Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ PETRA IVANOVIĆA: Mak na konac

Objavljeno prije

na

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor

 

Petar Ivanović, bivši ministar poljoprivrede, istjerivao je „mak na konac“ na državnoj televiziji. S brdom fascikli i dokumenata, opušten kao kod kuće, objašnjavao je kako je „notorna laž“, da je za jedan dan, tokom kog je bio u Podgorici, uzeo dnevnice od pet hiljada eura za put u sedam zemalja, za šta ga je prethodno optužio aktuelni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, aludirajući da je Ivanović zloupotrijebio tadašnju poziciju.

I istjerao ga je, reklo bi se. Dokazao je silnim papirima i slajdovima u studiju, brižljivo pripremljenom da i tehnički odbrani bivšeg ministra i aktuelnog ekonomskog savjetnika predsjednika države, da je stvarno bio na tim putovanjima, da ih nije izmislio, a da su mu dnevnice koje su mu po tom osnovu pripale, isplaćene kasnije, u jednom danu. Stvar računovodstva valjda.

Zanimljivo je, svakako to, da prvi put gledamo bivšeg ministra s tolikom dokumentacijom kako maše papirima u sopstvenu odbranu. A prilika, da se brani javno, imao je mnogo. Ranije je, međutim, kad god bi postao akter neke od afera, radije pribjegavao performansima – bacao perje ili citirao Ajnštajna. Kao onda kada je pokušao da demantuje pisanje Vijesti da je u godini kojom je vladao poljoprivredom broj zaposlenih u toj oblasti smanjen na 2.490 hiljada. Istina, nije mu tada bilo lako da papirima dokaže svoje fantastične statistike o vrtoglavom rastu zaposlenih u poljoprivredi od 52 odsto za jednu ili 136,5 posto za dvije godine njegovog ministrovanja. Lakše mu je bilo da u studio dovede sve zaposlene u poljoprivredi. Stali bi.

Papire i fascikle, a ni gostovanje ministra na TV-u nijesmo vidjeli ni onda kada je OCCRP objavio istraživanje koje je Ivanovića dovelo u vezu sa klanom Darka Šarića, koji je u Srbiji nedavno zbog trgovine narkoticima osuđen na 15 godina zatvora.

To istraživanje dovelo je bivšeg ministra u vezu sa Šarićevim kompanijama i aferom vezanom za Fudbalski klub Mogren, kada je budvanski DPS funkcioner Boro Lazović poklonio  zemljište od 20.000 kvadratnih metara FK Mogrena, tik uz obalu, „investitorima iz Švajcarske i Francuske”.  Lazović je zemljište, u stvari, poklonio Šariću, otkrio je OCCRP u saradnji sa MANS-om, a čitava transakcija odrađena je preko dvije kompanije – Nova Star CG i Amsone Enterprises Montenegro. OCCRP je došao do dokaza da je Nova Star CG u vlasništvu firme Nikomat LLC iz Delavera, iza koje su bili Šarićeva sestra Danijela i Nebojša Jestrović, a da je direktor kompanije Nova Star CG Blagota Radulović, pomoćnik ministra Petra Ivanovića.

OCCRP je takođe objavio i dokument iz crnogorskog Privrednog registra, dopis upućen Ivanoviću od strane advokata panamske kompanije Adriatic Overseas Holdings na koju je kasnije prenijet udio firme Nova Star CG sa kojom je Lazović potpisao sporni angažman. Dopis iz Paname je Ivanoviću poslat na njegovu kućnu adresu, kako bi potpisao punomoćje koje je firma izdala u korist advokatice Zorice Đukanović. Ona je zastupala više osoba povezanih sa Šarićem, ali i Aleksandra Aca Đukanovića, brata crnogorskog predsjednika, čija je banka poslovala sa narko bosom.

„Ova firma je od posebnog značaja jer predstavlja konačnu vezu između Darka Šarića, srbijanskog biznismena Stanka Subotića i Mila Đukanovića, tri osobe koje su zajedno blisko povezane preko Prve banke i niza poslovnih aranžmana”, zaključio je OCCRP u istraživanju. A Petar Ivanović je za tu kompaniju potpisivao punomoćje. Valjda je zbog toga danas u kabinetu predsjednika države, a ne zbog urednih putnih naloga.

Ivanović se nije oglasio tim povodom. A lijepo bi bilo da smo ga vidjeli kako drži punomoćje na TV-u i objašnjava sopstvenu ulogu u toj transakciji, i uopšte veze bivše vlasti sa Šarićem. Ili da objasni zašto su ga Monitorovi izvori nazivali „ključnim čovjekom Šarića za pranje para preko Hipo banke”. Ivanović je jedno vrijeme upravljao bordom Hipo alpe adria banke, preko koje su kompanije povezane sa Šarićem imale milionske transakcije.

MANS je objavio i da je Iva­no­viću narko bos Darko Šarić platio avionsku kartu za putovanje na istom letu na kom je bio i Šarićev saradnik i direktor pljevaljske Mat company Jovica Lončar.

„Avio-listing na kome se nalazi ime ministra Petra Ivanovića i njegovog saputnika na letu za Pariz i Ženevu Jovice Lončara, dio je dokumentacije koja je zaplijenjena po naredbi istražnog sudije Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu u okviru istrage protiv narkobosa Darka Šarića i njegove kriminalne grupe“, saopšteno je tada iz Istraživačkog centra MANS-a.

Ivanović je doduše dostavio demant, tvrdeći da mu „gospodin Šarić”  nije platio avionsku kartu. „Nije tačno da mi je gospodin Darko Šarić ili bilo ko drugi kupio karte za Pariz ili Ženevu. Avio karta za let Podgorica – Pariz – Ženeva (19.11.2009) i Ženeva – Cirih – Podgorica (20.11.2009) plaćena je sredstvima Agencije Crne Gore za promociju investicija. Račun broj 510/9298/82 izdat je od turističke agencije Gallileo, saopštio je. Iz MANS-a su odgovorili da „fakture i izvodi sa računa CKB banke koje je uz svoj „demanti” dostavio ministar Ivanović ni u jednom svom dijelu ne demantuju dokumentaciju koja je zaplijenjena po naredbi Višeg suda u Beogradu”.

Bilo je još optužbi. Tu je svakako i afera Abu Dabi. Specijalno tužilaštvo je nedavno pokrenulo istragu vezano za taj aranžman, tražeći i skidanje imuniteta Ivanoviću. Tužilaštvo tvrdi da je država u ovom projektu, prema grubim procjenama, oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države. Ivanović je dao izjavu tužilaštvu, ali u javnosti ne govori mnogo o tome. Radije bi o putnim nalozima.

Na kraju, Ivanoviću uvijek ostaje nada da će to biti novi slučaj SDT, na čijem su čelu isti ljudi, koji će pasti pred crnogorskim sudovima. Baš kao i slučaj Šarić. A ima i lično iskustvo sa „efikasnošću” pravosuđa. Ivanović je tako zbog zastare, pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu.

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. Koje neće potrošiti afere i svjedočenja brižljivo dokumentovana u medijima prethodnih decenija. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

KAD PARTNERI BIRAJU VD ŠEFA POLICIJE: Kao tuča 4B i 4C ispred škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim poštovanja procedura i zakona, što je i ovog puta izostalo, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču dva razreda u školskom dvorištu

 

Uprava policije dobila je u srijedu ove sedmice, u gluvo doba noći, novog vršioca dužnosti Uprave policije Aleksandra Radovića, pravosuđe potencijalni novi predmet zloupotrebe službenog položaja i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima,  a crnogorska javnost novu sagu o krizi vlasti nakon još jednog očitog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata oko toga ko će kontrolisati bezbjednosni sektor.  Iako je taj sektor tokom formiranja Vlade premijer Milojko Spajić ležerno prepustio Demokratama Alekse Bečića, sukobi oko kadrovanja u policiji između PES-a i Demokrata krenuli su ubrzo po formiranju vlasti. Kulminiralo je na ovonedjeljnoj sjednici Vlade na kojoj se birao vd direktora Uprave policije.

Radović je izabran na predlog premijera Spajića, većinom ministarskih glasova, mahom iz njegove vladajuće partije. Prethodno je Vlada odbila predlog ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića da na tu poziciju bude izabran kandidat Lazar Šćepanović. Sjednica je trajala satima, više puta je prekidana, a medijski izvještaji o tome šta se na sjednici tačno dešavalo zavise uglavnom od naklonjenosti jedne od dvije partije u vlasti. Zanimljivo je da  ministar pravde Andrej Milović koji je nedavno isključen iz PES-a, a koji je prvi dok je bio u vladajućoj partiji  otvorio front sa Demokratama oko bezbjednosnog sektora, predstavljajući se kao „politička kičma“ Spajića, nije glasao za Spajićev predlog, odnosno Radovića. Navodno je obrazložio da nije želio da gazi Zakon o unutrašnjim poslovima.

Ono što je  posve jasno je da su partneri u vlasti, punih usta Evrope, legalnosti i „profesionalizacije policije“, na primjeru izbora vd direktora pokazali sve samo ne ono u šta se zaklinju.  Pravnici osporavaju više aspekata ovako donesene odluke. Najprije, ukazuje se na to da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima kandidata za vd direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, dakle Šaranović,  te da to ne može učiniti premijer, kako se desilo.  To što je Vlada tokom sjednice ovlastila aktom premijera Spajića da donese takvu odluku, odnosno predloži kandidata, upozoravaju, nije pravno valjano, jer je takav akt niže snage od zakona,plus mora biti u skladu sa njim.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

RUSKI UTICAJ PREKO BALKANSKIH EPISKOPA: UDBA i KGB umjesto Hrista  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom 2022. godine crnogorske vlasti su u četiri navrata protjerale ukupno 12 ruskih diplomata zbog aktivnosti koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Ambasada u Podgorici je svedena samo na ambasadora Vladislava Maslenikova i još jednog diplomatu nižeg ranga, dok je konzularno odjeljenje zatvoreno. Zbog toga režim u Kremlju još više pribjegava uslugama domaćih agenata. U pravoslavnim zemljama obilato se koriste nacionalne crkve, tj. njihovi episkopi za penetraciju i uticaj u društvu

 

 

 Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu krajem februara 2022. godine . uslijedile su sankcije od strane Evropske Unije (EU) kao i većine država kandidata za članstvo. Izuzetak su Srbija i Bosna i Hercegovina (zbog protivljenja srpskog entiteta). Uslijedila su i masovna protjerivanja ruskih diplomata koji su istovremeno osumnjičeni da su agenti tajne službe i da su podrivali zemlje domaćine. Tokom 2022. godine crnogorske vlasti su u 4 navrata protjerale ukupno 12 ruskih diplomata zbog aktivnosti koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Ambasada u Podgorici je svedena samo na ambasadora Vladislava Maslenikova i još jednog diplomatu nižeg ranga dok je konzularno odjeljenje zatvoreno. Zbog toga režim u Kremlju još više pribjegava uslugama domaćih agenata. U pravoslavnim zemljama obilato se koriste nacionalne crkve, tj. njihovi episkopi za penetraciju i uticaj u društvu.

Na Balkanu su, osim duboko rusificirane Srpske crkve (SPC) na meti i druge crkve. Bugarske i grčke vlasti već vode istrage zbog sumnje u saradnju pojedinih episkopa sa ruskom obavještajnom službom. U posljednje  vrijeme posebnu pažnju dobija Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija (MPC-OA) zbog specifičnog odnosa sa SPC. MPC je do 1967. godina djelovala autonomno u okviru SPC-a. Te godine je na crkveno-narodnom saboru i uz podršku republičkih vlasti proglasila punu nezavisnost (autokefalnost) što Beograd nije priznao, kao ni druge crkve.

Raskol je trajao do 2022. godine kada je došlo do izmirenja i početka opštenja sa ostalim crkvama uključujući i Majku Crkvu – Vaseljensku patrijaršiju u Carigradu (Istanbulu). Patrijaršija u Beogradu je, uz prethodnu saglasnost Kremlja, priznala samostalnost MPC, u nadi da preduhitri priznanje (i primat) Carigrada. Patrijarh Porfirije Perić je 5.juna 2022., nakon zajedničke liturgije sa makedonskim poglavarom arhiepiskopom Stefanom Veljanovskim u hramu Svetoga arhangela Mihaila u Beogradu, uručio, kako je navela SPC, „tomos kojim se potvrđuje autokefalnost MPC – OA”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVA VLAST U RALJAMA DEVEDESETIH: Šta je nama Pavle Bulatović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ideja da najdugovječniji ministar sile u eri vladavine Slobodana Miloševića, čovjek koji je činjenjem  i nečinjenjem odgovoran za niz zločina tokom ratova na prostoru SFR Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici mnogo je više od lokalnog komunalno-stambenog pitanja

 

 

Da li će i Podgorica, 24 godine nakon Pljevalja, dobiti ulicu Pavla Bulatovića, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore (1990. – 1992.), i tzv. SRJ (1992-1993), te ministra odbrane krnje Jugoslavije (od 1993.) do 7. februara 2020., kada je ubijen u jednom beogradskom restoranu?

Predlagači, odbornici Demokrata u Skupštini Glavnog grada Mitar Vuković i Vladimir Čađenović odlučni su u svom naumu. „Pavle Bulatović je jedna od prvih žrtava tranzicionog perioda i organizovanog kriminala. Kao simbol te borbe, kao čovjek koji je prolio nevino svoju krv u toj borbi, treba da ima ulicu u Glavnom gradu”, kazao je  Čađenović. Dodajući  kako je Pavle Bulatović “postao je i ostao znamenita ličnost, ponos Crne Gore i jedan od njenih najboljih sinova“.

Ovaj citat zaslužuje detaljniju analizu. Za početak, ne postoji ništa što bi ukazalo na tvrdnju da je pokojni Bulatović bio “žrtva tranzicionog perioda”. Naprotiv.

Nakon tzv. AB revolucije Bulatović je postao ministar MUP-a. “Bolje da se ja bavim policijom, nego da se policija bavi samnom”, lakonski je prokomentarisao postavljenje dugogodišnji asistent na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i urednik Univerzitetske riječi. Prije nego se prihvatio posla.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo