Povežite se sa nama

Izdvojeno

KREDIT U ŠVAJCARCIMA, ISKUSTVO ŽRTVE: Proces, apsurdniji od Kafkinog

Objavljeno prije

na

Računi 113 klijenata Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, blokirani su zbog kredita u švajcarskim francima i oni su prinuđeni da toj banci isplate još preko million eura sudskih troškova, nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici. Za Monitor o svom iskustvu govori jedna od žrtava prevare

 

Nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici, klijentima Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, zbog kredita u švajcarskim francima blokirani su računi i oni su prinuđeni da toj banci  isplate još preko million eura sudskih troškova. Život jedne od žrtava prevare, čije je ime poznato redakciji Monitor, preko noći se pretvorio u pakao.

„Mislila sam da ću, tog sasvim običnog dana davne 2007. godine, kada sam poslije posla svratila do jedne od filijala HAAB-a da se raspitam o uslovima za kredit, konačno obezbijediti krov nad glavom. Računala sam na to da mogu da se oslonim na bankarske stručnjake. Nisam ni slutila da pravim životnu grešku”, kaže sagovornica Monitora.

Po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja, prihvatila je savjet da podigne kredit indeksiran u švajcarskim francima (CHF) u iznosu od 82.500 CHF sa rokom otplate od 276 mjeseci ili 23 godine, po kamatnoj stopi na nivou tromesječnog libora za CHF (promjenljivoj kamatnoj stopi). ,,Iz HAAB-a su me ubijedili kako im je to tada bila najbolja opcija za klijente koji traže stambene kredite i da je baš taj popularan i kod mnogih bankara, zbog odličnih uslova. Povjerovala sam i tako je horor počeo”.

U toku prva tri mjeseca, rata je iznosila koliko je i dogovoreno – 385 eura. ,,Nakon toga, počinje drastično da skače. Prvo na 395, pa na 440, pa onda skoro na 500 eura. U kratkom vremenskom periodu, mjesec ili dva, rata je iznosila 360 eura. Tih godina prosječne plate su bile veće, pa je nekako bilo i podnošljivo. No, ubrzo su se, zbog ekonomske krize, smanjile i počinjem da krpim kraj s krajem da isplatim dugove. Plaćala sam rate, gledala da preživim i možete zamisliti šok kada sam saznala da mi je račun blokiran i da ću morati da isplatim još preko 8.000 eura za nešto sa čim nisam ni bila upoznata. Nikakvo upozorenje pred blokadu računa nije stiglo”.

Nakon što se njih 113 našlo u istoj, beznadežnoj situaciji i pred svršen čin, kontaktirao ih je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) 2013. godine i ponudio logističku i pravnu pomoć u borbi za njihova prava. „Tada smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata”, objašnjava sagovornica Monitora.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici 113 klijenata HAAB banke tražilo je da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen  zahtjev klijenata i kojim im je omogućeno da konvertuju kredite po fiksnoj kamatnoj stopi. Tada su, po drugi put, povjerovali da je njihovim nedaćama kraj.

Izvršena je konverzija, a advokat koji je zastupao klijente odrekao se tužbenog zahtjeva. To advokati HAAB-a nisu prihvatili, pa je Osnovni sud presudio da sudske troškove prvi put snose klijenti, drugi put da se podijele, a treći ponovo – klijenti.

Dva puta je Viši sud vraćao presudu, a prije nekoliko dana je potvrdio, što je dovelo do toga da sada njih 113 treba da plati oko milion eura sudskih troškova, svako od osam do deset hiljada eura.

„Nakon što je Zakon stupio na snagu, iz HAAB-a su izvršili konverziju, iako, kako se navodi u novom ugovoru, smatraju da Zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore iz više pravnih razloga, kao i da ga treba poništiti. Iz banke su, sa tim ciljem, i preduzeli neke radnje, ali mi do danas o njihovom ishodu ništa ne znamo. Ne znamo ni do kad će nas ovaj zakon „štititi”. Ja sam izgubila život i sebe u ovom procesu”, kaže Monitorova sagovornica.

Ona trenutno obavlja pet poslova iz oblasti računovodstva, od čega su četiri honorarno. I pored toga, kaže, na grbači je drugih. Radi u Podgorici, a živi u Nikšiću, pa tako svakoga dana samo dva sata potroši u prevozu. Vikendi i praznici za nju ne postoje, a ni godišnji odmor – koristi ga da se posveti poslovima sa strane. Uspjela je da prijevremeno otplati oko 16.000 eura jer je mukotrpno radila. I štedjela – do iznemoglosti.

Pred njom je otplata duga od oko 23.000 eura. ,,Ne mogu da podignem kredit kod neke druge banke, jer već imam jedan koji mi opterećuje polovinu plate, koliko je i dozvoljeno zakonom. Blokada računa ostaviće trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno uticati na uslove prilikom budućih zaduživanja. Moraću da se za pomoć obratim porodici i prijateljima, pa ću im kasnije vraćati novac. I pored svega toga, spadam među one „srećnije”. Da li se neko pita kako ovo preživljavaju ljudi sa djecom, koji nemaju taj ‘luksuz’ da rade sa strane”.

Prije nekoliko dana, u otvorenom pismu javnosti, 113 klijenata HAAB banke ogolilo je probleme koji su, kako navode, čak 120 porodica doveli do ruba egzistencije. „Bankarski službenici su namjerno i smišljeno navodili ljude na kredite u švajcarskim francima, iz ličnih interesa i zbog velikih bonusa koje su za to dobijali. Nakon što smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u, nikada nas nisu obavijestili o slučaju, niti smo bili pitani o daljim koracima. Zato smo se šokirali kada smo saznali da su nam računi blokirani i da stižu novi nenadani nameti”.

Kako još navode u pismu, advokat se odrekao tužbenog zahtjeva u njihovo ime nakon osam održanih ročišta i dobijenog sudskog spora, i tim postupkom im nanio materijalnu štetu. ,,O presudama nismo bili obaviješteni, jer je advokat prećutao sav postupak i time nas oštetio za pomoć koja nas je sljedovala u redovnim pravnim putevima. Ne možemo da ne pomislimo da je ovo slučaj za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i tipičan primjer organizovanog kriminala”.

S obzirom na teško materijalno stanje, opterećenost kreditima, kao i blokadu računa, klijenti nekadašnje HAAB banke, sada nemaju odakle da isplate potraživanja suda. Jedva da isplaćuju i kredite koji su i bili predmet suđenja. „Molimo sve nadležne institucije da u što hitnijem roku reaguju i zaštite nas dalje pljačke. U suprotnom bićemo primorani da sa porodicama izađemo na ulice i potražimo bolje sjutra za nas i naše porodice van granica Crne Gore”, navode oni u pismu.

Sagovornica Monitora kaže da je ovo iskustvo učinilo da izgubi povjerenje u banke, sudove i advokate. „Kada potpisujete ugovor za kredit, nemate vremena ni da ga pročitate. Zbrzaju vas i ne znate ni šta potpisujete. Nemate mnogo mogućnosti za prepravke ugovora. I onda vas sistem usisa. Jedan advokat mi je nudio da uđem u dalji proces suđenja. Bio je ubijeđen u pozitivan ishod po mene. Odbila sam, jer više ne vjerujem nikome”.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo