Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA N: Danak neodgovorne politike

Objavljeno prije

na

mladen-bojanic

Monitor je pitao stručnjake – šta za Crnu Goru znači novo zaduživanje od 100 miliona eura i rebalans budžeta

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMISTA
Dupla šteta, a ne ušteda

U sjenci komentara o teroristima sa praćkama i premišljanja partija manjinskih naroda kome se privoljeti ,,carstvu”, odlazeća Vlada je na elektronskoj sjednici donijela Odluku o rebalansu državnog budžeta i novom zaduženju u iznosu od 100 miliona eura. Da bi javnost to lakše progutala, potpredsjednik Vujica Lazović se javlja poluinformacijom da se budžet umanjuje za nešto preko 100 miliona. Nimalo slučajno, jer na prvi pogled nema razloga za brigu, nastavlja se sigurnim korakom. Međutim, kada se pogleda puna informacija, razloga za brigu i tekako ima.

Zbog kašnjenja radova na autoputu kapitalni budžet se umanjuje za 219 miliona, a zadužujemo se za novih 100 miliona kako bi država pokrila tekuće troškove. Dakle, u pitanju je dupla šteta, a ne ušteda kako bi potpredsjednik Lazović htio da prestavi ovu aktivnost. Sa jedne strane, kapitalni budžet nije izvršen ni približno planiranom brzinom, a sa druge, tekući izdaci su za 100 miliona premašili plan.

Ostaje da vidimo kada će i kako novi saziv Skupštine reagovati na ovaj predlog rebalansa. Ne bi me iznenadilo da ga u odsustvu opozicionih poslanika usvoje bez riječi diskusije. Njihovo je da glasaju, a ima ko da misli i govori za njih.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU
Zaduženje umjesto naplate poreskog duga

Novo zaduženje od 100 miliona eura pod izgovorom neophodnog rebalansa zbog problema u isplati zarada i socijalnih davanja rezultat je politike u oblasti javnih finansija koju u kontinuitetu vodi Vlada.

Umjesto naplate bar dijela poreskog duga koji je na nivou od 700 miliona eura, širenja poreskog obuhvata i suzbijanja sive ekonomije, realnog obračuna poreza na dobit za velike kompanije, Vlada pribjegava zaduživanju jer se taj dug prebacuje na sve građane a naročito na nove generacije.

Naravno uzrok zaduživanja su i povećane zarade u javnom sektoru u ovoj izbornoj godini, naročito za javne funkcionere kako bi se isti odužili izbornim ‘angažmanom’ . Paradoks je da onaj koji je uzrokovao ovo zaduženje politikom koju je sprovodio sada sa pozicije centralnog bankara predlaže tzv ‘sanacione’ mjere, koje uz to što su zakašnjele, idu u pravcu novih poreskih opterećenja odnosno povećanja akciza.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR
Nijesu izvedene strukturne reforme

Crna Gora danas ima ogromni spoljni dug i budžetski deficit prije svega zato što su ovdje sve ove godine odlagane i nisu izvedene nužne strukturne reforme pošto ih je vlast smatrala previše rizičnim po sopstveni opstanak. Podsjetimo se, uoči sticanja nezavisnosti 2006. godine ta ista vlast se obavezala da će od Crne Gore stvoriti održivi ekonomski sistem tako što će riješiti nagomilane probleme iz ratnih devedesetih, prestrukturirati preduzeća, smanjiti administraciju i stvoriti privlačan ambijent za investicije. Međutim, preduzeća nijesu ozdravljena, radnici nisu zapošljavani, pravi investitori nisu privlačeni već samo oni iz off-shore zone, dok je administracija uvećana do nivoa primjerenog državi nekoliko puta većoj od naše.

Reformski domet vlasti najbolje ilustruje najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem se ponavlja ocjena iz prethodnih godina da ovdje i dalje nedostaje politička volja da se smanji i depolitizuje državna administracija.

Odlazeća izborna 2016. je bila još jedna godina izgubljena za reforme u kojoj je DPS vlast po ko zna koji put potvrdila poslovičnu nesposobnost da vodi anticikličnu politiku jer nije bila u stanju da potroši ni sredstva iz kapitalnog budžeta za gradnju autoputa i time oživi privrednu aktivnost, bez obzira što se radi o projektu sumnjive isplativosti. Da se ista vlast pita, i dalje bi ovdje bio preči interes dobro povezanih kumova i prijatelja iz građevinskog i energetskog lobija da se državne pare troše na slične grandiozne projekte nego interes opstanka države kao samoodrživog sistema. Crnoj Gori je zato prijeko potrebna nova vlast koja će prioritet dati podsticanju velikog broja manjih investicija i zapošljavanja u sferi proizvodnje, poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti koje mogu brzo generisati rast i uravnotežiti budžet.

Međutim, plašim se da mi nismo dobro informisani o našem ukupnom ekonomsko-finansijskom stanju i da je ono toliko nezavidno da ćemo, svidjelo nam se ili ne i bez obzira ko bude formalno činio buduću(e) Vladu(e), njegovo rješavanje morati prepustiti našim povjeriocima na čelu sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i drugim međunarodnih institucijama, zbog čega će rezovi u platama penzijama, smanjenju administracije i javne potrošnje biće mnogo oštriji i bolniji nego što su morali biti.

ILIJA VUKČEVIĆ, DOKTOR PORESKOG PRAVA
Sistemski problem

Glavno pitanje kada je riječ o ocjeni dodatnog zaduživanja u kontekstu rebalansa budžeta jeste da li je riječ samo o krpljenju rupe koja nastaje zbog privremenog nedostatka likvidnih sredstava u budžetu, ili je riječ o dugoročnom sistemskom problemu tako da je rebalans koji nosi novo zaduženje samo palijativno rješenje. Po informacijama koje se prezentiraju javnosti, očigledno je riječ o sistemskom problemu, odnosno rupa u budžetu nastaje zbog velikog iznosa tzv. naknada za majke i iznosa plata u javnom sektoru. Pumpanje javne potrošnje u vidu povećanja plata, penzija i socijalnih davanja u izbornoj godini je nešto što nažalost nije imanentno samo Crnoj Gori.

Dva su izlaza iz ovog problema. Jedan je povećanje prihoda u budžetu kojim bi se pokrili nedostajući iznosi sredstava, a isto bi moglo proizaći iz povećanja prihoda usljed efikasnije naplate ili kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti. Međutim, nisam preveliki optimista da je ovaj scenario realan. Stoga, ono što preostaje jeste djelovati na uzroke a ne na posljedice, ukoliko želimo da izađemo na zelenu granu. U tom smislu smatram da bi novi ministar finansija trebao da napravi ozbiljnu analizu koju bi prezentirao javnosti i koja bi dala pravu sliku stvari. Drugim riječima, ukoliko je iznos naknada za majke, kao i ukupan iznos plata u javnom sektoru neodrživ onda to mora jasno i precizno da se kaže, te da se preduzmu mjere u tom pogledu ma koliko one bile nepopularne. Svako trpanje pod tepih ovakvih problema će nas na duži rok dovesti u daleko veći problem

MILA KASALICA , FINANSIJSKA ANALITIČARKA
Nobelova nagrada za bljutavu ekonomiju

Rebalans budžeta 2016. godine bio bi uobičajen postupak da je odrađen pravilno i u skladu sa dinamikom javnih novčanih tokova, a sljedeći relevantne podatke. Ipak, činjenica je da je zalaganje da se rebalans odradi hitno, skoro pa panično, a nije prošlo ni mjesec dana kako nam je javno rečeno da je to nepotrebno, kandiduje udarnog javnog administrativca (g-din Lazović), koji vodi ekonomsku politiku kroz isparčanost koja ubija inventivnost, za Nobelovu nagradu za bljutavu ekonomiju, po istovjetnom tragu nedavnog nagrađivanja ranijeg ministra za poziciju guvernera (g-din Žugić), a koji tekuće (ne)očekivano kritikuje rezultate svojih politika u javnim i ostalim sferama finansija. Ipak, kada se rebalans sagleda kroz naočare ozbiljnosti u pristupu tržišno je umirujući sljedeći argument: rebalans se radi da bi se javni izdaci uveli u legalne tokove, a finansiranje umanjilo za stotinjak miliona jer su se kapitalni izdaci planirani previše optimistično. Ali, drugi tržišni faktor može imati potencijale značajnog uznemirenja: osjetljivost/ ranjivost trenutka crnogorske ekonomije zahtijeva mnogo odgovorniji pristup javnim finansijama u Crnoj Gori od dosadašnjeg. Makroekonomski je ohrabrujuće da je crnogorska ekonomija preživjela veće zulume od činjenja armije sinekuristički fokusiranih ekonomista. Uz ukupna trenja koja su posljedica odsustva znanja i odgovornosti za dugoročne predvidive politike javnih finansija, sljedeća godina će biti dovoljno stabilna, ako naš mali i srednji biznis ostane transparentno žilav i vitalan. Političari nam jesu ikone neodrživosti u razvoju, ali to ne znači da možda nemamo privredni sistem, iako okrenut dubokoj nezaposlenosti kvaliteta što bi trebalo da je prilika koliko je ograničenje, koji može naći svoje interne snage da postigne veću novu vrijednost u narednom periodu, čak i uz sve kratkoročne rizike koje vuku za sobom kašnjenja u izgradnji četvrtine autoputa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo