HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. Iz tri nevladine organizacije rekli su da Muzej izgleda zapušteno sa neuglednom fasadom, da u botaničkom vrtu nema nijedne nove biljke, a ni nekih starih, te da Muzej ne radi nedjeljom, kao svi muzeji na svijetu, a radnim danima radi do jedan popodne.
Muzej godišnje obiđe oko 900 posjetilaca, koliko Pomorski kotorski muzej za nedjelju dana. Prije tridesetak godina tokom ljeta u Novi je iz Dubrovnika dolazilo i po pet autobusa sa turistima da posjete Muzej.

Đorđe Ćapin, direktor hercegovskog nuzeja (prvi s lijeva) sa Nebojšom Pavkovićem, nekadašnjim načelnikom
Vojske SRJ za vrijeme njegove posjete Herceg Novom, i admiralom Milanom Zecom

TRINAESTOJULSKA NAGRADA
Dadu priznanje za životno djelo

Prvi dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo je proslavljeni crnogorski umjetnik Miodrag Dado Đurić, koji živi i radi u Francuskoj. Ovaj slikar, grafičar, crtač i vajar jedan je od najreprezentativnijih stvaralaca savremene umjetnosti, koji je na prošlogodišnjem Venecijanskom bijenalu prvi predstavio samostalnu Crnu Goru, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade kojim je predsjedavao Marko Špadijer, dok su članovi bili prof. dr Sonja Tomović Šundić, Ognjen Spahić, prof. dr Dragan Koprivica i doc. dr Rifat Alihodžić, jednoglasno su donijeli odluku da se to priznanje dodijeli Dadu.  Žiri je odlučio da godišnje nagrade pripadnu Luki Lagatoru, dr Radoslavu Rotkoviću i Vaterpolo klubu Primorac iz Kotora.

ANB CRNE GORE
Prisustvo svadbi – tajna

Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore zabranila je pristup dokumentima koji bi pokazali da li je visoki funkcioner ANB Zoran Lazović prisustvovao svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji, zbog čega je MANS protiv te institucije podnio tužbu Upravnom sudu.
MANS je od ANB-a dobio rješenje kojim se zabranjuje pristup traženim podacima o prisustvu Zorana Lazovića na Kalićevoj svadbi, uz obrazloženje da pristup tim informacijama treba da bude ograničen zbog nacionalne bezbjednosti.

NIKŠIĆ
Budžetske i ulične rupe

Putna infrastruktura u gradu pod Trebjesom veoma je loša. Većina ulica puna rupa, a novca nema za njihovo krpljenje. Jedna od takvih je i Ulica Pavla Kovačevića u naselju Humci.

Mještani se žale na kamenje i rupčage preko kojih, kako kažu, izlomiše kola. Problem je i prašina, pogotovo kada dune vjetar, pa oni kojima su kuće odmah uz ulicu ne mogu ni veš da rašire. Kad ugrije, ljeti, ne mogu otvoriti prozore, jer im sitni pijesak sa ulice ulazi u kuće. A kada pada kiša opet nevolje – voda se skuplja u rupama pa se ne može proći ni pješke.

„Napravili su šahte i cijevi za sakupljanje vode. Međutim, voda se i dalje kupi zato što je na nekim mjestima skinut asfalt i ostale rupe. Naša baraka je u udolini, da nijesam to ogradila i napravila drenažu, plivali bismo”, kaže jedna mještanka iz Humaca.

Mještani tog naselja pomagali su izgradnju ulice što dobrovoljnim radom, što novcem. Međutim, kada su građene „Njemačka kuća” i zgrada HELP-a, ulica je raskopana zbog postavljanja instalacija i priključivanja zgrada na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Kada je to završeno, samo su je zagrnuli i tako stoji do danas.

Rekonstrukcija ulice Rifata Burdževića, koja vodi prema Željezari, počela je još prije tri godine. Tada su raskopane još dvije ulice – Pavla Kovačevića i Ilije Milovića. Još nije završena. Građani željno iščekuju početak radova koji obećan još za prošlu godinu.

„Te ulice su ušle u budžet za ovu godinu, a vrijednost radova je 100.000 eura. Čim se sredstva obezbijede, barem za avans, radovi će početi”, rekao nam je Željko Popović, menadžer Opštine Nikšić.

Radove će izvoditi, kaže on, Alpina iz Austrije, a trebalo bi da počnu krajem juna.

M. Ž.

Komentari