Povežite se sa nama

Izdvojeno

KREDIT U ŠVAJCARCIMA, ISKUSTVO ŽRTVE: Proces, apsurdniji od Kafkinog

Objavljeno prije

na

Računi 113 klijenata Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, blokirani su zbog kredita u švajcarskim francima i oni su prinuđeni da toj banci isplate još preko million eura sudskih troškova, nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici. Za Monitor o svom iskustvu govori jedna od žrtava prevare

 

Nakon što je prije nekoliko dana Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici, klijentima Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, zbog kredita u švajcarskim francima blokirani su računi i oni su prinuđeni da toj banci  isplate još preko million eura sudskih troškova. Život jedne od žrtava prevare, čije je ime poznato redakciji Monitor, preko noći se pretvorio u pakao.

„Mislila sam da ću, tog sasvim običnog dana davne 2007. godine, kada sam poslije posla svratila do jedne od filijala HAAB-a da se raspitam o uslovima za kredit, konačno obezbijediti krov nad glavom. Računala sam na to da mogu da se oslonim na bankarske stručnjake. Nisam ni slutila da pravim životnu grešku”, kaže sagovornica Monitora.

Po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja, prihvatila je savjet da podigne kredit indeksiran u švajcarskim francima (CHF) u iznosu od 82.500 CHF sa rokom otplate od 276 mjeseci ili 23 godine, po kamatnoj stopi na nivou tromesječnog libora za CHF (promjenljivoj kamatnoj stopi). ,,Iz HAAB-a su me ubijedili kako im je to tada bila najbolja opcija za klijente koji traže stambene kredite i da je baš taj popularan i kod mnogih bankara, zbog odličnih uslova. Povjerovala sam i tako je horor počeo”.

U toku prva tri mjeseca, rata je iznosila koliko je i dogovoreno – 385 eura. ,,Nakon toga, počinje drastično da skače. Prvo na 395, pa na 440, pa onda skoro na 500 eura. U kratkom vremenskom periodu, mjesec ili dva, rata je iznosila 360 eura. Tih godina prosječne plate su bile veće, pa je nekako bilo i podnošljivo. No, ubrzo su se, zbog ekonomske krize, smanjile i počinjem da krpim kraj s krajem da isplatim dugove. Plaćala sam rate, gledala da preživim i možete zamisliti šok kada sam saznala da mi je račun blokiran i da ću morati da isplatim još preko 8.000 eura za nešto sa čim nisam ni bila upoznata. Nikakvo upozorenje pred blokadu računa nije stiglo”.

Nakon što se njih 113 našlo u istoj, beznadežnoj situaciji i pred svršen čin, kontaktirao ih je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) 2013. godine i ponudio logističku i pravnu pomoć u borbi za njihova prava. „Tada smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata”, objašnjava sagovornica Monitora.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici 113 klijenata HAAB banke tražilo je da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen  zahtjev klijenata i kojim im je omogućeno da konvertuju kredite po fiksnoj kamatnoj stopi. Tada su, po drugi put, povjerovali da je njihovim nedaćama kraj.

Izvršena je konverzija, a advokat koji je zastupao klijente odrekao se tužbenog zahtjeva. To advokati HAAB-a nisu prihvatili, pa je Osnovni sud presudio da sudske troškove prvi put snose klijenti, drugi put da se podijele, a treći ponovo – klijenti.

Dva puta je Viši sud vraćao presudu, a prije nekoliko dana je potvrdio, što je dovelo do toga da sada njih 113 treba da plati oko milion eura sudskih troškova, svako od osam do deset hiljada eura.

„Nakon što je Zakon stupio na snagu, iz HAAB-a su izvršili konverziju, iako, kako se navodi u novom ugovoru, smatraju da Zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore iz više pravnih razloga, kao i da ga treba poništiti. Iz banke su, sa tim ciljem, i preduzeli neke radnje, ali mi do danas o njihovom ishodu ništa ne znamo. Ne znamo ni do kad će nas ovaj zakon „štititi”. Ja sam izgubila život i sebe u ovom procesu”, kaže Monitorova sagovornica.

Ona trenutno obavlja pet poslova iz oblasti računovodstva, od čega su četiri honorarno. I pored toga, kaže, na grbači je drugih. Radi u Podgorici, a živi u Nikšiću, pa tako svakoga dana samo dva sata potroši u prevozu. Vikendi i praznici za nju ne postoje, a ni godišnji odmor – koristi ga da se posveti poslovima sa strane. Uspjela je da prijevremeno otplati oko 16.000 eura jer je mukotrpno radila. I štedjela – do iznemoglosti.

Pred njom je otplata duga od oko 23.000 eura. ,,Ne mogu da podignem kredit kod neke druge banke, jer već imam jedan koji mi opterećuje polovinu plate, koliko je i dozvoljeno zakonom. Blokada računa ostaviće trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno uticati na uslove prilikom budućih zaduživanja. Moraću da se za pomoć obratim porodici i prijateljima, pa ću im kasnije vraćati novac. I pored svega toga, spadam među one „srećnije”. Da li se neko pita kako ovo preživljavaju ljudi sa djecom, koji nemaju taj ‘luksuz’ da rade sa strane”.

Prije nekoliko dana, u otvorenom pismu javnosti, 113 klijenata HAAB banke ogolilo je probleme koji su, kako navode, čak 120 porodica doveli do ruba egzistencije. „Bankarski službenici su namjerno i smišljeno navodili ljude na kredite u švajcarskim francima, iz ličnih interesa i zbog velikih bonusa koje su za to dobijali. Nakon što smo potpisali punomoćja advokatu i CEZAP-u, nikada nas nisu obavijestili o slučaju, niti smo bili pitani o daljim koracima. Zato smo se šokirali kada smo saznali da su nam računi blokirani i da stižu novi nenadani nameti”.

Kako još navode u pismu, advokat se odrekao tužbenog zahtjeva u njihovo ime nakon osam održanih ročišta i dobijenog sudskog spora, i tim postupkom im nanio materijalnu štetu. ,,O presudama nismo bili obaviješteni, jer je advokat prećutao sav postupak i time nas oštetio za pomoć koja nas je sljedovala u redovnim pravnim putevima. Ne možemo da ne pomislimo da je ovo slučaj za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i tipičan primjer organizovanog kriminala”.

S obzirom na teško materijalno stanje, opterećenost kreditima, kao i blokadu računa, klijenti nekadašnje HAAB banke, sada nemaju odakle da isplate potraživanja suda. Jedva da isplaćuju i kredite koji su i bili predmet suđenja. „Molimo sve nadležne institucije da u što hitnijem roku reaguju i zaštite nas dalje pljačke. U suprotnom bićemo primorani da sa porodicama izađemo na ulice i potražimo bolje sjutra za nas i naše porodice van granica Crne Gore”, navode oni u pismu.

Sagovornica Monitora kaže da je ovo iskustvo učinilo da izgubi povjerenje u banke, sudove i advokate. „Kada potpisujete ugovor za kredit, nemate vremena ni da ga pročitate. Zbrzaju vas i ne znate ni šta potpisujete. Nemate mnogo mogućnosti za prepravke ugovora. I onda vas sistem usisa. Jedan advokat mi je nudio da uđem u dalji proces suđenja. Bio je ubijeđen u pozitivan ishod po mene. Odbila sam, jer više ne vjerujem nikome”.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

GODINU POSLIJE: Čija je nula veća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako ova Vlada sve više liči na DPS, makar u (ne)transparentnosti rada, (ne)poštovanju propisa, podsticanju podjela i favorizovanju partijskog na uštrb javnog interesa – da li je to ,,potreban i dovoljan uslov” da se njihovi prethodnici, u orginalu, vrate tamo odakle su otišli prije godinu dana. Ili je vrijeme da se pozabavimo alternativama

 

Aplauz socijalnih partnera za plan i predstojeće mjere ove Vlade najbolje pokazuje naš put, pohvalio se na Tviteru Milojko Spajić, ministar finansija u aktuelnoj/odlazećoj Vladi. Onda smo i od zvaničnika Unije poslodavaca i dvije reprezentativne sindikalne asocijacije čuli da oni podržavaju najavljeno povećanje zarada i smanjenje dažbina za poslodavce.

Tako su Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, njegov najbliži saradnik u promociji tzv. Maršalovog plana za Crnu Goru, dobili formalne partnere sa kojima će podijeliti teret ali i odgovornost za eventualni (ne)uspijeh najavljenog eksperimenta. Ali smo, ponovo, ostali bez odgovora na nekoliko jednostavnih i izuzetno važnih pitanja bez kojih je nemoguće dati valjan sud o stvarnim dometima Spajićevog plana.

Recimo: kako će Vlada nadomjestiti smanjenje prihoda od 180 – 200 miliona eura po osnovu ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje uz najavljeni rast izdataka za plate u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, pa redom…)? Šta će biti sa obećanim kapitalnim budžetom ,,najvećim u istoriji Crne Gore”? Da li će poslodavci, kada za to dođe vrijeme, bespogovorno prihvatiti ,,mali” rast troškova do koga će dovesti najavljeno povećanje minimalne i prosječne zarade i kako će se to odraziti na održivost njihovog biznisa? Kolika je vjerovatnoća da će neki od njih na povećane izdatke odgovoriti otpuštanjem radnika? Da li će najavljene mjere dovesti do nastavka trenda gašenja postojećih radnih mjesta, posebno na sjeveru zemlje?

Na kraju možda najvažnije – kako će armija penzionera i nezaposlenih preživjeti neminovni skok cijena koji je, makar to je jasno, neizbježan – što zbog globalnog rasta cijena hrane i energenata, što zbog Spajićeve namjere da sa sadašnjeg modela oporezivanja dohotka pređemo na oporezivanje potrošnje. Po uvećanim stopama poreza i dažbina (akcize…). Dok bi penzije i socijalne naknade ostale iste. Prema važećim propisima, usklađivanje sa najavljenim rastom zarada i cijena može uslijediti tek početkom 2023. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo