Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSKI DRVOPRERAĐIVAČI OPTUŽUJU NADLEŽNE: Namješen konkurs za koncesije

Objavljeno prije

na

Grupa drvopreradjivača iz Berana, koji dugo ne rade zbog nedostatka sirovine, optužili su državne institucije i Upravu za šume da su ponovo lažirali konkurs za koncesije i da je posao namješten državnom tajkunu bez obzira na to što je njegova cijena po kubiku bila niža za deset eura od njihove.

Drvoprerađivači tvrde da su i u drugim parametrima konkursa bili mnogo bolji i zato sumnjaju da iza firme DOO Nikola, koja je dobila koncesije, stoji neko mnogo moćan.

„Takođe sumnjamo da je dokumentacija firme koja je dobila koncesije lažirana, jer je prikazan broj radnika koji rade i na građevini i na stovarištima, a ne samo u drvopreradi, a to ćemo i dokazati”, – kažu u Novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

Prema njihovim riječima, ta firma radi nezakonito još od 2008. godine pa sve do danas „zato što je sjekla i duplirala etate, na šta nije imala pravo”.

„Koncesionim ugovorom ase tačno precizira kolika je godišnja sječa, što je u pomenutom slučaju iznosilo samo tri i po hiljade kubika drvne mase na godišnjem nivou”, – kažu u Novom udruženju drvoprerađivača.

Iz ovog Udruženja objašnjavaju kako se uvidom u dokumentaciju vidi da je Uprava za šume vršila u nekoliko navrata anekse ugovora kao i takozvane nadoznake, tako da se pojavljuju razlike u hiljadama kubika drveta.

„Takođe napominjemo da firma koja je dobila koncesije nije radila po izvođačkom projektu, nego na svoju ruku pa su putevi kroz šumu rađeni tako da liče na magistrale, a ne na takozvane vlake koje su projektom predviđene, o čemu imamo video dokumentaciju”, – kažu članovi Udruženja drvoprerađivača iz Berana.

Oni tvrde da je cilj takozvanih velikih preduzeća da pogase sve male drvoprerađivačke pogone, ali vjeruju da im to neće poći za rukom.

„I mi, kako nas oni zovu mali, moramo da živimo. Oni veliki jednog dana mogu snositi odgovornost za sve što su radili u ovih proteklih deset godina, jer takvo brzo bogaćenje nije zabilježeno ni u mnogo bogatijim državama. Njihova drskost pokazuje kao da šuma nije državna imovina, odnosno imovina svih građana Crne Gore, nego kao da je njihova đedovina”, – kažu beranski drvoprerađivači.

Na zahtjev za poništenje konkursa za koncesije i radikalizovanje protesta, grupa drvoprerađivača iz Berana odlučila se nakon što ni ove godine, kao vlasnici pogona za drvopreradu, nijesu dobili koncesije u dijelu gazdinske jedinice „kaludarsko-dapsićke šume”.

Oni objašnjavaju da radikalizacija podrazumijeva kako blokadu prilaznih puteva, tako i samostalno sječenje šume, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.

Grupa beranskih drvoprerađivača podsjeća da se njihovi proizvodni pogoni, zbog diskriminatorskog odnosa države, godinama nalaze u stanju mirovanja.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer se koncesije za šume dodijeljuju samo privilegovanim koncesionarima, koji su, očigledno, nečija produžena ruka. Zato smo ove godine, vođeni preporukama Uprave za šume, napravili konzorcijum DOO Berkom, sastavljen od sedam drvoprerađivačkih firmi, misleći da ćemo na taj način na raspisanom tenderu dobiti na korišćenje dio drvne mase u kaludarsko-dapsićkim šumama. Međutim, ni to nije pomoglo jer je ponovo koncesije u ovoj gazdinskoj jedinici dobilo isto preduzeće koje godinama dobija. To je preduzeće DOO Nikola, koje iz šume ne možete istjerati ni puškom”, –objašnjavaju članovi Udruženja.

Prema njihovom mišljenju, radi se o skandalu i dokazu da su pojedini moćnici jači od države i da im je dozvoljeno da drže monopol u ovoj oblasti.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navedeno je da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Iz DOO Berkom tvrde, međutim, da imaju dokaze da procedura oko dodjele koncesija nije sprovedena u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da su cijeli postupak pratile koruptivne radnje.

Oni dodaju da će svoje tvrdnje predočiti i državnom tužilaštvu, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.

„Mi smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, a oni su ipak dali koncesije preduzeću koje je ponudilo deset eura manje. Na ovaj način državni budžet je samo u ovom slučaju oštećen za nekih sedamdeset hiljada eura. Zato tražimo da svi zainteresovani ponuđači dobiju sirovinu u etatu dapsićko-kaludarskih šuma, na način što bi se 20.000 kubika drveta predviđenih za sječu razdijelilo na ravne časti, jer svi mi imamo pravo na život i rad”, – piše u dopisu koji su članovo Novog udruženja uputili resornom ministarstvu.

Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.

„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora oni nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema hljeba da jede. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, – kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori sa istom sječivnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadesset do trideset zaošljenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.

„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego novac ovako stačen prelivaju u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, – tvrde članovi Novog udruženja.

Gostujući nedavno na Televiziji Vijesti direktor Uprave za šume Nusret Kalač potvrdio je da ima nepravilnosti u radu koncesionara i da se koncesije u svim opštinama preispituju. On je u tom smislu kazao da je boravio u Beranama i da je ova opština u fokusu pažnje Uprave za šume.

Ova priča ima i svoju socijalnu dimenziju. Naime, kada bi drvopreraživačka preduzeća na području beranske opštine koja su sada u stanju mirovanja dobila pravo na sirovinu i priliku da rade, mogla bi da zaposle makar dvije stotine radnika.

To je prosta računica do koje su došli u Novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

„Mi smo napravili konzorcijum koji bi u slučaju da dobije potrebnu sirovinu za rad, uposlio 200 radnika. To bi bila velika stvar za Berane i nadležni su to trebali da imaju u vidu. Međutim, to njih nije zanimalo, jer je njima jedino važno da udovolje potrebama određenih lobija koji, po pitanju upravljanja državnim šumama, drže sve konce u svojim rukama. Njima je, očigledno, umjesto smanjenja nezaposlenosti cilj da, raubujući prirodne resurse, napune svoje džepove”, – tvrde u ovom Udruženju.

Suvišno je reći da su privilegovani koncesionari mahom članovi vladajućih stranaka i da dijelom novca od koncesija finansiraju rad i kampanje svojih partija. I onako, usput se bogate. Preko noći postaju vlasnici kamiona, aviona i miliona. Dok većinski siromašni sloj Crne Gore gladuje, ćuti i trpi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo