Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEPAŽNJA TURISTA ZAPOŠLJAVA SPASIOCE: Ne na planinu bez vodiča

Objavljeno prije

na

Samo tokom minulih dana pripadnici Gorske službe spasa (GSS) dva puta su po više sati na kolašinskim planinama spasavali izgubljene i povrijeđene turiste. Iako je jedan planinar naknadno javio da se ipak snašao pa je akcija spasavanja prekinuta, tog su istog dana spasioci uložili mnogo napora.

Turista Dragan Dragašević (58) planinar iz Ljiga, neće dugo zaboraviti 14. jul, kada je na planini Tali slomio nogu. To je bio izuzetno težak i naporan dan i za kolašinske spasioce Zorana Bulatovića i Aleksandra Vukajlovića iz GSS te Aleksandra Popovića i Vidoja Šćepanovića iz PK Bjelasica.

Više od 10 sati je trajala akcija spasavanja koja je počela kada je rano poslijepodne stigla vijest da je planinar iz Srbije slomio nogu. Spasioci su krenuli prema planini Tali, svjesni da će samo dio puta moći vozilom. Tačnije, samo do katuna na Ropušnici. Dalje su morali pješke. Kako pričaju, na nekim djelovima planinskih staza prolazilo se s velikim naporom, naročito u povratku, dok su nosili povrijeđenog.

„Rastojanje koje planirani prolaze za tri sata mi smo prešli za sat i po.Stigli smo do vrha planine gdje je čekao povrijeđeni Dragašević sa još petnaestak planinara iz Ljiga. Spuštali smo se korak po korak i nosili povrijeđenog s puno pažnje kako bi se izbjegle dodatne komplikacije i bolovi. Bilo je dosta nizbrdica i kozjih staza, gdje teško dvojica mogu istovremeno. Akcija spasavanja je bila komplikovana i zahtjevna, ispoštovali smo sve standarde koji se traže u ovakvim situacija i uspjeli da povrijeđeni u imobilisanom stanju stigne do kola Hitne pomoći”, ispričali su kolašinski spasioci.

Imali su veliku pomoć i mještana s katuna Ropušnica. Podršku u spasavanju pružili su Dragan Glavičanin s bratom, Vlatko Mašković, Mijo Bukilić, Vule Jovanović. Bilo je već dva sata poslije ponoći kada je ekipa kolašinske Hitne pomoći sa specijalizovanim vozilom krenula ka Podgorici da povrijeđenog Dragaševića, prebaci u Klinički centar Crne Gore.

To je samo jedna od priča ljudi koji svakog ljeta nerijetko rizikuju i vlastitu sigurnost da bi spasli one kojima je pomoć potrebna. Više je razloga, tvrde spasioci, za nevolje turista kad krenu na pješačke ili planinarske ture. Najčešće, ipak, neoprez i nepripremljenost. Za razliku od Dragaševića, koji je iskusan planinar i nije bez znanja i vještina krenuo kolašinskim vrletima, na takve se poduhvate, kažu u Gorskoj službi spasavanja, odlučuju i mnogo manje vični i spretni. Nerijetko, izbjegavajući najnužnije troškove kao što je kupovina karte sa ucrtanim stazama.

Tokom minule dvije-tri godine bar desetak turista zalutalo je na području Nacionalnog parka Biogradska gora. Na sreću, intervencijom spasilaca svi su brzo locirani i vraćeni u grad nepovrijeđeni.

Te slučajeve pored napora spasilaca i opasnosti po turiste, prate i materijalni troškovi. Kako kaže direktor Nacionalnog parka Biogradska gora Saša Jeknić, najčešći razlozi zbog čega turisti ne mogu da se orijentišu u NP je činjenica da izbjegavaju da kupe mape, angažuju profesionalne vodiče ili što previše računaju na pomoć pametnih telefona.

„U NP je svaka pješačka staza obilježena i imamo mnogo putokaza. Takođe, turistima je na raspolaganju veliki broj mapa, čija je cijena od 1,5 do pet eura. Mogu da iznajme i licencirane vodiče, čije su usluge najeftinije u regionu. No, nekad, sve to izbjegnu i riješe sami da obiđu prašumu. Zadrže se duže nego što su planirali i onda krenu da se vraćaju prečicama i neobilježenim stazama, pa je jasno zbog čega i zalutaju. Računaju i na pomoć pametnih telefona, a kad se nađu na lokaciji gdje nema signala, onda ni tako ne mogu da se orijentišu”, kaže on.

Jeknić turistima preporučuje da koriste usluge vodiča, jer će se tako, kaže, na pravi način informisati o svakom detalju i bezbjedno završiti svoje pješačke ture. Prema njegovim riječima, bilo bi mnogo manje posla za sve, a za turiste više uživanja, kada bi koristili sve ono što im je na raspolaganju za bezbjedan obilazak Biogradske prašume.

Volonteri GSS, takođe, tvrde da se kroz prašumu ne može bez spasilaca. Oni podsjećaju da je mali broj ljudi, čak i među mještanima, koji besprijekorno poznaju taj dio kolašinske opštine, pa spasioci voloneteri ne mogu računati mnogo na pomoć sugrađana. Volonteri su nekada po cijelu noć tragali za izgubljenim turistima.

„Čak i kad precizno odredimo lokaciju, dešava se da se, u međuvremenu, turisti pomjere stotinak metara, pa nam to onda komplikuje potragu. Uglavnom zalutaju zbog svog nemara, ali koliko sam čuo i mještani ih nekad namjerno usmjere pogrešno. Ne shvataju da takve „šale” mogu biti vrlo opasne, a samo sticajem srećnih okolnosti do sada nijedan od zalutalih turista nije teže povrijeđen ili stradao”, tvrde GSS.

Jeknić se sjeća i zloupotreba, situacija kada su turisti lažno prijavljivali da su se izgubili. Na takve akcije “spasavanja” potroši se, kaže on, mnogo truda i novca, uzalud.

Jedna grupa turista, kaže, prosto zbog toga što su se umorili i bilo im je mučno da se pješke vraćaju, prijavili su da su zalutali. Kada su spasioci stigli do njih terenskim vozilom, zatekli su ih kako bezbrižno sjede na nekom proplanku i ručaju. Svaka od tih akcija veliki je napor za spasioce, s obzirom na sate uzaludnog pješačenja ili vožnje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo