Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: POBUNA PROTIV MALIH ELEKTRANA: Okupacija vodotoka

Objavljeno prije

na

Sjever se pobunio protiv tajkuna koji su okupirali vodotoke u tom dijelu Crne Gore, gradeći male hidroelektrane sumnjivim i novcem dijelom dobijenim državnom pljačkom kroz račune za struju, kao navodni ,,podsticaj za obnovljive izvore energije”. Pojedinačni protesti u mjestima gdje se grade elektrane, prerasli su prošle sedmice u masovni zajednički protest građana Plava, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Kolašina. Stanovnici sjevera, okupljeni simbolično u pet do dvanaest, na nekoliko su sati blokirali saobraćaj na ključnoj raskrsnici u Plavu.

Odbornik Albanske alternative u plavskom parlmentu Iber Hoti, kao jedan od organizatora ovog velikog skupa, naglašava da su se stanovnici ovih gradova okupili na izvorišu Lima da bi onima kojima je profit na prvom mjestu, rekli – ne.

„Mi smo ekološka država, težimo EU ali, nažalost, oni kojima je dužnost da brane zakone i prirodu, izgubili su kompas na tom putu. Počeli su štititi interese svakojakih privatnih kompanija, za čiji novac se ne bih smio zakleti da je čistog porijekla” – tvrdi Hoti. On objašnjava da je EU odustala od protočnih centrala, zato što u potpunosti mijenja ili uništava kompletan ekosistem.

„Kad Evropa odustaje od takvih projekata, mi ih na vratima EU počinjemo promovisati. Uzeli su nam Babinopoljsku, Hritsku i Treskavičku rijeku. Pogledajte, međutim, šta su uradili prirodi. Osim njihovog profita, sve je ovdje uništeno. Sada to liči na neko propalo i napušteno gradilište”, kaže on.

Prema njegovim riječima, jedan od najgorih primjera uništavanja prirode predstavlja Šekularska rijeka, ,,na kojoj je danas nemoguće napojiti jednu jedinu ovcu, a kamoli što drugo”.

,,Sljedeći primjer je Rijeka Bradac. Tu ne možete prepoznati korito rijeke, čak ni pretpostaviti da je tuda nekada tekla lijepa rijeka. Na red su došle da se od naroda otmu Komarača, Murinska, Đurička rijeka s pritokama, Hotskom, Trokuskom i Jaseničkom, od kojih prve dvije duboko zadiru u nacionalni park Prokletije”, kaže Hoti.

On tvrdi da u čitavom poslu ima elemenata korupcije i optužuje pojedine državne službenike da su se iz koristi stavili u službu tajkuna.

,,Jedan od uposlenika JP Nacionalni parkovi Crne Gore, umjesto da štiti NP Prokletije, postao je promoter i agent privatnih koncesionara. Radi za njih, bori se za njih, vara narod i naravno za to je debelo plaćen od svojih poslodavaca”, tvrdi Hoti.

Nevladin aktivista iz Andrijevice Branko Kastratović naglašava da bi izgradnja malih hidroelektrana imala za posljedicu ekološku katastrofu i ugrožavanje osnovnih uslova za život.

,,Ovaj prostor, prirodno stvoren za razvoj poljoprivrede i turizma, bio bi trajno uništen, a dalji opstanak ljudi, koji se sada uglavnom bave poljoprivredom i od toga izdržavaju svoje porodice, bio bi ugrožen”, smatra Kastratović.

On priča da su koncesionarima koncesije date na svim pritokama Lima, od izvora u Plavu, i jezerskih izvorišta u Gusinju, pa sve do Bijelog Polja, kroz cijelo Polimlje, da grade male hidroelektrane na način koji se više nigdje u savremenom svijetu ne primjenjuje.

,,To je ključni problem. Svi koncesionari projekte su uradili po istom principu primjenjujući BCA (benefite i troškove) kriterije, da sa što manje troškova ostvare što veći profit. To podrazumijeva da vodozahvate prave na gornjim tokovima rijeka, a onda derivacionim cijevima vodu odvode kilometrima daleko do mašinskih kućica, ne obazirući se na potrebe stanovništva za vodom, kao da se radi o pustom i nenaseljenom području”, kaže.

,,U savremenom svijetu kod projektovanja malih hidroelektrana primjenjuju se takozvani ESE standardi, odnosno ekološki, sociološki i ekonomski kriterijumi, koji se moraju strogo poštovati. Vodi se računa o održivom razvoju, čuvanju prirodnih i stvorenih vrijednosti, o višenamjenskoj upotrebi rijeka, kao i o ukupnom vodnom potencijalu rijeke, a ne samo hidropotencijalu. Projekti se rade promišljeno, da se ne umanjuje i ne sprječava korišćenje voda za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i druge potrebe stanovnika, i strogo se poštuju zakonski propisi”, objašnjava Kastratović.

Za razliku od svjetske prakse, crnogorski kocesionari nijesu ispoštovali ni naše zakonske propise, ni evropske regulative u ovoj oblasti, a prije svih Evropsku direktivu o vodama i Arhusku konvenciju.

,,Podsjetiću vas da ova konvencija, koja je potpisana još prije osam godina, propisuje da lokalno stanovništvo mora biti pravilno i blagovremeno informisano o svim projektima koji se planiraju na njihovom području i da aktivno učestvuju u donošenju odluka, a ovdje se radilo potpuno netransparentno”, kaže Kastratović.

On dodaje i da su pored toga projekti izgradnje hidroelektrana urađeni suprotno i našim zakonima.

,,To su prije svih Zakon o vodama, zatim Zakonu o zaštiti životne sredine, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu, Zakon o nacionalnim parkovima i suprotno principu održivog razvoja, da se sadašnjim projektima ne smiju ugrožavati mogućnosti razvoja budućih generacija, što se ovim projektima čini”, objašnjava Kastratović.

Sagovornici Monitora kao loš primjer koji govori u prilog tome kako koncesionari grade male hidroelektrane na ovom području, navode one koje su već izgrađene i puštene u funkciju – Šekular, Bradavac, dvije na rijeci Bistrici, te Babinopoljska, Hritska i Treskovačka, čiji se vodozahvati nalaze u okviru Nacionalnog parka Prokletije, što je, kako tvrde, nedopustivo prema Zakonu o nacionalnim parkovima.

,,Kod svih tih izgrađenih malih hidroelektrana može se vidjeti da od vodozahvata do mašinskih kućica nema vode”, pričaju oni.

Drastičan primjer izgradnje malih hidroelektrana je prema njihovim riječima i onaj na Trepačkoj rijeci u Andrijevici, gdje se planira da se u gornjem toku rijeke na dva vodozahvata zahvati devedeset odsto količine vode ove malene planinske rijeke, da se potom derivacionim cijevima odvodi daleko od njenog prirodnog toka, kroz drugo selo, do mašinskih kućica na obali Lima.

Ako bi se to ostvarilo, kao što po svoj prilici hoće, stanovnici četiri mjesne zajednice, Trepča, Zabrđe, Slatina i Trešnjevo, ostali bi bez vode za navodnjavanje, napajanje stoke, sanitarne potrebe, ali i bez vode za piće.

Naši sagovornici ističu da je žalosno što su koncesionari na tako nezakonito urađene projekte od državnih organa i institucija, prije svih Ministarstva održivog razvoja i turizma i Agencije za zaštitu životne sredine, dobijali sve saglasnosti i dozvole, te im na taj način državni organi omogućavaju realizaciju ovakvih projekata, umjesto da striktnim poštovanjem zakonskih propisa spriječe nezakonite radnje.

,,Zato tražimo pojedinačnu odgovornost za sve one iz državnih organa, koji su potpisali takve saglasnosti i dozvole suprotno zakonskim propisima, kako se ovakve stvari ubuduće ne bi dešavale. Pozivamo ih da izađu iz svojih kabineta i da dođu na lice mjesta da vide šta je urađeno na terenu, uz njihove saglasnosti i dozvole”, poručuju protivnici izgradnje malih elektrana na način na koji se to sada čini.

Oni su i sa skupa u Plavu zatražili od Vlade Crne Gore da raskine sve koncesione ugovore s ovim koncesionarima, koji su uradili nezakonite projekte. Realno bi bilo očekivati od Vlade da pred otvaranje poglavlja 27, koji tretira ekološka pitanja, učini što se od nje traži. Na ovom primjeru će se vidjeti ko je jači – Vlada ili tajkuni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo