Povežite se sa nama

OKO NAS

HOTEL BERANE – NOVI SJAJ: Podizanje iz pepela

Objavljeno prije

na

Hotel Berane je poslije dugogodišnje agonije podignut iz pepela u novom sjaju koji je daleko prevazišao onaj u kakvom se ovo zdanje pamti iz najboljih vremena sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Od skepse s početka priče o rekonstrukciji, ove sedmice stiglo se do presijecanja crvene vrpce, čime je ozvaničeno otvaranje ovog visokorangiranog ugostiteljskog objekta.

Za ovu je priliku u jednoj od dvorana priređen koktel na kome je putem video bima prikazana interesantna i nostalgična sudbina hotela Berane, od izgradnje 1964, preko nesrećne priče iz doba tranzicije kada je potpuno uništen i tri puta zapaljen, do sadašnjeg podizanja iz pepela u najmodernije ugoistiteljsko zdanje.

Da opština Berane od sada postaje atraktivnija turistička destinacija ističe gradonačelnik Dragoslav Šćekić i dodaje da ovaj hotel predstavlja prekretnicu u tirističkom razvoju grada i veliku pomoć u razvoju drugih djelatnosti, preko sportske ponude, kongresnog turizma, susreta privrednika.

„Investitori su ne samo renovirali hotel već i promijenili izgled grada, koji će, nadamo se, otvaranjem ovog objekta dospjeti na listu renomiranih turističkih destinacija. Ovaj hotel je otvorio četrdeset novih radnih mjesta, što je takođe važno za razvoj grada. Ovo će biti podstrek i drugim investitorima da u saradnji s državom i Opštinom krenu u nove projekte”, kazao je Šćekić.

Ivršni direktor Beton Grupe Popović Aleksandar Popović, ističe da je ovo preduzeće osnovano prije tri decenije i da je iz zanatske radnje izraslo u modernu i uspješnu kompaniju.

„Kao proizvođač betonskih elemenata nesporni smo lider na sjeveru Crne Gore. Naši proizvodi se ugrađuju u najznačajniji projekat za Crnu Goru, autoput. Od renomiranog restorana u centru Berana, prepoznati smo i u ugostiteljstvu. Upravo to iskustvo nam je dalo ideju da uđemo u projekat kupovine i adaptacije hotela Berane”, kaže Popović.

On obećava da kompanija na čijem je čelu neće na tome stati i najavljuje neke nove projekte u oblasti energetike i poljoprivrede.

Rekonstrukcija hotela Berane trajala je osamnaest mjeseci. Objekat obuhvata površinu od sedam hiljada kvadrata. Nakon rekonstrukcije i proširenja soba raspolaže sa 80 ležajeva i svim pratećim sadržajima. Ambijentalno je prilagođen prostoru za koji su Beranci posebno vezani.

Objekat, između ostalog, ima terasu, baštu i kongresnu salu s preko 500 mjesta. U narednoj fazi, kako je najavljeno, imaće spa centar sa bazenom, saunom i turskim kupatilom i auto kampom po kome je hotel nekada bio prepoznatljiv.

Najavljeno je da će se u saradnji s lokalnom upravom razvijati sportski turizam i iskazano uvjerenje da će otvaranje hotela omogućiti dinamičniji razvoj grada i sjevera u cjelini, odnosno da će pružiti dodatni impuls razvoju ove regije.

Dok znatiželjno dolaze da obiđu hotel u novom ruhu, građani Berana sa sjetom govore o vremenu kada je građen i kada je grad na Limu imao desetak hiljada radnika u privredi.

„Vjerovatno, mlađe generacije danas ne znaju da je ovaj hotel građen uporedo s izgradnjom fabrike celuloze i papira i da je, zapravo, trebalo da bude samački dom za stručnjake sa strane koji su radili u tom industrijskom gigantu na sjeveru države” – prisjeća se jedan stariji gospodin.

Dok se smjenjuju fotografije iz minulih vremena na velikom video bimu na svečanosti otvaranja, on priča kako je izgradnja hotela, kapaciteta 112 kreveta, počela 1962. godine, a da je hotel otvoren u decembru 1964.

,,U početku je zamišljen kao samačka stambena zgrada s internim restoranom za potrebe fabrike celuloze i papira. Međutim, kada je njegov konstruktivni sistem već bio završen, objekat je prilagođen hotelskoj namjeni”, kaže ovaj gospodin.

Prizemlje hotela još tada je krasio predivni salon, restoran i kafana sa kuhinjom. Na međuspratu se nalazio salon za dnevni boravak i prostorija za upravu.

,,Na tri identična sprata bilo je 67 soba, odnosno 112 kreveta. U podrumu se nalazila kotlarnica, skladišta hrane i inventara, čak i manja klanica, hotelske radionice, praonica i svi ostali prateći pogoni”, prisjeća se ovaj čovjek.

Hotel Berane bio je oduvijek prepoznatljiv po velikoj terasi za 350 posjetilaca. Ispod terase je u kasnijem periodu dograđena sala za još oko 300 posjetilaca. Uređenje obale i plaže, koje je prvobitnim projektom bilo predviđeno, izvedeno je tek u ovoj rekonstrukciji.

U okviru hotelskog kompleksa postojao je i auto kamp koji u najboljim turističkim vremenima nikada nije bio prazan.

Onda je uslijedila tranzicija, propast i privrede i ugostiteljstva i lagano umiranje grada na Limu koje do danas nije zaustavljeno. Hotel je privatizovan, zatvoren, opljačkan, prepušten propadanju i tri puta zapaljen.

,,Ja mislim da propast hotela Berane predstavlja sliku i priliku sveopšte propasti. Sve je u ovom gradu počelo da ide unazad geometrijskom progresijom onog trenutka kada je nakon antibirokratske revolucije zatvorena fabrika celuloze i papira i veliki lanac povezanih firmi. Grad je, kad je riječ o industriji, vraćen čitav vijek unazad”, smatra onaj stariji čovjek.

Nakon prelaska hotela Berane u vlasništvo Betongroup početkom 2015. godine, okončana je desetogodišnja agonija ovog nekada najsolventnijeg turističkog objekta na sjeveru države.

Koliko god to u ovom trenutku više nije važno, ipak se ne smije zaboraviti da je hotel Berane nekada bio najvažniji i najbolji objekat istoimenog hotelsko-ugostiteljskog preduzeća. Sve do pljačkaške privatizacije koja je uslijedila 2003. godine.

Taj dio priče je manje-više poznat i ispričan više puta. HTP Berane, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, tada je privatizovalo nepoznato preduzeće Euroturist GMBH.

Oni su u startu imali 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto i time indirektno zaslužio mjesto u MANS-ovoj šemi kao jedan od krivaca za omogućavanje ove privatizacije. Bez podrške Fonda za razvoj ova ko zna kako skupljena družina ne bi na sjednici akcionara toga marta preuzela upravljanje na sjeveru nekada najjačom ugostiteljskom kompanijom.

Tako je počela propast, nakon koje je ostalo ogorčenje i velika skepsa da jednoga dana hotel može opet otvoriti vrata za goste. Sada se to dešava skoro nestvarno. Hotel je zablistao nad obalom Lima ljepši nego što je ikada bio, s nadom da će predstavljati podsticaj za razvoj Berana i valorizaciju potencijala sjevera.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo