Povežite se sa nama

Izdvojeno

KREDIT U ŠVAJCARCIMA, ISKUSTVO ŽRTVE: Proces, apsurdniji od Kafkinog

Objavljeno prije

na

Računi 113 klijenata Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, blokirani su zbog kredita u švajcarskim francima i oni su prinuđeni da toj banci isplate još preko million eura sudskih troškova, nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici. Za Monitor o svom iskustvu govori jedna od žrtava prevare

 

Nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici, klijentima Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, zbog kredita u švajcarskim francima blokirani su računi i oni su prinuđeni da toj banci  isplate još preko million eura sudskih troškova. Život jedne od žrtava prevare, čije je ime poznato redakciji Monitor, preko noći se pretvorio u pakao.

„Mislila sam da ću, tog sasvim običnog dana davne 2007. godine, kada sam poslije posla svratila do jedne od filijala HAAB-a da se raspitam o uslovima za kredit, konačno obezbijediti krov nad glavom. Računala sam na to da mogu da se oslonim na bankarske stručnjake. Nisam ni slutila da pravim životnu grešku”, kaže sagovornica Monitora.

Po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja, prihvatila je savjet da podigne kredit indeksiran u švajcarskim francima (CHF) u iznosu od 82.500 CHF sa rokom otplate od 276 mjeseci ili 23 godine, po kamatnoj stopi na nivou tromesječnog libora za CHF (promjenljivoj kamatnoj stopi). ,,Iz HAAB-a su me ubijedili kako im je to tada bila najbolja opcija za klijente koji traže stambene kredite i da je baš taj popularan i kod mnogih bankara, zbog odličnih uslova. Povjerovala sam i tako je horor počeo”.

U toku prva tri mjeseca, rata je iznosila koliko je i dogovoreno – 385 eura. ,,Nakon toga, počinje drastično da skače. Prvo na 395, pa na 440, pa onda skoro na 500 eura. U kratkom vremenskom periodu, mjesec ili dva, rata je iznosila 360 eura. Tih godina prosječne plate su bile veće, pa je nekako bilo i podnošljivo. No, ubrzo su se, zbog ekonomske krize, smanjile i počinjem da krpim kraj s krajem da isplatim dugove. Plaćala sam rate, gledala da preživim i možete zamisliti šok kada sam saznala da mi je račun blokiran i da ću morati da isplatim još preko 8.000 eura za nešto sa čim nisam ni bila upoznata. Nikakvo upozorenje pred blokadu računa nije stiglo”.

Nakon što se njih 113 našlo u istoj, beznadežnoj situaciji i pred svršen čin, kontaktirao ih je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) 2013. godine i ponudio logističku i pravnu pomoć u borbi za njihova prava. „Tada smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata”, objašnjava sagovornica Monitora.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici 113 klijenata HAAB banke tražilo je da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen  zahtjev klijenata i kojim im je omogućeno da konvertuju kredite po fiksnoj kamatnoj stopi. Tada su, po drugi put, povjerovali da je njihovim nedaćama kraj.

Izvršena je konverzija, a advokat koji je zastupao klijente odrekao se tužbenog zahtjeva. To advokati HAAB-a nisu prihvatili, pa je Osnovni sud presudio da sudske troškove prvi put snose klijenti, drugi put da se podijele, a treći ponovo – klijenti.

Dva puta je Viši sud vraćao presudu, a prije nekoliko dana je potvrdio, što je dovelo do toga da sada njih 113 treba da plati oko milion eura sudskih troškova, svako od osam do deset hiljada eura.

„Nakon što je Zakon stupio na snagu, iz HAAB-a su izvršili konverziju, iako, kako se navodi u novom ugovoru, smatraju da Zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore iz više pravnih razloga, kao i da ga treba poništiti. Iz banke su, sa tim ciljem, i preduzeli neke radnje, ali mi do danas o njihovom ishodu ništa ne znamo. Ne znamo ni do kad će nas ovaj zakon „štititi”. Ja sam izgubila život i sebe u ovom procesu”, kaže Monitorova sagovornica.

Ona trenutno obavlja pet poslova iz oblasti računovodstva, od čega su četiri honorarno. I pored toga, kaže, na grbači je drugih. Radi u Podgorici, a živi u Nikšiću, pa tako svakoga dana samo dva sata potroši u prevozu. Vikendi i praznici za nju ne postoje, a ni godišnji odmor – koristi ga da se posveti poslovima sa strane. Uspjela je da prijevremeno otplati oko 16.000 eura jer je mukotrpno radila. I štedjela – do iznemoglosti.

Pred njom je otplata duga od oko 23.000 eura. ,,Ne mogu da podignem kredit kod neke druge banke, jer već imam jedan koji mi opterećuje polovinu plate, koliko je i dozvoljeno zakonom. Blokada računa ostaviće trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno uticati na uslove prilikom budućih zaduživanja. Moraću da se za pomoć obratim porodici i prijateljima, pa ću im kasnije vraćati novac. I pored svega toga, spadam među one „srećnije”. Da li se neko pita kako ovo preživljavaju ljudi sa djecom, koji nemaju taj ‘luksuz’ da rade sa strane”.

Prije nekoliko dana, u otvorenom pismu javnosti, 113 klijenata HAAB banke ogolilo je probleme koji su, kako navode, čak 120 porodica doveli do ruba egzistencije. „Bankarski službenici su namjerno i smišljeno navodili ljude na kredite u švajcarskim francima, iz ličnih interesa i zbog velikih bonusa koje su za to dobijali. Nakon što smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u, nikada nas nisu obavijestili o slučaju, niti smo bili pitani o daljim koracima. Zato smo se šokirali kada smo saznali da su nam računi blokirani i da stižu novi nenadani nameti”.

Kako još navode u pismu, advokat se odrekao tužbenog zahtjeva u njihovo ime nakon osam održanih ročišta i dobijenog sudskog spora, i tim postupkom im nanio materijalnu štetu. ,,O presudama nismo bili obaviješteni, jer je advokat prećutao sav postupak i time nas oštetio za pomoć koja nas je sljedovala u redovnim pravnim putevima. Ne možemo da ne pomislimo da je ovo slučaj za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i tipičan primjer organizovanog kriminala”.

S obzirom na teško materijalno stanje, opterećenost kreditima, kao i blokadu računa, klijenti nekadašnje HAAB banke, sada nemaju odakle da isplate potraživanja suda. Jedva da isplaćuju i kredite koji su i bili predmet suđenja. „Molimo sve nadležne institucije da u što hitnijem roku reaguju i zaštite nas dalje pljačke. U suprotnom bićemo primorani da sa porodicama izađemo na ulice i potražimo bolje sjutra za nas i naše porodice van granica Crne Gore”, navode oni u pismu.

Sagovornica Monitora kaže da je ovo iskustvo učinilo da izgubi povjerenje u banke, sudove i advokate. „Kada potpisujete ugovor za kredit, nemate vremena ni da ga pročitate. Zbrzaju vas i ne znate ni šta potpisujete. Nemate mnogo mogućnosti za prepravke ugovora. I onda vas sistem usisa. Jedan advokat mi je nudio da uđem u dalji proces suđenja. Bio je ubijeđen u pozitivan ishod po mene. Odbila sam, jer više ne vjerujem nikome”.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo