Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1020

Objavljeno prije

na

PROMOCIJA KNJIGE IBRAHIMA ČIKIĆA U SARAJEVU
Nastavak zločina

Knjiga Ibrahima Čikića Gdje sunce ne grije promovisana je ove sedmice u Sarajevu, u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Knjiga Ibrahima Čikića, ocijenjeno je na promociji, je svjedočanstvo o brutalnom hapšenju i montiranom procesu protiv čelnika i simpatizera Stranke demokratske akcije u Crnoj Gori. Među 24 uhapšena 1994. godine u Novom Pazaru i 21 u Bijelom Polju, bio je i Ibrahim Čikić koji je prošao najgore torture i mučenja Čikić za Monitor kaže da smatra da je promocija njegove knjige u Sarajevu donijela dvije bitne stvari: ,,Prvo, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kvalificirana ustanova koja se profesionalno bavi istraživanjem zločina i genocida, je zločin nadamnom okarakterisala kao genocid i to javno saopštila”. Kao drugu važnu stvar Čikić navodi to što se „u Sarajevu okupila Jugoslavija u malom, antifašisti, elita intelektualne i novinarske slobodne misli”.

U promociji su učestvovali: Smail Čekić, direktor Instituta, Milan Popović, profesor Univerziteta Crne Gore, Milika Pavlović, književnik i publicista, Safet Sijarić, književnik, Mile Babić, dekan Franjevačke teologije, Ismet Dizdarević, predsjednik UO Instituta, Enes Pelidija profesor Univerziteta u Sarajevu, Gojko Berić, novinar Oslobođenja, Nebojša Medojević, lider PzP Crne Gore, Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik Monitor-a, Slobodan Pejović, ključni svjedok zločina hapšenja i deportacija bosanskih izbjeglica

Milan Popović je iznio konkretan prijedlog. „Predložio sam da sa promocije u Sarajevu potekne crnogorsko – bosansko-hercegovačka međunarodno pravna inicijativa, da se formira pro bono tim vrhunskih advokata koji bi pripremili i pokrenuli krivični postupak protiv nepoznatih ali i sasvim poznatih počinilaca, i političkih nalogodavaca produženog ali nezastarivog zločina torture i genocida u slučaju Ibrahima Čikića i ostalih 1994 – 2010″, kaže Popović za Monitor.

Popović ocjenjuje da su sudskim procesima u Crnoj Gori 2009. i 2010 protiv Čikića, nastavljeni politička tortura i progoni. ,,Te dvije tužbe su samo maska iza koje se krije nastavak progona i genocida. Slučaj Ibrahima Čikića je jedan od najdrastičnijh primjera crnogorske kontralustracije, između ostalog i zahvaljujući DPS SDP EK blokadi, koja je onemogućila donošenje zakona o lustraciji”.

M. P. K

NOVA KNJIGA BORSILAVA JOVANOVIĆA
Diskurs bića

U podgoričkom Kulturno-umjetničkom centru je 5.maja promovisana nova knjiga poezije Okivanje Thanatosa crnogorskog književnika Borislava Jovanovića. O knjizi su govorili književni kritičar Marinko Vorgić i književnik Jovan Nikolaidis, stihove je čitao glumac Danilo Čelebić.
“Jovanovićeva poezija je na fonu univerzalne slike svijeta”, kazao je Vorgić. “Dugo sam jednu ovakvu zbirku vidio kao Obećanu zemlju. I evo tog mog Kanaana, te moje Obećane zemlje”, kazao je autor Borislav Jovanović i dodao da svojom poezijom nastoji “diskurs smrti pretvoriti u diskurs bića”. Knjiga Okivanje Thanatosa objavljena je u izdanju izdavačke kuće Plima.

EVROPA U STRAHU OD GRČKE
Finansijske bombe

Protesti u glavnom gradu Grčke, koji su odnijeli i ljudske žrtve, pokosili su europska tržišta dionica, obveznica i valuta. Euro je pao na najniži nivo u posljednjih godinu dana, kamate na obveznice ugroženih zemalja su rasle, a dionice su rušile berzovne indekse, bez obzira na poneke dobre korporativne vijesti.
Cijelim finansijskim svijetom opet je zavladao strah – s jedne strane, strah da ni 110 milijardi eura Grčkoj neće biti dovoljno za spas, a s druge da je Grčka samo prva u nizu zemalja čije će zaduživanje prvo urušiti njihove ekonomije, a potom ugroziti i Evropsku uniju. Tezu da je Grčka samo prva u nizu potkrijepile su izjave najviših zvaničnika. Portugalu bi trebalo takođe stotinjak milijardi eura pomoći, a Španija bi se mogla pojaviti sa zahtjevom za još 280 milijardi eura. Niko se ne usuđuje ni da pomisli šta bi bilo da se zaljulja i Italija, sedma po veličini svjetska ekonomija.
Analitičari smatraju da se Portugal i Španija namjerno izvlače u prvi plan i proglašavaju sljedećim finansijskim ‘bombama’ kako bi njihove vlade što prije donijele program konsolidacije sličan grčkom. U narednoj fazi kao ugrožene bile bi Italija i Irska. No, da se kriza proširi i na spomenute zemlje eurozone, postao bi to globalni problem u čije bi se rješavanje uključile SAD, Kina, Japan i druge važne svjetske ekonomije, kao i MMF.

NAGRADA „ALEKSANDAR LESO IVANOVIĆ”
Laureat Mladen Lompar

Akademik Mladen Lompar dobitnik je književne nagrade Aleksandar Leso Ivanović koju je obnovio Otvoreni kulturni forum – Cetinje. Nagrada istaknutom crnogorskom pjesniku dodijeljena je za djelo Sedam redova života, objavljeno u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Meandar.
Mladen Lompar je predsjednik Crnogorskog P.E.N. Centra, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, član Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Matice crnogorske, glavni je i odgovorni urednik časopisa Ars. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su i nagrade: Zlatni pečat Crnojevića, Risto Ratković, Trinaestojulska nagrada, Vitomir Nikolić. Piše i likovnu kritiku i eseje. Živi na Cetinju.

Komentari

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo