Povežite se sa nama

OKO NAS

KAMP NA KONIKU NA PODGORIČKIH ČETRDESET: Fali svega osim nade

Objavljeno prije

na

Vrućine koje su zabilježene prethodnih dana u glavnom gradu samo su povećale probleme sa kojima se svakodnevno bore stanovnici romske nacionalnosti na Koniku u Podgorici. Naime, pored velikog siromaštva pripadnici romske zajednice suočavaju se ovih dana sa nedostatkom vode usljed visokih temperatura što dodatno otežava njihove živote. Uz sve, neki od njih već mjesecima, pa i godinama žive bez struje. I da imaju klime ne bi pomoglo.

Sahit Gaši, stanovnik izbjegličkog naselja jedan je od njih. On se kaže, ipak, ne žali, jer mnogo porodica, priča, živi u gorim uslovima. „Struje nemamo, živimo kako moramo. Komšije nam daju produžni kabal pa tako uključimo ventilator da se rashladimo”, priča naš sagovornik.

Sahit je oženjen i ima dvoje djece. Devetogodišnjeg i šestogodišnjeg sina koji se bosonogi igraju pred kućom dok razgovaramo, pa objašnjava da bi volio da može da im priušti bar onaj dječiji gumeni bazen, da mogu da se rashlade. Obojica su dobri đaci „Ja ponekad radim pa nekako i uspijem da zaradim koru hleba za svoju porodicu, ali na žalost, više je onih koji ne rade pa teško preživljavaju”, priča Gaši.

Vrućinu stanovnici koničkog kampa teško podnose. Većinu vremena provode u hladu ispod improvizovanih nastrešnica, koje su sagrađene od starih dasaka i zakrpljenih cerada.

,,Ne možemo da boravimo unutra, mnogo je vruće. Ako je napolju 39 ili 40 stepeni unutra je 10 do 15 stepeni više” kaže Džengiz Salihi koji svake večeri ispred svog kontejnera prostire dušek i spava pod vedrim nebom. Zna da napolju nije sigurno zbog raznih insekata unutar kampa, na taj način se, kaže, bori sa tropskim vrućinama.

Dok prolazimo, jedan od stanovnika kampa sa praznom plastičnom flašom stoji ispred česme i čeka da voda dođe.

,,U kampu svega imamo četiri ili pet česmi. Voda često nestaje, a kad dođe nema je dovoljno. Nema dovoljno da se okupamo, a ponekad ni da pijemo”, žali se dvadesetjednogodišnji Muhamed Jašaraj, inače fizički radnik na Tuškoj pijaci.

„Teško mi je, ali moram da radim. Već 10 i više godina radim razne fizičke poslove, pa i na ovako visokim temperaturama”, priča Jašaraj dodajući da je zabrinut za najmlađe stanovnike kampa.

Djeca kroz naselja trčkaraju polugola i bosa. Bez obzira na okolnosti u kojima žive, osmjehe sa lica ne skidaju. Veliki ljetnji odmor umjesto na plaži provode na suvom i vrelom zemljištu kampa gdje eksera i ostataka razbijenih staklenih flaša ne fali.

Pored djece ugroženi su i dijabetičari i kardiovaskularni bolesnici, koji treba da se pridržavaju propisane terapije i da napolje izlaze jedino ukoliko je to neophodno.

„Svako doba čovječijeg života ima svoje posebne probleme i teškoće. Ljudi u starosti najčešće obolijevaju od srca i šećera. Mi mladi možemo nekako da podnesemo vrućine, dok stariji bolesni ljudi to podnose malo teže ili nikako”, ističe Elena Adžović(28) jedna od stanovnica tog kampa.

Elena zabrinuto objašnjava da su visoke temperature najviše opasne za malu djecu. Za to vrijeme u naručju drži svoju bebu koju je oblio znoj.

Nekako se i nose sa vrućinom i životom bez struje, ali kad se na sve to doda skučeni prostor u kome žive i smeće na sve strane, kažu da to postaje nepodnošljivo. „Uz sve neprijatan miris dopire iz gradske deponije”, žali se Elena.

Mnogi spas nalaze i kraj Cijevne.

Mujo Rašiti, kog smo zatekli kraj rijeke, gdje dolazi da se rashladi, takođe se žali na loše uslove. Kaže da je sa svojim prijateljima došao direktno sa pijace da se kupa jer u kampu nije bilo vode. Samo rijetki na Koniku imaju klime, o kojima većina stanovnika koničkog kampa može samo da mašta.

,,Nijesmo u mogućnosti da djeci obezbijedimo bolje uslove i zaštitimo ih od visokih temperatura. Imam neki stari ventilator sa kojim bezuspješno pokušavamo da se rashladimo. Jedva i za hranu bude”, priča za Monitor ovaj otac petoro djece.

,,Mi smo srećni ukoliko uspijemo da zaradimo koru hljeba, a kamoli da priuštimo sebi klimu”, dodaje osamnaestogodišnji Arben i pokazuje svoje ruke pune žuljeva koje je zaradio od utovara voća i povrća. „Znoj mi ne smeta dok radim, to je u stvari onaj pravi krvavi i zarađeni dinar, ali kad sjednem i razmišljam kako ga zapravo zarađujem, bude mi žao da ga potrošim”, žali se mladić.

Žale se da posla sve manje ima. Većina Roma žive od povremenih fizičkih poslova te skupljanja starog željeza i obilaska kontejnera za smeće. Kažu da na Tuškoj pijaci zarade više nema kao što je to nekad bilo. Sada zarađuju tri do pet eura, a nekad ni toliko.

Zadnjih godina uloženi su napori da se život stanovnika kampa donekle popravi. Djeca iz kampa su uključena u obrazovni sistem, a njihovi roditelji se nadaju da će, ukoliko nastave da se obrazuju, imati bolji život. Kažu da ih tješi ulazak u nove stanove te se nadaju da će se i njihovi uslovi za život poboljšati.

,,Imaćemo naše sobe, dnevne boravke i kupatila”, ističu naši sagovornici.

Život u kampu pamtiće, kažu, po noćima bez struje, vrućinama bez vode i hrane iz Narodne kuhinje.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo