Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RIBOLOVCI OPET RATUJU: Dok optužbe pljušte, Svinjačom pluta mrtva riba

Objavljeno prije

na

Još se ne zna koliko je tačno ribe uginulo zbog niskog vodostaja rijeke Svinjače, jedne od pritoka Tare. Dok dva najveća ribolovna kluba u Kolašinu koriste medijski prostor za međusobne optužbe, ribu još niko nije izlovljavao, odnosno premještao u Taru, kako je to bio običaj ranije. Mirinim bukom, virom ispod restorana Vodenica, u centru grada ovih dana plutale su uginule ribe zajedno s već uobičajenim kesama smeća i ostalim otpadom. Sporski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je do sada gazdovao kolašinskim vodama, ranije je spasavao ribu. Ove godine odustali su od tog posla, a iz Sportsko ribolovnog kluba (SRK) Tara i Morača kažu da su „čekali kolege”, pa ni oni ništa njesu učinili.

Šteta tek treba da se utvrdi, ali je već sada jasno da je počeo i drugi rat ribolovaca u Kolašinu, sličan onom od prije nekoliko godina kada su svi nadležni s lokalnog i državnog nivoa učestvovali u smirivanju ribolovačkih strasti. Nakon toga SFFK Maniro je, prema odluci Ministarstva poljoprivrede, gazdovao vodama. Tako je bilo sve do prije nekoliko mjeseci, kada je Ministarstvo odlučilo da gazdovanje Tarom, dijelom Morače i njihovih pritoka povjeri SRK Tara i Morača. Taj klub još nije potpisao ugovor, dakle, nije zvanično zamijenio Maniro, pa je nastao vakuum, koji na štetu ribljeg fonda pogoduje jedino krivolovcima.

„Zaista je sramota da je u samom centru grada dopušteno ovakvo stanje. Mi smo namjeravali da ribu prebacimo, pošto smo vidjeli da to naše kolege iz kluba Maniro ne čine. Međutim, bilo je prekasno, jer smo zatekli samo mrtve ribe kako plutaju po vodi”, kaže Momir Živković, predsjednik SRK Tara i Morača.

Nije to jedino što zamjera kolegama iz Manira. On tvrdi da na dijelu rijeke Morače na kolašinskoj teritoriji uopšte nema ribočuvara. Takođe, i na Kapetanovom jezeru. Nepokriveno ribočuvarskom službom, kaže, sigurno je petnaestak klometara Morače.

„Neki mještani tvrde da krivolovci haraju a, navodno, koriste i dinamit. Prije nekoliko dana grupa ribolovaca na Kapetanovom jezeru nije zatekla nikog od koga bi mogli kupiti dozvole, pa je lovila i bez njih”- kaže Živković.

Razlog što riba iz Svinjače nije izlovljena uprkos niskom vodostaju, prema riječima predsjednika kluba Maniro Mileta Lazarevića, zakonska je procedura čije okončanje čekaju. Iz tog kluba su se prije skoro mjesec obratili Ministarstvu poljoprivrede, koje u saradnji s Biološkim institutom, treba da izda dozvolu za prebacivanje ribe. Takođe, objašnjava on, oprezniju su, nakon što su za slične aktivnosti, po prijavi ribolovaca iz Tare i Morače već imali inspekcjski nadzor.

„Još čekamo odgovor. Zbog niskog vodostaja tražili smo izlovljavanje za Svinjaču i Pčinju. Družina iz kluba Tara i Morača treba da se sjeti da su nam prošle godine za slične aktivnosti spasavanja ribe napisali krivične prijave, pa smo sada morali striktno da se pridržavamo zakona. Moguće da je postojala prečica u proceduri koja bi spasila ribu od uginuća, ali su iz tog kluba nekorektno pokušavali da sve što radimo proglase nelagalnim, pa su nas natjerali na oprez”- objašnjava Lazerević.

Prema njegovim riječima, Svinjača je „jako zagađena rijeka u koju se izlijevaju septičke jame između 50 i 100 domaćinstava”. Članovi Manira su, kako kaže, prošle godine imali ozbiljne zdravstvene probleme nakon što su ribu izlovljavali iz vira pored restorana Vodenica. Ukoliko iz SRK Tara i Morača žele da izlovljavaju ribu, kaže on, sva oprema Manira im je na raspolaganju.

Živković, međutim, objašnjava da razlozi koje Lazarević navodi nijesu oni zbog kojih je riba uginula. Kaže da nije prijavljivao kolege iz drugog kluba, te da je zahtjev Ministarstvu prekasno podnijet. On optužuje Maniro da ,,vodi brigu samo o onome što je isplativo”.

,,Neka se on prisjeti ko je pravio snimke i ko ih je optuživao. Kako sam pročitao u dnevnoj štampi, optuživali su ih mladi DPS. Da je naš klub to činio, tu prijavu bih ja trebalo da potpišem, ali nje nije bilo. Naš klub nije vlasništvo nijedne političke partije, niti će biti dok sam ja na njegovom čelu. Kad već kažu da poštuju zakone i proceduru, neka objasne kakve su aktivnosti imali u junu na rijeci Pčinji u mjestu Pobrnjica ispod hotela”, optužuje Živković. Ne želi, kaže, da detaljnije priča o tim ,,aktivnostima”, to je posao za nadležne.

U prijavi, koju su prije nekoliko mjeseci podnijeli iz kluba na čijem je čelu Živković, međutim, bili su precizniji. Naveli su da su članovi Manira iz rjeke Pčinje ,,izlovljvali ribu strujom i prebacivali je u Taru, za potrebe jednog takmičenja”. Inspktorka Dragana Kandić Perović, koja je potom obavila nadzor, zaključila je, kako se vidi iz zapisnika, da su te tvrdnje neosnovane.

,,To su bile samo neke od laži koje su iznosili na naš račun. Ne želim dalje polemisati sa članovima SRK Tara i Morača, ali imam potrebu da napomenem da taj klub nije član Saveza sportsko ribolovnih organizacija. Nijesu uplaćivali članarinu, nijesu se bavili sportskim aktivnostima i nijesu preduzeli ništa na očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i životne sredine. Zbog toga su i isključeni iz Saveza. Sramota je što godinama opstruiraju rad klubova koji sve to rade”, poručuje Lazarević.

On podsjeća da je Maniro tokom tri godine zapošljavo šest radnika i dao ogroman doprinos razvoju ribolovnog turizma, te da je izdejstvovao da Kolašin 2022. godine bude domaćin Svjetskog prvenstva u flaj fišingu. Podršku takvom stavu predsjednika SFFK Maniro dali su i najbolji kolašinski sportski ribolovci, vicešampion svijeta iz 2015. godine Nikola Trebješanin i aktuelni prvak Kupa zemalja jadransko-podunavske regije Ivica Rajković. Oni su nezadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede da upravljanje kolašinskim vodama povjeri drugom klubu.

,,Maniro, koji je do sada gazdovao vodama, počeo je da radi važan posao za Kolašin, koji velikim dijelom svoje turističke ponude treba da se oslanja na sportski ribolov. Oni su prošle godine organizovali Kup zemalja jadransko- podunavske regije. Odlična organizacija tog takmičenja, siguran sam, doprinijela je da se Kolašinu povjeri organizacija Svjetskog prvenstva, kao i činjenici da će Plav sljedeće godine organizovati Evropsko prvenstvo. Ne mislim da je klubu, koji će ubuduće gazdovati kolašinskim vodama sportski ribolov prioritet”, kaže Trebješanin.

Prema riječima Rajkovića, promjena kluba koji će imati koncesije na Taru i Moraču s pritokama, već sada je stvorila konfuziju među ribolovcima u Kolašinu i otvorila prostor za krivolovce. Ribočuvarske službe, kaže on, već sada se suočavaju sa velikim problemima.

Najbolji kolašinski sportski ribolovci smatraju i da nadležni, koji odlučuju kome da provjere vode, ne shvataju na najbolji način značaj sportskog ribolova. Flaj fišing je, kažu Trebješanin i Rajković, razvojna šansa Kolašina, a organizacija Svjetskog prvenstva značila bi mnogo, i promotivno i finansijski.

,,Sve te ekipe ribolovaca dolazile bi sigurno u Kolašin prije prvenstva po petnaestak do mjesec dana a reprezentacije broje više od 10 članova. O značaju tih boravaka suvišno je govoriti. Bojim se da to nijesu svi shvatili na pravi način. Sada, u ovoj situaciji, ne znam ni kako će biti organizovano prvenstvo” – kaže Trebješanin.

Maniro je gazdovao s oko 280 kilometara rječnih tokova, a formirano je 16 kilometara revira za sportski ribolov. Bilo je u planu da se još pet kilometara Morače takođe poglasi revirom za ,,flaj fišing”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo