Povežite se sa nama

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

U zahtjevu za produženje koncesije navedeno je kako početak gradnje mHE na Kaludarskoj rijeci može posljedično izazvati zatvaranje lokalnog saobraćajnog puta, te otežati funkcionisanje mještanima Кaludre, a što je stvorilo potrebu da se postigne dogovor sa mještanima oko nastavka realizacije projekta. Markovićeva Vlada je odlučila da novim ugovorom koncesija od 30 godina počinje od 7. maja 2016. godine, što znači da Hidroenergija ima koncesiju do 2046. godine. Prvobitnim ugovorom koncesija bi istekla 2044. godine.

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi. Nama je jasno da se radi samo o bogaćenju nekoliko ljudi koji su vlasnici te kompanije”, kažu mještani.

Prema njihovim riječima u Šekularu nije zapošljen niko od lokalnog stanovništva, ko nije već riješio svoj radni status. ,,I nama su pričali da će zaposliti ljude, da će smanjiti nezaposlenost. A mi znamo dobro kako su to uradili kod komšija. Tamo su zaposlili kao čuvare nekoliko penzionera ili mlađih ljudi koji imaju regulisan status invalida na birou rada i riješeno to pitanje, tako da ne moraju da ih osiguravaju”.

Hidroenergija je ranije potpuno devastirala korito Šekularske rijeke, a potom i Bistrice. U tim dvjema rijekama više nema ribljeg fonda. Kanjonom Bistrice prolazi novi regionalni put od Berana prema Kolašinu, u čiji trup je kompanija Bemaks, koja je o državnom trošku izvodila radove, ugradila kilometre cijevi za potrebe malih elektrana. To je bilo u vrijeme kada su eksplozivom oštetili vodovodne cijevi i kada je otrovano više hiljada građana Berana. Zbog toga niko nikada nije odgovarao.

Sada ne odustaju od gradnje malih hidroelektrana na Kaludarskoj rijeci. Tome se, osim lokalnog stanovništva, posebno protive mali preduzetnici koji u kanjonu ove prelijepe planinske rijeke grade etno naselja i ugostiteljske objekte.

                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo