Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ, ČEKAJUĆI SEZONU: Albanija, glavna konkurencija

Objavljeno prije

na

U lokalnoj Turističkoj organizaciji (LTO) tvrde da je ovih dana jula na ulcinjskoj rivijeri gostiju isto koliko i lane u ovom periodu. Navodi se i da je struktura bitno izmijenjena, da je za dva puta više gostiju iz Srbije i Rusije, kao i iz Bosne i Hercegovine i Poljske.

No, osim dobre posjete u hotelima, malo je razloga za zadovoljstvo u drugim vidovima smještaja, a da se ne govori o ukupnom prometu. Još manje o dobiti.

,,Sigurno je da je promet manji za trećinu u odnosu na prošlu godinu i to se teško može nadoknaditi do kraja ove sezone. Kada sada sastančimo, onda je jasno da sezona nije dobro pripremljena i zato plaćamo skupu cijenu”, kaže predsjednik Udruženja zakupaca plaža i vlasnik kupališta Kopakabana Prelja Škrelja.

Sličan je stav ugostitelja Muniba Abazovića. „Nakon relativno dobrog početka, turistička sezona u Ulcinju cijeli ovaj mjesec – šlajfuje. Nema jačeg talasa gostiju, posebno ne iz regiona, da je poguraju, da plaže, restorani i ulice našeg grada budu ispunjeni”, kaže on dodajući da ostaje da se vidi da li će se to desiti u avgustu. „Ali se već sada može zaključiti da će, u poređenju sa prošlom sezonom, ova biti slabija. Jer, dani ljeta su odbrojani, pa se ovi minusi ne mogu više nadoknaditi”, dodaje Abazović.

Direktor LTO Fuad Hadžibeti ističe da je u Ulcinju veliki broj kreveta i da je to teško sve popuniti. Zaista, niko sa sigurnošću ne može da navede tačan broj ležajeva u ovoj opštini. Zna se samo da je između dvije sezone izgrađeno ili dograđeno oko 300 objekata, a da je u njima bar pet hiljada kreveta!? Istovremeno, nema nijedne nove investicije za poboljšanje infrastrukture i nijednog novog parking mjesta. Buka, parking, dileri i psi lutalice, samo su neki od problema koji se iz sezone u sezonu evidentiraju, a ništa se ne čini da se oni rješavaju.

Da je u ovu sezonu Ulcinj ušao sasvim nespremno pokazuje činjenica da se tek krajem jula na sjednici Skupštine opštine, i to na zahtjev opozicije, nalazi tačka dnevnog reda o pripremi turističke sezone!? Čak i odbornici vladajuće koalicije ocjenjuju da je to smiješno i tragično.

S druge strane, iz Poreske uprave kažu da su njihovi inspektori ove godine u Ulcinju i Budvi otkrili najviše nepravilnosti, te da u tim gradovima ima najviše „povratnika”, odnosno firmi i preduzetnika koji ponavljaju prekršaje.

Ono na što su već godinama upozoravali turistički stručnjaci ove sezone se ostvaruje: Albanija je postala glavna konkurencija ulcinjskom turizmu. Sa veličinom obale, dobrom infrastrukturom i znatno povoljnijim cijenama, ona je privukla veliki dio tradicionalnih gostiju Ulcinja koji su dolazili sa Kosova i iz Makedonije, kao i albanske dijaspore.

„Naše prednosti su bezbjednost, prirodne ljepote, infrastruktura, kultura stanovništva, ali nema dileme da se naš turizam mora transformisati. Moramo ga podići na viši nivo da bi se gosti niže i srednje platežne moći, prije svega iz Makedonije i Kosova koji idu u Albaniju, vratili kod nas”, smatra Hadžibeti.

I on tvrdi da postoji niz stvari koje se mogu uraditi kako bi se produžila sezona, jer je to najveći problem ulcinjskog turizma. Jer, od 40 do 45 dana sezone, treba biti mađioničar pa preživjeti 12 mjeseci. A tri četvrtine prihoda grad i njegovi žitelji ostvaruju upravo od turizma.

Vlasnik Palate Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović rekao je da se posmatranje ptica može iskoristiti u tom smjeru. „Tako, na primjer, dosta gostiju kod nas dolazi da posmatra čiopu, veoma rijetku pticu koja praktično nikada ne spava. To je veoma rijetka ptica koja donosi proljeće, a dolazi iz Kolumbije. Samo kada se gnijezde one staju, inače cijelo vrijeme lete. Prisutne su, zavisno od vremena, do sredine novembra”, dodao je on.

Turistički radnik Ćazim Hodžić je uvjeren da bi se i od posmatranja zalaska sunca mogla napraviti posebna ponuda. ,,To je slučaj i na Ibici, u poznatom kafiću Del Mare. Turisti plaćaju gomilu para da vide zalazak sunca koji se ne može uporediti sa našim. Neki gosti posjećuju Ibicu samo zbog toga”, kaže on i tvrdi da je na Adi i Velikoj plaži zalazak sunca hiljadu puta ljepši i zato treba organizovati i naplaćivati taj užitak.

To je već slučaj sa kajtsurfingom, a ulcinjska Velika plaža je u posljednjih nekoliko godina postala prava hit-destinacija za tu vrstu sporta. Lane je ovdje boravio prvak svijeta u formuli 1 Luis Hamilton u društvu sa poznatom muzičarkom Ritom Orom.

Prema riječima instruktora i menadžera Dolcinium Kite surfing centra Nemanje Škobića, Velika plaža je jedna od tri najpovoljnije destinacije u svijetu za kajtsurfing. ,,Nema korala, nema dubine, plitka je voda i učenik ima sigurnost da uči kajt, ima dosta prostora i nije gužva”, nabroja on prednosti najduže plaže na istočnoj obali Jadrana.

U Ulcinju sada ima četiri instruktora kajtsurfinga, a kurs za turiste košta 300 eura.

Inače, ovih dana očekuje se da se saopšti više detalja o mogućnosti da poznata kompanija Karisma Hotels& Resorts uzme u zakup dio imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Jer, jedino je ta kompanija dostavila ponudu na tenderu koji je zaključen prošle sedmice. U renoviranje postojećih hotela Olimpik i Belvi, koji se nalaze na početku Velike plaže, iz te kompanije je najavljeno ulaganje od oko 20 miliona eura, kao i izgradnja 400 novih soba u narednih tri do pet godina sa investicijom od oko 60 miliona. Ti objekti bi trebali biti gotovi do početka sezone 2019.

,,Kriterijumi su bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera. Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Kako je najveći njemački turoperator TUI jedan od osnivača Karisma Hotels& Resorts u ovom gradu su uvjereni da bi se tek dolaskom te kompanije zaustavilo šlajfovanje ulcinjskog turizma koje traje već pune tri decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo