Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ, ČEKAJUĆI SEZONU: Albanija, glavna konkurencija

Objavljeno prije

na

U lokalnoj Turističkoj organizaciji (LTO) tvrde da je ovih dana jula na ulcinjskoj rivijeri gostiju isto koliko i lane u ovom periodu. Navodi se i da je struktura bitno izmijenjena, da je za dva puta više gostiju iz Srbije i Rusije, kao i iz Bosne i Hercegovine i Poljske.

No, osim dobre posjete u hotelima, malo je razloga za zadovoljstvo u drugim vidovima smještaja, a da se ne govori o ukupnom prometu. Još manje o dobiti.

,,Sigurno je da je promet manji za trećinu u odnosu na prošlu godinu i to se teško može nadoknaditi do kraja ove sezone. Kada sada sastančimo, onda je jasno da sezona nije dobro pripremljena i zato plaćamo skupu cijenu”, kaže predsjednik Udruženja zakupaca plaža i vlasnik kupališta Kopakabana Prelja Škrelja.

Sličan je stav ugostitelja Muniba Abazovića. „Nakon relativno dobrog početka, turistička sezona u Ulcinju cijeli ovaj mjesec – šlajfuje. Nema jačeg talasa gostiju, posebno ne iz regiona, da je poguraju, da plaže, restorani i ulice našeg grada budu ispunjeni”, kaže on dodajući da ostaje da se vidi da li će se to desiti u avgustu. „Ali se već sada može zaključiti da će, u poređenju sa prošlom sezonom, ova biti slabija. Jer, dani ljeta su odbrojani, pa se ovi minusi ne mogu više nadoknaditi”, dodaje Abazović.

Direktor LTO Fuad Hadžibeti ističe da je u Ulcinju veliki broj kreveta i da je to teško sve popuniti. Zaista, niko sa sigurnošću ne može da navede tačan broj ležajeva u ovoj opštini. Zna se samo da je između dvije sezone izgrađeno ili dograđeno oko 300 objekata, a da je u njima bar pet hiljada kreveta!? Istovremeno, nema nijedne nove investicije za poboljšanje infrastrukture i nijednog novog parking mjesta. Buka, parking, dileri i psi lutalice, samo su neki od problema koji se iz sezone u sezonu evidentiraju, a ništa se ne čini da se oni rješavaju.

Da je u ovu sezonu Ulcinj ušao sasvim nespremno pokazuje činjenica da se tek krajem jula na sjednici Skupštine opštine, i to na zahtjev opozicije, nalazi tačka dnevnog reda o pripremi turističke sezone!? Čak i odbornici vladajuće koalicije ocjenjuju da je to smiješno i tragično.

S druge strane, iz Poreske uprave kažu da su njihovi inspektori ove godine u Ulcinju i Budvi otkrili najviše nepravilnosti, te da u tim gradovima ima najviše „povratnika”, odnosno firmi i preduzetnika koji ponavljaju prekršaje.

Ono na što su već godinama upozoravali turistički stručnjaci ove sezone se ostvaruje: Albanija je postala glavna konkurencija ulcinjskom turizmu. Sa veličinom obale, dobrom infrastrukturom i znatno povoljnijim cijenama, ona je privukla veliki dio tradicionalnih gostiju Ulcinja koji su dolazili sa Kosova i iz Makedonije, kao i albanske dijaspore.

„Naše prednosti su bezbjednost, prirodne ljepote, infrastruktura, kultura stanovništva, ali nema dileme da se naš turizam mora transformisati. Moramo ga podići na viši nivo da bi se gosti niže i srednje platežne moći, prije svega iz Makedonije i Kosova koji idu u Albaniju, vratili kod nas”, smatra Hadžibeti.

I on tvrdi da postoji niz stvari koje se mogu uraditi kako bi se produžila sezona, jer je to najveći problem ulcinjskog turizma. Jer, od 40 do 45 dana sezone, treba biti mađioničar pa preživjeti 12 mjeseci. A tri četvrtine prihoda grad i njegovi žitelji ostvaruju upravo od turizma.

Vlasnik Palate Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović rekao je da se posmatranje ptica može iskoristiti u tom smjeru. „Tako, na primjer, dosta gostiju kod nas dolazi da posmatra čiopu, veoma rijetku pticu koja praktično nikada ne spava. To je veoma rijetka ptica koja donosi proljeće, a dolazi iz Kolumbije. Samo kada se gnijezde one staju, inače cijelo vrijeme lete. Prisutne su, zavisno od vremena, do sredine novembra”, dodao je on.

Turistički radnik Ćazim Hodžić je uvjeren da bi se i od posmatranja zalaska sunca mogla napraviti posebna ponuda. ,,To je slučaj i na Ibici, u poznatom kafiću Del Mare. Turisti plaćaju gomilu para da vide zalazak sunca koji se ne može uporediti sa našim. Neki gosti posjećuju Ibicu samo zbog toga”, kaže on i tvrdi da je na Adi i Velikoj plaži zalazak sunca hiljadu puta ljepši i zato treba organizovati i naplaćivati taj užitak.

To je već slučaj sa kajtsurfingom, a ulcinjska Velika plaža je u posljednjih nekoliko godina postala prava hit-destinacija za tu vrstu sporta. Lane je ovdje boravio prvak svijeta u formuli 1 Luis Hamilton u društvu sa poznatom muzičarkom Ritom Orom.

Prema riječima instruktora i menadžera Dolcinium Kite surfing centra Nemanje Škobića, Velika plaža je jedna od tri najpovoljnije destinacije u svijetu za kajtsurfing. ,,Nema korala, nema dubine, plitka je voda i učenik ima sigurnost da uči kajt, ima dosta prostora i nije gužva”, nabroja on prednosti najduže plaže na istočnoj obali Jadrana.

U Ulcinju sada ima četiri instruktora kajtsurfinga, a kurs za turiste košta 300 eura.

Inače, ovih dana očekuje se da se saopšti više detalja o mogućnosti da poznata kompanija Karisma Hotels& Resorts uzme u zakup dio imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Jer, jedino je ta kompanija dostavila ponudu na tenderu koji je zaključen prošle sedmice. U renoviranje postojećih hotela Olimpik i Belvi, koji se nalaze na početku Velike plaže, iz te kompanije je najavljeno ulaganje od oko 20 miliona eura, kao i izgradnja 400 novih soba u narednih tri do pet godina sa investicijom od oko 60 miliona. Ti objekti bi trebali biti gotovi do početka sezone 2019.

,,Kriterijumi su bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera. Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Kako je najveći njemački turoperator TUI jedan od osnivača Karisma Hotels& Resorts u ovom gradu su uvjereni da bi se tek dolaskom te kompanije zaustavilo šlajfovanje ulcinjskog turizma koje traje već pune tri decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo