Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Prema nalazu SDT, kompanija Navar  je tokom 2009. godine ušla u zajednički biznis sa preduzećem Morsko dobro, čiji je tadašnji direktor bio Rajko Barović, član SDP-a. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preduzeća obavljao je Aleksandar Tičić, funkcioner DPS-a.

Navar DOO i JP Morsko dobro osnivaju novo pravno lice, zajedničku firmu Navar Incorporated DOO Tivat. Prema ugovoru o osnivanju, kao osnivački ulog Morsko dobro unosi – pravo korišćenja morske obale i akvatorijuma, površine 14.000 kvadrata, koja se u katastru nepokretnosti vode kao državno vlasništvo. Unijet je i novčani dio osnivačkog kapitala u iznosu od 500 dolara. Kompanija Navaro unosi svoju projektno-tehničku dokumentaciju, infrastrukturu kompleksa, modele i kalupe za izradu brodova i know-how za projektovanje i izradu čamaca, „iako za to nema validnih dokaza u vidu idnetifikovanja naznačenih uloga“. Navaro unosi i 7.900 dolara novčanog uloga.

Ovdje je najzanimljivija procjena uloženih sredstava po kojoj je „JP Morsko dobro postaje suvlasnik preduzeća Navar Incorporated DOO u procentu od 6 odsto, a Navar DOO 94 odsto. Postoji osnovana sumnja da da je nenovčani ulog određen na osnovu novčanog uloga, jer procjena ne sadrži egzaktne parametre vrednovanja predmeta procjene na osnovu čega bi se moglo utvrditi da su procjenitelji zaista vršili procjenu nenovčanog uloga“, navodi se u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora Branku Zgradiću.

JP Morsko dobro iste godine istupa iz novoformiranog duštva  Navar Incorporation DOO i „prodaje svoj osnivački ulog pravnom licu Navar DOO čiji je vlasnik osumnjičeni Zgradić, za iznos od 108.210 eura, te da se isti može upisati kao vlasnik prenesenog dijela, odnosno nepokretnosti u registru Privrednog suda i ostalih nadležnih organa. Sve ovo je izvršeno bez sprovedenog postupka javnog oglašavanja i bez odluke Vlade, odnosno Skupštine Crne Gore, shodno Zakonu o imovini i Zakonu o morskom dobru“, piše u nalazu SDT-a u kojem se naglašava kako  „Morsko dobro prodaje drugom suosnivaču imovinu države Crne Gore, na koju nema pravo raspolaganja, jer nije njen vlasnik“.

Zemljište u zoni morskog dobra u vlasništvu je države Crne Gore i ne može se privatizovati. Prema Zakonu o morskom dobru, posao preduzeća Morsko dobro obuhvata upravljanje, održavanje, obnavljanje, unapređenje, staranje o zaštiti i korišćenje. Svaka druga opcija, osnivanje zajedničkih firmi sa investitorima na račun lokacija koje predstavljaju opšte, javno dobro, izlazi iz zakonskih okvira.

Vlasnik firme Navar DOO ubrzo podnosi zahtjev područnom odjeljenju Uprave za nekretnine u Tivtu, za prenos prava korišćenja na parcelama u zaleđu Luke Bonići, koje je otkupila za sto hiljada eura, u pravo svojine.

Uprava za nekretnine u Tivtu 2013. usvaja zahtjev firme Navaro i istovremeno odbija zahtjev zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji traži da se ispravi pogrešan upis prava korišćenja Navar Incorporated iz B lista kao vlasničkog prava i upiše u G list kao zabilježbu prava korišćenja.

U septembru 2013. Zgradić je sa svojom kćerkom „zaključio fiktivan ugovor o kupoprodaji koji se odnosi na katastrasku parcelu 4733 KO Tivat površine od 8.794 m2, morske obale i taj dio imovine rješenjem tivatske Uprave za nekretnine prenio u novi list nepokretnosti. Ovu parcelu založio je zatim za kredite kod NLB banke u iznosu od 500.000 eura“

U tužilaštvu navode da postoji osnovana sumnja da je neimenovano lice iz UZN Tivat u junu 2015. po  zahtjevu Zgradića donijelo nezakonito rješenje kojim je dozvoljena promjena i na katastarskoj parceli 4878 KO Tivat, koja se odnosi na obalu i akvatorijum u svojini države, površine od 6.000 m2. Tada je na parceli upisano pravo trajnog-doživotnog korišćenja, bez valjanog pravnog osnova.

U katastru nepokretnosti na ovim parcelama postoji i zabilježba o bespravnoj gradnji poslovnih prostora brodogradnje i poslovne zgrade koje nemaju građevinske dozvole. Zašto su navedene radnje tolerisali u JP Morsko dobro i ko je sve umiješan u posao privatizovanja dijela obale tivatske rivijere, pokazaće dalja istraga.

Međutim, iako su bile poznate navedene radnje oko nezakonitog upisa prava vlasništva na državnom zemljištu, saradnja Vlade sa kompanijom Navar Incorporated nije prestala. Vlada je u septembru 2020.  sa Društvom Navar Incorporated zaključila koncesioni ugovor za privredno korišćenje brodogradilišne Luke Bonići, na rok od 30 godina. Koncesionaru je ustupljen prostor unutar Luke koji obuhvata 9 katastarskih parcela ukupne površine 10.681 m2.  Uključen je i lučki akvatorijum površine od 14.500 m2.

Koncesionaru je odobreno da založi svoje koncesiono pravo kod banaka i zajmodavaca za podizanje kredita na račun navedenih nepokretnosti.

U aferi oko Luke Bonići pod lupom SDT su sudije i službenici lokalnih uprava za nekretnine, koji su donosili nezakonite odluke o uknjižbi državnog zemljišta na privatna lica.

„Postoji osnovana sumnja da značajan dio imovine u zoni morskog dobra nije više državni. Ići ćemo po svakoj parceli, ispitati do kraja svaku česticu zemlje“, kazao je nedavno Katnić, riješen valjda da započne istragu višegodišnjeg divljana u obalnom pojasu kojim je od 1992, preko JP Morsko dobro, upravljala Socijaldemokratska partija. Izuzetak je aktuelni mandat Predraga Jelušića iz DPS-a.

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo. Da li će ruka pravde zaista stići odgovorne za devastaciju Crnogorskog primorja, pokazaće naredni događaji.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo