Povežite se sa nama

MONITORING

NELEGALNI DOM ZA STARE U ZETI: Nemoćni ljudi, ničija briga

Objavljeno prije

8 godina

na

sucko-bakovic

Nedjelju dana od otkrića nelegalnog doma za stare u zetskom selu Berislavci, javnost nije znala što je bilo sa desetak osoba koje su u njemu bile smještene. Za dom se saznalo prošlog ponedjeljka, nakon sedmočasovne drame kada su se otac i sin Vujanović zabarikadirali u svoju porodičnu kuću i prijetili policiji da će pucati ukoliko krenu da ih uhapse

Tada je otkriveno da je donji dio kuće Vujanovića preuređen u dom za stare. Tokom višesatne akcije pripadnika specijalne policijske jedinice (SAJ) stanari doma su svo vrijeme bili zatočeni, a tek im je popodne doturena hrana. SAJ satima nije pokušao da iz maltene ,,ratne zone” izvuče civile. Policija nije znala da li Vujanovići pored automatske puške posjeduju i drugi arsenal, eksploziv, bombe…

Nakon svega ispostavilo se da je Vujanović imao jednu pušku sa urednom dozvolom, dok je drugu dobio kao trofej od poznanika sa ratišta. Navodno u puškama nije bilo municije, a Vujanović je na saslušanju izrazio kajanje i kazao da je bio u teško alkoholisanom stanju od ranih jutarnjih časova. Advokat Vujanovića je za oca i sina tražio psihijatrijsko vještaćenje.

Mediji su objasnili da je Vujanović od ranije poznat policiji po izvršenju više krivičnih djela. Znali su to i mještani pa nijesu rado pristajali da išta izjavljuju za medije. Rijetki mještani Berislavaca su anonimno izrazili čuđenje kako se u blizini jedne takve osobe može otvoriti dom za stare.

,,Vujanovići su to zvali apartmanima. Tu ima četiri-pet prostorija. Čudi me kako se te stare osobe tamo nijesu šokirale i kako ih srce nije okinulo đe su živjeli, jer njima treba mir. Što se tiče uslova u tom domu, znam da nema kuhinje, a možda su im dostavljali hranu iz grada. Planirali su da jedna stara osoba mjesečno plaća oko 200 eura i ne znam je li to bila samo cijena boravka” kazao je za Pobjedu jedan od mještana.

Prema tvrdnjama mještana u domu je bilo smješteno desetak lica, uglavnom nepokretnih, o kojima je brinulo medicinsko osoblje.

Iako je čitavo selo znalo za dom, niko od nadležnih nije dolazio niti provjeravao tu ustanovu. Ispostavilo se da nijedna zvanična institucija nema nikakve podatke o domu. ,,To je servis za koji ni država ni sistem socijalne zaštite ne zna da postoji u tom mjestu”, izjavio je Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu.

,,Iz sredstava informisanja dobili smo informaciju da u Berislavcima postoji neki oblik kolektivnog smještaja za stara lica i tim povodom smo obavjestili Inspekciju da izvrše sveobuhvatni inspekcijski nadzor i povratno nas informišu. Još nemamo povratnu informaciju”, odgovorio je na pitanja Monitora Kuševija. On nam je preporučio da se obratimo Upravi za inspekcijske poslove.

Bez informacija su bili i u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić kazao je da i oni čekaju nalaz inspekcije: „ Ako se utvrdi da je dom za stare zaista ilegalan otvoriće se širi društveni dijalog i utvrdiće se odgovornost”.

Nalaz inspekcije čekaju i u instituciji ombudsmana. Zaštitnik je kazao za naš list da su od Uprave za inspekcijske poslove zatražili da ,,provjere navode kako se pomenuta grupa starih, koji su inače ranjiva društvena kategorija, našla u tom objektu, gdje su i u kakvim uslovima bili smješteni, kao i da ispitaju sve okolnosti u kojima radi navedeni dom i da li ima licencu za legalno obavljanje posla”.

Javnost je obaviještena da je ekipa podgoričkog Centra za socijalni rad izašla na teren da prikupi informacije. Na pitanja do kakvih saznanja su došli, Monitoru nijesu odgovorili iz Centra u Podgorici, kao ni iz područne službe u Golubovcima.

Monitor je međutim od Uprave za inspekcijske poslove saznao da su nemoćni ljudi iz nelegalnog staračkog doma u Berislavcima, za koje se sedam dana nije znalo gdje su, iste večeri „prebačeni” u Danilovgrad, u objekat bez struje nevladine organizacije Ljubav svima.

Inspektori su utvrdili da je Veselinka Martinović nakon zatvaranja DOO Veritas, koje se bavilo uslugom pružanjem usluga smještaja starih lica, brigu o štićenicima nastavila preko NVO Ljubav svima.

,,Postupajući inspektor socijalne i dječije zaštite je, s obzirom da je bio u posjedu informacija da su u navedenoj porodičnoj kući bili smješteni korisnici sada bivšeg DOO Veritas S (privredno društvo se bavilo pružanjem usluga smještaja starih lica) obišao nekadašnju lokaciju ovog bivšeg privatnog doma starih (Velje brdo bb., Danilovgrad)”, navodi se u dopisu inspekcije Monitoru.

Martinovićeva, koju su inspektori zatekli u staračkom domu u Danilovgradu, je inspektorima ispričala da je u septembru ove godine likvidirana njena kompanija D.O.O. Veritas S , nakon čega je stare ljude koji su boravili u tom domu, prebacila na petnaestak dana, od 05.10. 2016. godine do dana incidenta, u privatnu kuću Vujanovića u Berislavcima. Inspektorima je kazala da ih je nakon intervencije SAJ-a premjestila u Danilovgrad.

Inspektori su konstatovali da je u objektu u Danilovgradu, gdje su pronašli stara lica, isključena i struja, a o svemu su obavijestili Centre za socijalni rad, ,,kako bi dalje pokrenuli postupak zbrinjavanja starih lica u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti i nadležnostima Centra”.

Izrečena je i mjera privremene zabrane rada, s tim što će se mjera pečaćenja objekta, objašnjavaju iz Inspekcije za naš list, u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, biti odložena dok se ne zbrinu korisnici. Inspektor je obavijestio srodnike i staratelje korisnika NVO Ljubav svima o mjeri zabrane rada, kako bi preuzeli brigu o korisnicima.

U Inspekciji objašnjavaju i da su nadležne centre za socijalni rad u Podgorici i Danilovgradu, zamolili ne samo da obiđu ova lica, već i da im ukoliko je potrebno, pruže prevenciju i „pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku” i omoguće im zdravstvenu njegu.

Martinovićevoj je zbog obavljanja djelatnosti bez prethodno pribavljane licence izrečena novčana kazna u iznosu od 500€, odnosno od 250€, navode iz Inspekcije.

Martinović je bila vlasnica i doma za stare Relax u Spužu, čijim radom se više puta bavilo tužilaštvo, jer su korisnici usluga te ustanove tvrdili da su ,,oštećeni po mnogim osnovama”, dok su pojedini podnosili tužbe zbog navodnog zlostavljanja.

Pokušali smo da kontaktiramo Martinovićevu putem mejla i telefona koji su istaknuti na internet prezentacijama ove ustanove. Odgovor mejlom nijesmo dobili, a istaknuti telefonski brojevi su isključeni.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

1 dan

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

1 dan

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

1 sedmica

na

27 Septembra, 2024

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo