Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI BOŠNJAČKE STRANKE: Pred ogledalom

Objavljeno prije

na

husnija-sabovic

Uobičajio je predsjednik DPS-a Milo Đukanović da glasove manjinskih partija, dok se još biračke kutije nijesu ohladile, pribroji u svoje. Na prethodnim izborima, doduše, uračunao ih je u ukupan zbir, ovoga puta je najavio brz dogovor sa ,,tradicionalnim poltičkim partnerima”.

Petnaestak dana kasnije, platformi za razgovore koje su, nekad kao pojedinačne, nekad kao zajedničke, najavljivali predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i koalicije ,,Albanci odlučno”, još nema.

U međuvremenu su, bez prisustva opozicije verifikovani mandati poslanika, ali predsjednik i potpredsjednici parlamenta nijesu, kako je bilo najavljeno, izabrani. Po svemu sudeći, dogovori sa tradicionalnim partnerima ne teku tako lagano kako DPS svim sredstvima pokušava da predstavi.

Valjda kao dodatni podstrek za ubrzavanje procesa, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović pokazao je da je živ i zakazao brzopotezne konsultacije sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, kako bi predložio mandatara za sastav nove Vlade. Obavezan je da to uradi 30 dana od konstituisanja Skupštine.

Lider Demosa Miodrag Lekić smatra da je takva odluka Vujanovića ,,državno i individualno neozbiljna, sa mogućim političkim posledicama”. On je ocijenio kako je za Vujanovićevu žurbu jedan od mogućih razloga ,,novi politički, očigledno nedemokratski, pa i uvredljivi pritisak na manjine”.

Opozicione partije su najavile da će od Vujanovića tražiti da im povjeri mandat za sastavljanje nove izvršne vlasti. Na stolu je bio njihov predlog da uz podršku Bošnjačke stranke bude formirana manjinska vlada bez Demokratskog fronta, kao i da ta partija vladu formira samostalno sa kadrovima koje sama izabere.

Vujanović je međutim vrlo brzo prelomio – za mandatara će predložiti Duška Markovića, saopšteno je. ,,To je apsurd”, ocijenio je Dritan Abazović, iz URE. ,,U ovakvoj atmosferi žestoke političke krize nije dobro da se mandat da nekom ko nije obezbijedio 41 poslanika ili više za sastavljanje nove vlade. Ako nekom treba da se da mandat, treba da se povjeri onima koji su pred njega došli sa najvećim brojem podrške u broju poslanika”, rekao je Abazović

Predsjednici Demosa i Građanskog pokreta URA Miodrag Lekić i Žarko Rakčević razgovarali su ovih dana o formiranju nove vlade sa članovima Glavnog odbora Bošnjačke stranke Orhanom Šahmanovićem, Adnanom Muhovićem, Mirzom Medunjaninom i Ervinom Durakovićem.

Šahmanović, koji je gradonačelnik Plava, i Muhović, predsjednik SO Petnjica, najavili su da će uoči skore sjednice Glavnog obora BS, tražiti od predsjednika Rafeta Husovića da obavi zvanične razgovore sa čelnicima opozicije, te da predmet odlučivanja na Glavnom odboru BS budu i ponuda opozicije i ponuda DPS-a.

,,Predstavnici BS su ukazali da je najprirodnije da se razgovara i ozbiljno razmotri ponuda predstavnika građanske opozicije, koji su u najtežim vremenima 90-ih branili manjinske narode od DPS-a i nacionalističke politike koju je DPS tada zastupao. Muhović je naglasio da DPS ne poštuje dosadašnji koalicioni sporazum sa BS na državnom, a naročito sporazume na lokalnom nivou, s posebnim akcentom na Petnjicu, Bijelo Polje, Podgoricu, Bar i druge opštine. On je dodao da je to dovoljan razlog za preispitivanje koalicionih odnosa i na državnom i na lokalnom nivou i razmišljanje o formiranju postizborne koalicije sa opozicijom na iskrenim partnerskim osnovama”, napisano je u saopštenjiu izdatom nakon sastanka. Najavljeno je da će komunikacija građanske opozicije sa predstavnicima BS biti nastavljena.

Tokom pripreme ovog teksta predstavnici Bošnjačke stranke nijesu odgovarali na naše telefonske pozive i poruke. Prema informacijama kojima Monitor raspolaže, daleko je od toga da su svi u Bošnjačkoj stranci spremni da glatko pristanu na epizodnu ulogu ,,tradicionalnih partnera”.

Sudeći po šturim informacijama do kojih se može doći, preuranjeno bi bilo govoriti o podjelama u stranci, ali se, među onima koji su spremni za ozbiljno razmatranje opozicionog predloga pominje, pored Orhana Šahmanovića i Adnana Muhovića i ime nosioca liste Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića. On je nedavno za Dan rekao da ,,Bošnjačka stranka nema nigdje zapisano da mora uvijek da bude u koaliciji sa DPS-om”. Ibrahimović, kažu naši izvori, uživa veliku podršku među članstvom BS-a.

Iako je nekoliko godina bio generalni konzul Crne Gore u Frankfurtu, Ervin Ibrahimović, koliko se zna, ne nosi hipoteku funkcionera BS-a prebliskog DPS-u. Za razliku od, na primjer, bivšeg potpredsjednika parlamenta Sulja Mustafića o kojem je veoma raširen jednostavan stav: ,,Suljo je odavno DPS”.

Najviše iskustva u formiranju vlasti na lokalnom nivou bez DPS-a svakako imaju u Plavu. Nakon izbora 2014. u tom mjestu je napravljena koalicija između Bošnjačke stranke, SDP-a, SNP-a i Albanske građanske inicijative Iber Hoti. Fakat da je u Plavu DPS često ostajao u manjini proizvela je, nakon parlamentarnih izbora 2012. ozbiljan sukob između predstavnika DPS-a i BS-a.

Gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović kazao je tada da je brat poslanika DPS-a Husnije Šabovića, Vehbija repetirao pištolj na njega.

,,Nakon dobijenih rezultata glasanja ja sam izašao ispred štaba Bošnjačke stranke. Jedno auto je išlo za mnom, kasnije sam vidio da je u njemu Husnija Šabović koji mi je psovao sve živo i mrtvo. Pištolj na mene je repetirao Vehbija Šabović”, objašnjavao je tada Šahmanović.

Gužva je potom izbila i između pristalica jedne i druge partije. Šabović je tvrdio da je Šahmanović prvi počeo. Uprkos sukobima na lokalnom nivou, zbog podrške DPS-u prije svega na prošlim parlamentarniim izborima, u javnosti je stvorena slika da su predstavnici Bošnjaka neodvojivi od DPS-a.

To se nije previše dopalo njihovim biračima. U ovoj zemlji, ponovićemo, živi oko 53 hiljade Bošnjaka, za BS je glasalo njih oko 12 hiljada. Pad broja glasova koje je Bošnjačka stranka ubilježila na ovim izborima ozbiljan je – 2.888 glasova. Imali su 12.236 glasova što čini 3,16 odsto i donosi dva mandata. Na izborima 2012. imali su 15.124 ili 4,24 odsto glasova – tri mandata.

U Rožajama, svom glavnom uporištu, pali su za tačno hiljadu glasova. Na prethodnim izborima imali su 6.982, ovog oktobra 5.982. U Bijelom Polju su 2012. imali 2.252, sada 1.630 glasova; izgubili su preko 600 glasova. U Plavu, kad se uračuna i Gusinje, podrška im je pala za oko osamsto glasova, u Podgorici za blizu trista. Rast broja birača zabilježili su samo u Pljevljima – sa 405 na 478.

Iako bi ih, ako odluče da ostanu uz vlast, čekao veliki broj funkcija i politička zavjetrina, dio funkcionera Bošnjačke stranke, kažu Monitorovi izvori, svjestan je da ih predugo podržavanje DPS-a vodi u nestanak sa političke scene. Funkcija bi, ukoliko prihvate opozicionu ponudu, imali još više, ali bi ih, umjesto zavjetrine, čekala odgovornost. Neće dugo proći, saznaćemo – jesu li spremni.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo