Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ, ČEKAJUĆI SEZONU: Albanija, glavna konkurencija

Objavljeno prije

na

U lokalnoj Turističkoj organizaciji (LTO) tvrde da je ovih dana jula na ulcinjskoj rivijeri gostiju isto koliko i lane u ovom periodu. Navodi se i da je struktura bitno izmijenjena, da je za dva puta više gostiju iz Srbije i Rusije, kao i iz Bosne i Hercegovine i Poljske.

No, osim dobre posjete u hotelima, malo je razloga za zadovoljstvo u drugim vidovima smještaja, a da se ne govori o ukupnom prometu. Još manje o dobiti.

,,Sigurno je da je promet manji za trećinu u odnosu na prošlu godinu i to se teško može nadoknaditi do kraja ove sezone. Kada sada sastančimo, onda je jasno da sezona nije dobro pripremljena i zato plaćamo skupu cijenu”, kaže predsjednik Udruženja zakupaca plaža i vlasnik kupališta Kopakabana Prelja Škrelja.

Sličan je stav ugostitelja Muniba Abazovića. „Nakon relativno dobrog početka, turistička sezona u Ulcinju cijeli ovaj mjesec – šlajfuje. Nema jačeg talasa gostiju, posebno ne iz regiona, da je poguraju, da plaže, restorani i ulice našeg grada budu ispunjeni”, kaže on dodajući da ostaje da se vidi da li će se to desiti u avgustu. „Ali se već sada može zaključiti da će, u poređenju sa prošlom sezonom, ova biti slabija. Jer, dani ljeta su odbrojani, pa se ovi minusi ne mogu više nadoknaditi”, dodaje Abazović.

Direktor LTO Fuad Hadžibeti ističe da je u Ulcinju veliki broj kreveta i da je to teško sve popuniti. Zaista, niko sa sigurnošću ne može da navede tačan broj ležajeva u ovoj opštini. Zna se samo da je između dvije sezone izgrađeno ili dograđeno oko 300 objekata, a da je u njima bar pet hiljada kreveta!? Istovremeno, nema nijedne nove investicije za poboljšanje infrastrukture i nijednog novog parking mjesta. Buka, parking, dileri i psi lutalice, samo su neki od problema koji se iz sezone u sezonu evidentiraju, a ništa se ne čini da se oni rješavaju.

Da je u ovu sezonu Ulcinj ušao sasvim nespremno pokazuje činjenica da se tek krajem jula na sjednici Skupštine opštine, i to na zahtjev opozicije, nalazi tačka dnevnog reda o pripremi turističke sezone!? Čak i odbornici vladajuće koalicije ocjenjuju da je to smiješno i tragično.

S druge strane, iz Poreske uprave kažu da su njihovi inspektori ove godine u Ulcinju i Budvi otkrili najviše nepravilnosti, te da u tim gradovima ima najviše „povratnika”, odnosno firmi i preduzetnika koji ponavljaju prekršaje.

Ono na što su već godinama upozoravali turistički stručnjaci ove sezone se ostvaruje: Albanija je postala glavna konkurencija ulcinjskom turizmu. Sa veličinom obale, dobrom infrastrukturom i znatno povoljnijim cijenama, ona je privukla veliki dio tradicionalnih gostiju Ulcinja koji su dolazili sa Kosova i iz Makedonije, kao i albanske dijaspore.

„Naše prednosti su bezbjednost, prirodne ljepote, infrastruktura, kultura stanovništva, ali nema dileme da se naš turizam mora transformisati. Moramo ga podići na viši nivo da bi se gosti niže i srednje platežne moći, prije svega iz Makedonije i Kosova koji idu u Albaniju, vratili kod nas”, smatra Hadžibeti.

I on tvrdi da postoji niz stvari koje se mogu uraditi kako bi se produžila sezona, jer je to najveći problem ulcinjskog turizma. Jer, od 40 do 45 dana sezone, treba biti mađioničar pa preživjeti 12 mjeseci. A tri četvrtine prihoda grad i njegovi žitelji ostvaruju upravo od turizma.

Vlasnik Palate Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović rekao je da se posmatranje ptica može iskoristiti u tom smjeru. „Tako, na primjer, dosta gostiju kod nas dolazi da posmatra čiopu, veoma rijetku pticu koja praktično nikada ne spava. To je veoma rijetka ptica koja donosi proljeće, a dolazi iz Kolumbije. Samo kada se gnijezde one staju, inače cijelo vrijeme lete. Prisutne su, zavisno od vremena, do sredine novembra”, dodao je on.

Turistički radnik Ćazim Hodžić je uvjeren da bi se i od posmatranja zalaska sunca mogla napraviti posebna ponuda. ,,To je slučaj i na Ibici, u poznatom kafiću Del Mare. Turisti plaćaju gomilu para da vide zalazak sunca koji se ne može uporediti sa našim. Neki gosti posjećuju Ibicu samo zbog toga”, kaže on i tvrdi da je na Adi i Velikoj plaži zalazak sunca hiljadu puta ljepši i zato treba organizovati i naplaćivati taj užitak.

To je već slučaj sa kajtsurfingom, a ulcinjska Velika plaža je u posljednjih nekoliko godina postala prava hit-destinacija za tu vrstu sporta. Lane je ovdje boravio prvak svijeta u formuli 1 Luis Hamilton u društvu sa poznatom muzičarkom Ritom Orom.

Prema riječima instruktora i menadžera Dolcinium Kite surfing centra Nemanje Škobića, Velika plaža je jedna od tri najpovoljnije destinacije u svijetu za kajtsurfing. ,,Nema korala, nema dubine, plitka je voda i učenik ima sigurnost da uči kajt, ima dosta prostora i nije gužva”, nabroja on prednosti najduže plaže na istočnoj obali Jadrana.

U Ulcinju sada ima četiri instruktora kajtsurfinga, a kurs za turiste košta 300 eura.

Inače, ovih dana očekuje se da se saopšti više detalja o mogućnosti da poznata kompanija Karisma Hotels& Resorts uzme u zakup dio imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Jer, jedino je ta kompanija dostavila ponudu na tenderu koji je zaključen prošle sedmice. U renoviranje postojećih hotela Olimpik i Belvi, koji se nalaze na početku Velike plaže, iz te kompanije je najavljeno ulaganje od oko 20 miliona eura, kao i izgradnja 400 novih soba u narednih tri do pet godina sa investicijom od oko 60 miliona. Ti objekti bi trebali biti gotovi do početka sezone 2019.

,,Kriterijumi su bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera. Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Kako je najveći njemački turoperator TUI jedan od osnivača Karisma Hotels& Resorts u ovom gradu su uvjereni da bi se tek dolaskom te kompanije zaustavilo šlajfovanje ulcinjskog turizma koje traje već pune tri decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo