Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEPAŽNJA TURISTA ZAPOŠLJAVA SPASIOCE: Ne na planinu bez vodiča

Objavljeno prije

na

Samo tokom minulih dana pripadnici Gorske službe spasa (GSS) dva puta su po više sati na kolašinskim planinama spasavali izgubljene i povrijeđene turiste. Iako je jedan planinar naknadno javio da se ipak snašao pa je akcija spasavanja prekinuta, tog su istog dana spasioci uložili mnogo napora.

Turista Dragan Dragašević (58) planinar iz Ljiga, neće dugo zaboraviti 14. jul, kada je na planini Tali slomio nogu. To je bio izuzetno težak i naporan dan i za kolašinske spasioce Zorana Bulatovića i Aleksandra Vukajlovića iz GSS te Aleksandra Popovića i Vidoja Šćepanovića iz PK Bjelasica.

Više od 10 sati je trajala akcija spasavanja koja je počela kada je rano poslijepodne stigla vijest da je planinar iz Srbije slomio nogu. Spasioci su krenuli prema planini Tali, svjesni da će samo dio puta moći vozilom. Tačnije, samo do katuna na Ropušnici. Dalje su morali pješke. Kako pričaju, na nekim djelovima planinskih staza prolazilo se s velikim naporom, naročito u povratku, dok su nosili povrijeđenog.

„Rastojanje koje planirani prolaze za tri sata mi smo prešli za sat i po.Stigli smo do vrha planine gdje je čekao povrijeđeni Dragašević sa još petnaestak planinara iz Ljiga. Spuštali smo se korak po korak i nosili povrijeđenog s puno pažnje kako bi se izbjegle dodatne komplikacije i bolovi. Bilo je dosta nizbrdica i kozjih staza, gdje teško dvojica mogu istovremeno. Akcija spasavanja je bila komplikovana i zahtjevna, ispoštovali smo sve standarde koji se traže u ovakvim situacija i uspjeli da povrijeđeni u imobilisanom stanju stigne do kola Hitne pomoći”, ispričali su kolašinski spasioci.

Imali su veliku pomoć i mještana s katuna Ropušnica. Podršku u spasavanju pružili su Dragan Glavičanin s bratom, Vlatko Mašković, Mijo Bukilić, Vule Jovanović. Bilo je već dva sata poslije ponoći kada je ekipa kolašinske Hitne pomoći sa specijalizovanim vozilom krenula ka Podgorici da povrijeđenog Dragaševića, prebaci u Klinički centar Crne Gore.

To je samo jedna od priča ljudi koji svakog ljeta nerijetko rizikuju i vlastitu sigurnost da bi spasli one kojima je pomoć potrebna. Više je razloga, tvrde spasioci, za nevolje turista kad krenu na pješačke ili planinarske ture. Najčešće, ipak, neoprez i nepripremljenost. Za razliku od Dragaševića, koji je iskusan planinar i nije bez znanja i vještina krenuo kolašinskim vrletima, na takve se poduhvate, kažu u Gorskoj službi spasavanja, odlučuju i mnogo manje vični i spretni. Nerijetko, izbjegavajući najnužnije troškove kao što je kupovina karte sa ucrtanim stazama.

Tokom minule dvije-tri godine bar desetak turista zalutalo je na području Nacionalnog parka Biogradska gora. Na sreću, intervencijom spasilaca svi su brzo locirani i vraćeni u grad nepovrijeđeni.

Te slučajeve pored napora spasilaca i opasnosti po turiste, prate i materijalni troškovi. Kako kaže direktor Nacionalnog parka Biogradska gora Saša Jeknić, najčešći razlozi zbog čega turisti ne mogu da se orijentišu u NP je činjenica da izbjegavaju da kupe mape, angažuju profesionalne vodiče ili što previše računaju na pomoć pametnih telefona.

„U NP je svaka pješačka staza obilježena i imamo mnogo putokaza. Takođe, turistima je na raspolaganju veliki broj mapa, čija je cijena od 1,5 do pet eura. Mogu da iznajme i licencirane vodiče, čije su usluge najeftinije u regionu. No, nekad, sve to izbjegnu i riješe sami da obiđu prašumu. Zadrže se duže nego što su planirali i onda krenu da se vraćaju prečicama i neobilježenim stazama, pa je jasno zbog čega i zalutaju. Računaju i na pomoć pametnih telefona, a kad se nađu na lokaciji gdje nema signala, onda ni tako ne mogu da se orijentišu”, kaže on.

Jeknić turistima preporučuje da koriste usluge vodiča, jer će se tako, kaže, na pravi način informisati o svakom detalju i bezbjedno završiti svoje pješačke ture. Prema njegovim riječima, bilo bi mnogo manje posla za sve, a za turiste više uživanja, kada bi koristili sve ono što im je na raspolaganju za bezbjedan obilazak Biogradske prašume.

Volonteri GSS, takođe, tvrde da se kroz prašumu ne može bez spasilaca. Oni podsjećaju da je mali broj ljudi, čak i među mještanima, koji besprijekorno poznaju taj dio kolašinske opštine, pa spasioci voloneteri ne mogu računati mnogo na pomoć sugrađana. Volonteri su nekada po cijelu noć tragali za izgubljenim turistima.

„Čak i kad precizno odredimo lokaciju, dešava se da se, u međuvremenu, turisti pomjere stotinak metara, pa nam to onda komplikuje potragu. Uglavnom zalutaju zbog svog nemara, ali koliko sam čuo i mještani ih nekad namjerno usmjere pogrešno. Ne shvataju da takve „šale” mogu biti vrlo opasne, a samo sticajem srećnih okolnosti do sada nijedan od zalutalih turista nije teže povrijeđen ili stradao”, tvrde GSS.

Jeknić se sjeća i zloupotreba, situacija kada su turisti lažno prijavljivali da su se izgubili. Na takve akcije “spasavanja” potroši se, kaže on, mnogo truda i novca, uzalud.

Jedna grupa turista, kaže, prosto zbog toga što su se umorili i bilo im je mučno da se pješke vraćaju, prijavili su da su zalutali. Kada su spasioci stigli do njih terenskim vozilom, zatekli su ih kako bezbrižno sjede na nekom proplanku i ručaju. Svaka od tih akcija veliki je napor za spasioce, s obzirom na sate uzaludnog pješačenja ili vožnje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo