Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RIBOLOVCI OPET RATUJU: Dok optužbe pljušte, Svinjačom pluta mrtva riba

Objavljeno prije

na

Još se ne zna koliko je tačno ribe uginulo zbog niskog vodostaja rijeke Svinjače, jedne od pritoka Tare. Dok dva najveća ribolovna kluba u Kolašinu koriste medijski prostor za međusobne optužbe, ribu još niko nije izlovljavao, odnosno premještao u Taru, kako je to bio običaj ranije. Mirinim bukom, virom ispod restorana Vodenica, u centru grada ovih dana plutale su uginule ribe zajedno s već uobičajenim kesama smeća i ostalim otpadom. Sporski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je do sada gazdovao kolašinskim vodama, ranije je spasavao ribu. Ove godine odustali su od tog posla, a iz Sportsko ribolovnog kluba (SRK) Tara i Morača kažu da su „čekali kolege”, pa ni oni ništa njesu učinili.

Šteta tek treba da se utvrdi, ali je već sada jasno da je počeo i drugi rat ribolovaca u Kolašinu, sličan onom od prije nekoliko godina kada su svi nadležni s lokalnog i državnog nivoa učestvovali u smirivanju ribolovačkih strasti. Nakon toga SFFK Maniro je, prema odluci Ministarstva poljoprivrede, gazdovao vodama. Tako je bilo sve do prije nekoliko mjeseci, kada je Ministarstvo odlučilo da gazdovanje Tarom, dijelom Morače i njihovih pritoka povjeri SRK Tara i Morača. Taj klub još nije potpisao ugovor, dakle, nije zvanično zamijenio Maniro, pa je nastao vakuum, koji na štetu ribljeg fonda pogoduje jedino krivolovcima.

„Zaista je sramota da je u samom centru grada dopušteno ovakvo stanje. Mi smo namjeravali da ribu prebacimo, pošto smo vidjeli da to naše kolege iz kluba Maniro ne čine. Međutim, bilo je prekasno, jer smo zatekli samo mrtve ribe kako plutaju po vodi”, kaže Momir Živković, predsjednik SRK Tara i Morača.

Nije to jedino što zamjera kolegama iz Manira. On tvrdi da na dijelu rijeke Morače na kolašinskoj teritoriji uopšte nema ribočuvara. Takođe, i na Kapetanovom jezeru. Nepokriveno ribočuvarskom službom, kaže, sigurno je petnaestak klometara Morače.

„Neki mještani tvrde da krivolovci haraju a, navodno, koriste i dinamit. Prije nekoliko dana grupa ribolovaca na Kapetanovom jezeru nije zatekla nikog od koga bi mogli kupiti dozvole, pa je lovila i bez njih”- kaže Živković.

Razlog što riba iz Svinjače nije izlovljena uprkos niskom vodostaju, prema riječima predsjednika kluba Maniro Mileta Lazarevića, zakonska je procedura čije okončanje čekaju. Iz tog kluba su se prije skoro mjesec obratili Ministarstvu poljoprivrede, koje u saradnji s Biološkim institutom, treba da izda dozvolu za prebacivanje ribe. Takođe, objašnjava on, oprezniju su, nakon što su za slične aktivnosti, po prijavi ribolovaca iz Tare i Morače već imali inspekcjski nadzor.

„Još čekamo odgovor. Zbog niskog vodostaja tražili smo izlovljavanje za Svinjaču i Pčinju. Družina iz kluba Tara i Morača treba da se sjeti da su nam prošle godine za slične aktivnosti spasavanja ribe napisali krivične prijave, pa smo sada morali striktno da se pridržavamo zakona. Moguće da je postojala prečica u proceduri koja bi spasila ribu od uginuća, ali su iz tog kluba nekorektno pokušavali da sve što radimo proglase nelagalnim, pa su nas natjerali na oprez”- objašnjava Lazerević.

Prema njegovim riječima, Svinjača je „jako zagađena rijeka u koju se izlijevaju septičke jame između 50 i 100 domaćinstava”. Članovi Manira su, kako kaže, prošle godine imali ozbiljne zdravstvene probleme nakon što su ribu izlovljavali iz vira pored restorana Vodenica. Ukoliko iz SRK Tara i Morača žele da izlovljavaju ribu, kaže on, sva oprema Manira im je na raspolaganju.

Živković, međutim, objašnjava da razlozi koje Lazarević navodi nijesu oni zbog kojih je riba uginula. Kaže da nije prijavljivao kolege iz drugog kluba, te da je zahtjev Ministarstvu prekasno podnijet. On optužuje Maniro da ,,vodi brigu samo o onome što je isplativo”.

,,Neka se on prisjeti ko je pravio snimke i ko ih je optuživao. Kako sam pročitao u dnevnoj štampi, optuživali su ih mladi DPS. Da je naš klub to činio, tu prijavu bih ja trebalo da potpišem, ali nje nije bilo. Naš klub nije vlasništvo nijedne političke partije, niti će biti dok sam ja na njegovom čelu. Kad već kažu da poštuju zakone i proceduru, neka objasne kakve su aktivnosti imali u junu na rijeci Pčinji u mjestu Pobrnjica ispod hotela”, optužuje Živković. Ne želi, kaže, da detaljnije priča o tim ,,aktivnostima”, to je posao za nadležne.

U prijavi, koju su prije nekoliko mjeseci podnijeli iz kluba na čijem je čelu Živković, međutim, bili su precizniji. Naveli su da su članovi Manira iz rjeke Pčinje ,,izlovljvali ribu strujom i prebacivali je u Taru, za potrebe jednog takmičenja”. Inspktorka Dragana Kandić Perović, koja je potom obavila nadzor, zaključila je, kako se vidi iz zapisnika, da su te tvrdnje neosnovane.

,,To su bile samo neke od laži koje su iznosili na naš račun. Ne želim dalje polemisati sa članovima SRK Tara i Morača, ali imam potrebu da napomenem da taj klub nije član Saveza sportsko ribolovnih organizacija. Nijesu uplaćivali članarinu, nijesu se bavili sportskim aktivnostima i nijesu preduzeli ništa na očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i životne sredine. Zbog toga su i isključeni iz Saveza. Sramota je što godinama opstruiraju rad klubova koji sve to rade”, poručuje Lazarević.

On podsjeća da je Maniro tokom tri godine zapošljavo šest radnika i dao ogroman doprinos razvoju ribolovnog turizma, te da je izdejstvovao da Kolašin 2022. godine bude domaćin Svjetskog prvenstva u flaj fišingu. Podršku takvom stavu predsjednika SFFK Maniro dali su i najbolji kolašinski sportski ribolovci, vicešampion svijeta iz 2015. godine Nikola Trebješanin i aktuelni prvak Kupa zemalja jadransko-podunavske regije Ivica Rajković. Oni su nezadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede da upravljanje kolašinskim vodama povjeri drugom klubu.

,,Maniro, koji je do sada gazdovao vodama, počeo je da radi važan posao za Kolašin, koji velikim dijelom svoje turističke ponude treba da se oslanja na sportski ribolov. Oni su prošle godine organizovali Kup zemalja jadransko- podunavske regije. Odlična organizacija tog takmičenja, siguran sam, doprinijela je da se Kolašinu povjeri organizacija Svjetskog prvenstva, kao i činjenici da će Plav sljedeće godine organizovati Evropsko prvenstvo. Ne mislim da je klubu, koji će ubuduće gazdovati kolašinskim vodama sportski ribolov prioritet”, kaže Trebješanin.

Prema riječima Rajkovića, promjena kluba koji će imati koncesije na Taru i Moraču s pritokama, već sada je stvorila konfuziju među ribolovcima u Kolašinu i otvorila prostor za krivolovce. Ribočuvarske službe, kaže on, već sada se suočavaju sa velikim problemima.

Najbolji kolašinski sportski ribolovci smatraju i da nadležni, koji odlučuju kome da provjere vode, ne shvataju na najbolji način značaj sportskog ribolova. Flaj fišing je, kažu Trebješanin i Rajković, razvojna šansa Kolašina, a organizacija Svjetskog prvenstva značila bi mnogo, i promotivno i finansijski.

,,Sve te ekipe ribolovaca dolazile bi sigurno u Kolašin prije prvenstva po petnaestak do mjesec dana a reprezentacije broje više od 10 članova. O značaju tih boravaka suvišno je govoriti. Bojim se da to nijesu svi shvatili na pravi način. Sada, u ovoj situaciji, ne znam ni kako će biti organizovano prvenstvo” – kaže Trebješanin.

Maniro je gazdovao s oko 280 kilometara rječnih tokova, a formirano je 16 kilometara revira za sportski ribolov. Bilo je u planu da se još pet kilometara Morače takođe poglasi revirom za ,,flaj fišing”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo