Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA N: Danak neodgovorne politike

Objavljeno prije

na

Monitor je pitao stručnjake – šta za Crnu Goru znači novo zaduživanje od 100 miliona eura i rebalans budžeta

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMISTA
Dupla šteta, a ne ušteda

U sjenci komentara o teroristima sa praćkama i premišljanja partija manjinskih naroda kome se privoljeti ,,carstvu”, odlazeća Vlada je na elektronskoj sjednici donijela Odluku o rebalansu državnog budžeta i novom zaduženju u iznosu od 100 miliona eura. Da bi javnost to lakše progutala, potpredsjednik Vujica Lazović se javlja poluinformacijom da se budžet umanjuje za nešto preko 100 miliona. Nimalo slučajno, jer na prvi pogled nema razloga za brigu, nastavlja se sigurnim korakom. Međutim, kada se pogleda puna informacija, razloga za brigu i tekako ima.

Zbog kašnjenja radova na autoputu kapitalni budžet se umanjuje za 219 miliona, a zadužujemo se za novih 100 miliona kako bi država pokrila tekuće troškove. Dakle, u pitanju je dupla šteta, a ne ušteda kako bi potpredsjednik Lazović htio da prestavi ovu aktivnost. Sa jedne strane, kapitalni budžet nije izvršen ni približno planiranom brzinom, a sa druge, tekući izdaci su za 100 miliona premašili plan.

Ostaje da vidimo kada će i kako novi saziv Skupštine reagovati na ovaj predlog rebalansa. Ne bi me iznenadilo da ga u odsustvu opozicionih poslanika usvoje bez riječi diskusije. Njihovo je da glasaju, a ima ko da misli i govori za njih.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU
Zaduženje umjesto naplate poreskog duga

Novo zaduženje od 100 miliona eura pod izgovorom neophodnog rebalansa zbog problema u isplati zarada i socijalnih davanja rezultat je politike u oblasti javnih finansija koju u kontinuitetu vodi Vlada.

Umjesto naplate bar dijela poreskog duga koji je na nivou od 700 miliona eura, širenja poreskog obuhvata i suzbijanja sive ekonomije, realnog obračuna poreza na dobit za velike kompanije, Vlada pribjegava zaduživanju jer se taj dug prebacuje na sve građane a naročito na nove generacije.

Naravno uzrok zaduživanja su i povećane zarade u javnom sektoru u ovoj izbornoj godini, naročito za javne funkcionere kako bi se isti odužili izbornim ‘angažmanom’ . Paradoks je da onaj koji je uzrokovao ovo zaduženje politikom koju je sprovodio sada sa pozicije centralnog bankara predlaže tzv ‘sanacione’ mjere, koje uz to što su zakašnjele, idu u pravcu novih poreskih opterećenja odnosno povećanja akciza.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR
Nijesu izvedene strukturne reforme

Crna Gora danas ima ogromni spoljni dug i budžetski deficit prije svega zato što su ovdje sve ove godine odlagane i nisu izvedene nužne strukturne reforme pošto ih je vlast smatrala previše rizičnim po sopstveni opstanak. Podsjetimo se, uoči sticanja nezavisnosti 2006. godine ta ista vlast se obavezala da će od Crne Gore stvoriti održivi ekonomski sistem tako što će riješiti nagomilane probleme iz ratnih devedesetih, prestrukturirati preduzeća, smanjiti administraciju i stvoriti privlačan ambijent za investicije. Međutim, preduzeća nijesu ozdravljena, radnici nisu zapošljavani, pravi investitori nisu privlačeni već samo oni iz off-shore zone, dok je administracija uvećana do nivoa primjerenog državi nekoliko puta većoj od naše.

Reformski domet vlasti najbolje ilustruje najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem se ponavlja ocjena iz prethodnih godina da ovdje i dalje nedostaje politička volja da se smanji i depolitizuje državna administracija.

Odlazeća izborna 2016. je bila još jedna godina izgubljena za reforme u kojoj je DPS vlast po ko zna koji put potvrdila poslovičnu nesposobnost da vodi anticikličnu politiku jer nije bila u stanju da potroši ni sredstva iz kapitalnog budžeta za gradnju autoputa i time oživi privrednu aktivnost, bez obzira što se radi o projektu sumnjive isplativosti. Da se ista vlast pita, i dalje bi ovdje bio preči interes dobro povezanih kumova i prijatelja iz građevinskog i energetskog lobija da se državne pare troše na slične grandiozne projekte nego interes opstanka države kao samoodrživog sistema. Crnoj Gori je zato prijeko potrebna nova vlast koja će prioritet dati podsticanju velikog broja manjih investicija i zapošljavanja u sferi proizvodnje, poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti koje mogu brzo generisati rast i uravnotežiti budžet.

Međutim, plašim se da mi nismo dobro informisani o našem ukupnom ekonomsko-finansijskom stanju i da je ono toliko nezavidno da ćemo, svidjelo nam se ili ne i bez obzira ko bude formalno činio buduću(e) Vladu(e), njegovo rješavanje morati prepustiti našim povjeriocima na čelu sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i drugim međunarodnih institucijama, zbog čega će rezovi u platama penzijama, smanjenju administracije i javne potrošnje biće mnogo oštriji i bolniji nego što su morali biti.

ILIJA VUKČEVIĆ, DOKTOR PORESKOG PRAVA
Sistemski problem

Glavno pitanje kada je riječ o ocjeni dodatnog zaduživanja u kontekstu rebalansa budžeta jeste da li je riječ samo o krpljenju rupe koja nastaje zbog privremenog nedostatka likvidnih sredstava u budžetu, ili je riječ o dugoročnom sistemskom problemu tako da je rebalans koji nosi novo zaduženje samo palijativno rješenje. Po informacijama koje se prezentiraju javnosti, očigledno je riječ o sistemskom problemu, odnosno rupa u budžetu nastaje zbog velikog iznosa tzv. naknada za majke i iznosa plata u javnom sektoru. Pumpanje javne potrošnje u vidu povećanja plata, penzija i socijalnih davanja u izbornoj godini je nešto što nažalost nije imanentno samo Crnoj Gori.

Dva su izlaza iz ovog problema. Jedan je povećanje prihoda u budžetu kojim bi se pokrili nedostajući iznosi sredstava, a isto bi moglo proizaći iz povećanja prihoda usljed efikasnije naplate ili kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti. Međutim, nisam preveliki optimista da je ovaj scenario realan. Stoga, ono što preostaje jeste djelovati na uzroke a ne na posljedice, ukoliko želimo da izađemo na zelenu granu. U tom smislu smatram da bi novi ministar finansija trebao da napravi ozbiljnu analizu koju bi prezentirao javnosti i koja bi dala pravu sliku stvari. Drugim riječima, ukoliko je iznos naknada za majke, kao i ukupan iznos plata u javnom sektoru neodrživ onda to mora jasno i precizno da se kaže, te da se preduzmu mjere u tom pogledu ma koliko one bile nepopularne. Svako trpanje pod tepih ovakvih problema će nas na duži rok dovesti u daleko veći problem

MILA KASALICA , FINANSIJSKA ANALITIČARKA
Nobelova nagrada za bljutavu ekonomiju

Rebalans budžeta 2016. godine bio bi uobičajen postupak da je odrađen pravilno i u skladu sa dinamikom javnih novčanih tokova, a sljedeći relevantne podatke. Ipak, činjenica je da je zalaganje da se rebalans odradi hitno, skoro pa panično, a nije prošlo ni mjesec dana kako nam je javno rečeno da je to nepotrebno, kandiduje udarnog javnog administrativca (g-din Lazović), koji vodi ekonomsku politiku kroz isparčanost koja ubija inventivnost, za Nobelovu nagradu za bljutavu ekonomiju, po istovjetnom tragu nedavnog nagrađivanja ranijeg ministra za poziciju guvernera (g-din Žugić), a koji tekuće (ne)očekivano kritikuje rezultate svojih politika u javnim i ostalim sferama finansija. Ipak, kada se rebalans sagleda kroz naočare ozbiljnosti u pristupu tržišno je umirujući sljedeći argument: rebalans se radi da bi se javni izdaci uveli u legalne tokove, a finansiranje umanjilo za stotinjak miliona jer su se kapitalni izdaci planirani previše optimistično. Ali, drugi tržišni faktor može imati potencijale značajnog uznemirenja: osjetljivost/ ranjivost trenutka crnogorske ekonomije zahtijeva mnogo odgovorniji pristup javnim finansijama u Crnoj Gori od dosadašnjeg. Makroekonomski je ohrabrujuće da je crnogorska ekonomija preživjela veće zulume od činjenja armije sinekuristički fokusiranih ekonomista. Uz ukupna trenja koja su posljedica odsustva znanja i odgovornosti za dugoročne predvidive politike javnih finansija, sljedeća godina će biti dovoljno stabilna, ako naš mali i srednji biznis ostane transparentno žilav i vitalan. Političari nam jesu ikone neodrživosti u razvoju, ali to ne znači da možda nemamo privredni sistem, iako okrenut dubokoj nezaposlenosti kvaliteta što bi trebalo da je prilika koliko je ograničenje, koji može naći svoje interne snage da postigne veću novu vrijednost u narednom periodu, čak i uz sve kratkoročne rizike koje vuku za sobom kašnjenja u izgradnji četvrtine autoputa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo