Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RIBOLOVCI OPET RATUJU: Dok optužbe pljušte, Svinjačom pluta mrtva riba

Objavljeno prije

na

Još se ne zna koliko je tačno ribe uginulo zbog niskog vodostaja rijeke Svinjače, jedne od pritoka Tare. Dok dva najveća ribolovna kluba u Kolašinu koriste medijski prostor za međusobne optužbe, ribu još niko nije izlovljavao, odnosno premještao u Taru, kako je to bio običaj ranije. Mirinim bukom, virom ispod restorana Vodenica, u centru grada ovih dana plutale su uginule ribe zajedno s već uobičajenim kesama smeća i ostalim otpadom. Sporski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je do sada gazdovao kolašinskim vodama, ranije je spasavao ribu. Ove godine odustali su od tog posla, a iz Sportsko ribolovnog kluba (SRK) Tara i Morača kažu da su „čekali kolege”, pa ni oni ništa njesu učinili.

Šteta tek treba da se utvrdi, ali je već sada jasno da je počeo i drugi rat ribolovaca u Kolašinu, sličan onom od prije nekoliko godina kada su svi nadležni s lokalnog i državnog nivoa učestvovali u smirivanju ribolovačkih strasti. Nakon toga SFFK Maniro je, prema odluci Ministarstva poljoprivrede, gazdovao vodama. Tako je bilo sve do prije nekoliko mjeseci, kada je Ministarstvo odlučilo da gazdovanje Tarom, dijelom Morače i njihovih pritoka povjeri SRK Tara i Morača. Taj klub još nije potpisao ugovor, dakle, nije zvanično zamijenio Maniro, pa je nastao vakuum, koji na štetu ribljeg fonda pogoduje jedino krivolovcima.

„Zaista je sramota da je u samom centru grada dopušteno ovakvo stanje. Mi smo namjeravali da ribu prebacimo, pošto smo vidjeli da to naše kolege iz kluba Maniro ne čine. Međutim, bilo je prekasno, jer smo zatekli samo mrtve ribe kako plutaju po vodi”, kaže Momir Živković, predsjednik SRK Tara i Morača.

Nije to jedino što zamjera kolegama iz Manira. On tvrdi da na dijelu rijeke Morače na kolašinskoj teritoriji uopšte nema ribočuvara. Takođe, i na Kapetanovom jezeru. Nepokriveno ribočuvarskom službom, kaže, sigurno je petnaestak klometara Morače.

„Neki mještani tvrde da krivolovci haraju a, navodno, koriste i dinamit. Prije nekoliko dana grupa ribolovaca na Kapetanovom jezeru nije zatekla nikog od koga bi mogli kupiti dozvole, pa je lovila i bez njih”- kaže Živković.

Razlog što riba iz Svinjače nije izlovljena uprkos niskom vodostaju, prema riječima predsjednika kluba Maniro Mileta Lazarevića, zakonska je procedura čije okončanje čekaju. Iz tog kluba su se prije skoro mjesec obratili Ministarstvu poljoprivrede, koje u saradnji s Biološkim institutom, treba da izda dozvolu za prebacivanje ribe. Takođe, objašnjava on, oprezniju su, nakon što su za slične aktivnosti, po prijavi ribolovaca iz Tare i Morače već imali inspekcjski nadzor.

„Još čekamo odgovor. Zbog niskog vodostaja tražili smo izlovljavanje za Svinjaču i Pčinju. Družina iz kluba Tara i Morača treba da se sjeti da su nam prošle godine za slične aktivnosti spasavanja ribe napisali krivične prijave, pa smo sada morali striktno da se pridržavamo zakona. Moguće da je postojala prečica u proceduri koja bi spasila ribu od uginuća, ali su iz tog kluba nekorektno pokušavali da sve što radimo proglase nelagalnim, pa su nas natjerali na oprez”- objašnjava Lazerević.

Prema njegovim riječima, Svinjača je „jako zagađena rijeka u koju se izlijevaju septičke jame između 50 i 100 domaćinstava”. Članovi Manira su, kako kaže, prošle godine imali ozbiljne zdravstvene probleme nakon što su ribu izlovljavali iz vira pored restorana Vodenica. Ukoliko iz SRK Tara i Morača žele da izlovljavaju ribu, kaže on, sva oprema Manira im je na raspolaganju.

Živković, međutim, objašnjava da razlozi koje Lazarević navodi nijesu oni zbog kojih je riba uginula. Kaže da nije prijavljivao kolege iz drugog kluba, te da je zahtjev Ministarstvu prekasno podnijet. On optužuje Maniro da ,,vodi brigu samo o onome što je isplativo”.

,,Neka se on prisjeti ko je pravio snimke i ko ih je optuživao. Kako sam pročitao u dnevnoj štampi, optuživali su ih mladi DPS. Da je naš klub to činio, tu prijavu bih ja trebalo da potpišem, ali nje nije bilo. Naš klub nije vlasništvo nijedne političke partije, niti će biti dok sam ja na njegovom čelu. Kad već kažu da poštuju zakone i proceduru, neka objasne kakve su aktivnosti imali u junu na rijeci Pčinji u mjestu Pobrnjica ispod hotela”, optužuje Živković. Ne želi, kaže, da detaljnije priča o tim ,,aktivnostima”, to je posao za nadležne.

U prijavi, koju su prije nekoliko mjeseci podnijeli iz kluba na čijem je čelu Živković, međutim, bili su precizniji. Naveli su da su članovi Manira iz rjeke Pčinje ,,izlovljvali ribu strujom i prebacivali je u Taru, za potrebe jednog takmičenja”. Inspktorka Dragana Kandić Perović, koja je potom obavila nadzor, zaključila je, kako se vidi iz zapisnika, da su te tvrdnje neosnovane.

,,To su bile samo neke od laži koje su iznosili na naš račun. Ne želim dalje polemisati sa članovima SRK Tara i Morača, ali imam potrebu da napomenem da taj klub nije član Saveza sportsko ribolovnih organizacija. Nijesu uplaćivali članarinu, nijesu se bavili sportskim aktivnostima i nijesu preduzeli ništa na očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i životne sredine. Zbog toga su i isključeni iz Saveza. Sramota je što godinama opstruiraju rad klubova koji sve to rade”, poručuje Lazarević.

On podsjeća da je Maniro tokom tri godine zapošljavo šest radnika i dao ogroman doprinos razvoju ribolovnog turizma, te da je izdejstvovao da Kolašin 2022. godine bude domaćin Svjetskog prvenstva u flaj fišingu. Podršku takvom stavu predsjednika SFFK Maniro dali su i najbolji kolašinski sportski ribolovci, vicešampion svijeta iz 2015. godine Nikola Trebješanin i aktuelni prvak Kupa zemalja jadransko-podunavske regije Ivica Rajković. Oni su nezadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede da upravljanje kolašinskim vodama povjeri drugom klubu.

,,Maniro, koji je do sada gazdovao vodama, počeo je da radi važan posao za Kolašin, koji velikim dijelom svoje turističke ponude treba da se oslanja na sportski ribolov. Oni su prošle godine organizovali Kup zemalja jadransko- podunavske regije. Odlična organizacija tog takmičenja, siguran sam, doprinijela je da se Kolašinu povjeri organizacija Svjetskog prvenstva, kao i činjenici da će Plav sljedeće godine organizovati Evropsko prvenstvo. Ne mislim da je klubu, koji će ubuduće gazdovati kolašinskim vodama sportski ribolov prioritet”, kaže Trebješanin.

Prema riječima Rajkovića, promjena kluba koji će imati koncesije na Taru i Moraču s pritokama, već sada je stvorila konfuziju među ribolovcima u Kolašinu i otvorila prostor za krivolovce. Ribočuvarske službe, kaže on, već sada se suočavaju sa velikim problemima.

Najbolji kolašinski sportski ribolovci smatraju i da nadležni, koji odlučuju kome da provjere vode, ne shvataju na najbolji način značaj sportskog ribolova. Flaj fišing je, kažu Trebješanin i Rajković, razvojna šansa Kolašina, a organizacija Svjetskog prvenstva značila bi mnogo, i promotivno i finansijski.

,,Sve te ekipe ribolovaca dolazile bi sigurno u Kolašin prije prvenstva po petnaestak do mjesec dana a reprezentacije broje više od 10 članova. O značaju tih boravaka suvišno je govoriti. Bojim se da to nijesu svi shvatili na pravi način. Sada, u ovoj situaciji, ne znam ni kako će biti organizovano prvenstvo” – kaže Trebješanin.

Maniro je gazdovao s oko 280 kilometara rječnih tokova, a formirano je 16 kilometara revira za sportski ribolov. Bilo je u planu da se još pet kilometara Morače takođe poglasi revirom za ,,flaj fišing”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo