenutka crnogorske ekonomije zahtijeva mnogo odgovorniji pristup javnim finansijama u Crnoj Gori od dosadašnjeg. Makroekonomski je ohrabrujuće da je crnogorska ekonomija preživjela veće zulume od činjenja armije sinekuristički fokusiranih ekonomista. Uz ukupna trenja koja su posljedica odsustva znanja i odgovornosti za dugoročne predvidive politike javnih finansija, sljedeća godina će biti dovoljno stabilna, ako naš mali i srednji biznis ostane transparentno žilav i vitalan. Političari nam jesu ikone neodrživosti u razvoju, ali to ne znači da možda nemamo privredni sistem, iako okrenut dubokoj nezaposlenosti kvaliteta što bi trebalo da je prilika koliko je ograničenje, koji može naći svoje interne snage da postigne veću novu vrijednost u narednom periodu, čak i uz sve kratkoročne rizike koje vuku za sobom kašnjenja u izgradnji četvrtine autoputa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BRANISLAVA – BRANA  MIĆUNOVIĆA: Suđenje za ubistvo kojim je umrlo crnogorsko pravosuđe?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uloga sudije izvjestioca Milivoja Katnića

 

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kao sudija izvjestilac imao najznačajniju ulogu u donošenju oslobađajuće pravosnažne presude Apelacionog suda od 20. novembra 2007. godine  kojom je kontroverzni, i nekoliko puta ranije osuđivan, biznismen Branislav – Brano Mićunović oslobođen optužbi za teško ubistvo Radovana – Raca Kovačevića iz bezobzirne osvete. Tom presudom su do sada nekoliko puta javno mahali funkcioneri Demokrata i Demokratskog fronta u susret nikšićkim izborima i vezano za nacrte tužilačkih zakona, upirući prst na Katnićevu ulogu u procesu vijeka.

Priča je počela u ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2000. godine kada je Nikšićanin Radovan Kovačević teško ranjen u oružanom obračunu u kazinu Hotela Podgorica koji su držali Branislav Mićunović i Savo Grbović. Na njega je pucao Cetinjanin Petko Pešukić kome je onda Nikšićanin Zdravko Lopušina prišao sa leđa, u rvanju oteo pištolj i ispalio u Pešukića nekoliko metaka momentalno ga usmrtivši. Nakon ranjavanja, Kovačevića su prebacili u Klinički centar njegovi prijatelji Stanko Milović i Emil Osmanagić zajedno sa policajcem posebnih jedinica MUP-a Dragoljubom Mrvaljevićem čija jedinica je bila smještena u Hotelu Podgorica i koji se zatekao u hotelu nakon što mu se završila smjena.

U optužnici Višeg tužioca u Podgorici, koju je na glavnom pretresu zastupala zamjenica Vesna Jovićević (nedavno pomenuta u aferi Stanovi), piše da je Branislav Mićunović istog dana u ranim jutarnjim satima „na ulazu u Urgentni blok KBC-a Podgorica lišio života Kovačević Radovana iz Nikšića iz bezobzirne osvete i pri tome umišljajem doveo u opasnost život još dva lica, na način što je prišao vozilu „audi“ A6 oznaka BD… kojim je, nakon događaja iz tačke dispozitiva optužnice prevezen povrijeđeni Radovan Kovačević, i u trenutku kada su Mrvaljević Dragoljub i Vojičić Dragoslav iz Podgorice, izvlačili Kovačevića iz vozila kroz otvorena zadnja lijeva vrata da bi ga unijeli u Urgentni blok radi ukazivanja ljekarske pomoći, optuženi je iz revolvera nepoznate marke cal.38 specijal u pravcu Kovačevića ispalio tri projektila koji su ga pogodili nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede… sveteći se na taj način zbog prethodnog ubistva Pešukića Petka iako je u tom trenutku znao da Kovačević nije izvršio ovo djelo“. Kovačeviću je pucano u glavu dva puta i jednom u desno rame. Tužilac je naveo da je smrt Kovačevića nastupila usljed razorenja mozga i kičmene moždine i iskrvavljenja i da je Mićunović pri tom doveo u opasnost živote još dvije  osobe „jer je postojala mogućnost da budu pogođeni ispaljenim projektilima, kao i rikošet projektila koji je udario u betonski pod u njihovoj blizini“.

Suđenje koje je uslijedilo je zaokupiralo crnogorsku javnost zbog kontroverznog pedigrea optuženog Mićunovića koga mnogi smatraju za vladara podzemlja i desnu ruku državno-partijskog vrha Crne Gore. Shodno tome, kritičari su tvrdili da je država imala veliki interes da ishoduje povoljnu presudu za Mićunovića.

Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Radovan Mandić je presudom od 12. juna 2001.  oslobodilo Mićunovića optužbe za ubistvo i ukinulo mu pritvor u kome je bio od 7. oktobra 2000. godine. Presudi su prethodile promjene iskaza ključnih svjedoka davane u policiji, istražnom postupku i glavnom pretresu. Takođe, svjedoci, osim Okice Mujovića, su tvrdili na glavnom pretresu da nisu vidjeli optuženog Mićunovića da drži pištolj u ruci i da puca već su ga samo vidjeli da je stigao blizu ulaza u Urgetni blok i kretao se okolo. Mujović je na sudu izjavio da je vidio ispruženu desnu ruku Mićunovića u kojoj je bio pištolj koji je bio „poluokrenut dolje i u pravcu Kovačević Radovana u kom momentu čuje još jedan hitac, pri čemu ne vidi da se iz pištolja Mićunovića ispaljuje taj hitac ali vidi da dolazi od njegovog pravca…“. Sudsko vijeće sudije Mandića je odbacilo njegovo svjedočenje kao nevjerodostojno jer je utvrdilo da se on nije nalazio na mjestu odakle je mogao biti očevidac kao i da ga drugi svjedoci nisu primijetili. Sudsko vijeće je takođe odbacilo i svjedočenja drugih svjedoka, osim sanitetskih radnika, zaključivši da oni zapravo nisu bili na mjestima na kojima su tvrdili da su bili i time nisu mogli biti očevici predmetnog događaja.

Optuženi Mićunović je nakon testiranja bio negativan na prisustvo barutnih čestica, kako na ruci tako i na odjeći.

Jedini nepravosnažno osuđeni u tom procesu je bio Zdravko Lopušina iz Nikšića koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne odbrane. Međutim, Lopušina je poginuo nekoliko mjeseci nakon prvostepene presude tako da je dalji postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

Slučaj se preselio na Vrhovni sud, koji je tada bio drugostepeni sud, i kojim je predsjedavao sudija Stevan Damjanović. Njegovo vijeće je u maju 2004. ukinulo oslobađajuću presudu sudije Mandića zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i vratilo slučaj na ponovno suđenje. Vrhovni sud je takođe naložio prvostepenom sudu da svestranije analizira izjave sanitetskog osoblja Dragoslava Vojičića (koji je samo „primijetio ruku muškarca, u stvari podlakticu koja je bila gola i ta ruka ide prema povrijeđenom“) i Milorada Krsmanovića, kao i da treba suočiti svjedoke policajca Mrvaljevića i sanitetskog radnika Vojičića.

Sudija Mandić nije izvršio suočenje i u ponovljenom postupku 10. februara 2005. godine, opet donio oslobađajuću presudu. Viši tužilac se žalio na presudu po objavljivanju i žalbeni postupak se preselio na upravo novoformirani Apelacioni sud čije adaptiranje prostorija je završeno u martu 2005. a u aprilu iste godine počinje sa radom. Apelacioni sud je preuzeo 172 „Kž“ drugostepena krivična predmeta od Vrhovnog suda.

Predmet pod rednim brojem K.br. 79/2004 sudije Mandića dolazi pred petočlano vijeće sudija Apelacionog suda, po tadašnjem Zakoniku o krivičnom postupku. Dr Vukoman Golubović je bio predsjedavajući vijeća dok su članovi vijeća bili Radmila Mijušković, Branimir Femić, Marija Marinković i Milivoje Katnić kao sudija izvjestilac. Izvjestilac je inače, i u procesnom pravu i u praksi uvijek onaj označen kao posljednji član u uvodu svake presude. Izvjestilac po ZKP-u „duži“ predmet, čita, objašnjava, preduzima sve druge radnje ali i priprema prijedlog presude sudskom vijeću. U praksi sudija izvjestilac je glavna osoba koja određuje smjer u kome će odlučivati sudsko vijeće, kako je Monitoru reklo nekoliko pravnih stručnjaka.

Do formiranja Apelacionog suda Katnić je bio neraspoređeni vojni sudija nakon što je Skupština Crne Gore donijela zakon o prestanku rada Vojnog suda i Vojnog tužilaštva  u aprilu 2004.

Na konferenciji za štampu od 24. februara ove godine, specijalni tužilac Katnić je na pitanje novinara da li je bio član Sudskog vijeća Apelacionog suda koje je opravosnažilo oslobađajuću presudu Branislavu Mićunoviću odgovorio da je bio član toga vijeća i da je glasao za  oslobašajuću presudu. Prećutao je da je bio sudija izvjestilac.

Katnić je na pressu izjavio da se nikad nije sreo ni s Branom Mićunovićem, ni s bilo kim njegovim dodavši da „on (Mićunović) i njegovi i ja smo se razdvojili 1400. godine, kad smo imali zajedničkog pretka“. Takođe Katnić je optužio jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i jednog od vlasnika Vijesti Željka Ivanovića da su entiteti „koji pokušavaju da krv nesrećnog momka stave na ruke mene i moje porodice“.

Više državno tužilaštvo i tužiteljka Lepa Medenica su Vijestima 10. novembra 2019. godine,  izjavili da VDT ne traži ubicu pokojnog Kovačevića nakon što su Mićunović i još dvije osobe  oslobođene optužbe. Tada je VDT uputio novinarku „da sve odgovore na pitanja iz vašeg e-maila možete naći u predmetnoj presudi“.

U dotičnoj presudi Apelacionog suda kao i onoj od Višeg suda zaključuje se da je ubica Kovačevića zapravo pokojni Petko Pešukić koji mu je i nanio povrede u kazinu Hotela Podgorica od kojih je iskrvario, usljed čega je nastupila smrt. To je bio stav domaćih vještaka i Komisije vještaka Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Po tom stanovištu, koje je za kritičare upitno, Kovačević je već bio mrtav kad je doveden pred Urgentni blok. Sve i da je dokazano da je Mićunović pucao u mrtvog Kovačevića (po nalazu vještaka), ne bi bio osuđen za ubistvo već za neko blaže djelo poput izazivanja opšte opasnosti ili u najgorem, za pokušaj ubistva. Međutim,  u sudskoj praksi kod nas i u regionu ne postoji preseda slične vrste, pa ostaje nejasno da li bi uopšte i kako odgovarao.

Državno tužilaštvo se nakon pravosnažne presude nije bavilo identitetom pucača makar radi utvrđivanja da li je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti. Pucač je najvjerovatnije došao ispred Urgentnog bloka u uvjerenju da je Kovačević još živ.

Inače izuzetno složeni i javnosti poznati predmet ubistva Kovačevića se ne spominje u zvaničnoj biografiji glavnog specijalnog tužioca.

U vrijeme ponovljenog suđenja vrhovna državna tužiteljka je bila Vesna Medenica, koja će mjesec dana nakon pravosnažne oslobađajuće presude Branislavu Mićunoviću doći na čelo Vrhovnog suda Crne Gore. Osim nje i Katnića posrećilo se i predmetnom istražnom sudiji Mušiki Dujoviću koji će kasnije doći na čelo Apelacionog suda.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo