NOVI BROJ
HRONIKA 1026

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno
Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. Iz tri nevladine organizacije rekli su da Muzej izgleda zapušteno sa neuglednom fasadom, da u botaničkom vrtu nema nijedne nove biljke, a ni nekih starih, te da Muzej ne radi nedjeljom, kao svi muzeji na svijetu, a radnim danima radi do jedan popodne.
Muzej godišnje obiđe oko 900 posjetilaca, koliko Pomorski kotorski muzej za nedjelju dana. Prije tridesetak godina tokom ljeta u Novi je iz Dubrovnika dolazilo i po pet autobusa sa turistima da posjete Muzej.
Đorđe Ćapin, direktor hercegovskog nuzeja (prvi s lijeva) sa Nebojšom Pavkovićem, nekadašnjim načelnikom
Vojske SRJ za vrijeme njegove posjete Herceg Novom, i admiralom Milanom Zecom
TRINAESTOJULSKA NAGRADA
Dadu priznanje za životno djelo
Prvi dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo je proslavljeni crnogorski umjetnik Miodrag Dado Đurić, koji živi i radi u Francuskoj. Ovaj slikar, grafičar, crtač i vajar jedan je od najreprezentativnijih stvaralaca savremene umjetnosti, koji je na prošlogodišnjem Venecijanskom bijenalu prvi predstavio samostalnu Crnu Goru, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade kojim je predsjedavao Marko Špadijer, dok su članovi bili prof. dr Sonja Tomović Šundić, Ognjen Spahić, prof. dr Dragan Koprivica i doc. dr Rifat Alihodžić, jednoglasno su donijeli odluku da se to priznanje dodijeli Dadu. Žiri je odlučio da godišnje nagrade pripadnu Luki Lagatoru, dr Radoslavu Rotkoviću i Vaterpolo klubu Primorac iz Kotora.
ANB CRNE GORE
Prisustvo svadbi – tajna
Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore zabranila je pristup dokumentima koji bi pokazali da li je visoki funkcioner ANB Zoran Lazović prisustvovao svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji, zbog čega je MANS protiv te institucije podnio tužbu Upravnom sudu.
MANS je od ANB-a dobio rješenje kojim se zabranjuje pristup traženim podacima o prisustvu Zorana Lazovića na Kalićevoj svadbi, uz obrazloženje da pristup tim informacijama treba da bude ograničen zbog nacionalne bezbjednosti.
NIKŠIĆ
Budžetske i ulične rupe
Putna infrastruktura u gradu pod Trebjesom veoma je loša. Većina ulica puna rupa, a novca nema za njihovo krpljenje. Jedna od takvih je i Ulica Pavla Kovačevića u naselju Humci.
Mještani se žale na kamenje i rupčage preko kojih, kako kažu, izlomiše kola. Problem je i prašina, pogotovo kada dune vjetar, pa oni kojima su kuće odmah uz ulicu ne mogu ni veš da rašire. Kad ugrije, ljeti, ne mogu otvoriti prozore, jer im sitni pijesak sa ulice ulazi u kuće. A kada pada kiša opet nevolje – voda se skuplja u rupama pa se ne može proći ni pješke.
„Napravili su šahte i cijevi za sakupljanje vode. Međutim, voda se i dalje kupi zato što je na nekim mjestima skinut asfalt i ostale rupe. Naša baraka je u udolini, da nijesam to ogradila i napravila drenažu, plivali bismo”, kaže jedna mještanka iz Humaca.
Mještani tog naselja pomagali su izgradnju ulice što dobrovoljnim radom, što novcem. Međutim, kada su građene „Njemačka kuća” i zgrada HELP-a, ulica je raskopana zbog postavljanja instalacija i priključivanja zgrada na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Kada je to završeno, samo su je zagrnuli i tako stoji do danas.
Rekonstrukcija ulice Rifata Burdževića, koja vodi prema Željezari, počela je još prije tri godine. Tada su raskopane još dvije ulice – Pavla Kovačevića i Ilije Milovića. Još nije završena. Građani željno iščekuju početak radova koji obećan još za prošlu godinu.
„Te ulice su ušle u budžet za ovu godinu, a vrijednost radova je 100.000 eura. Čim se sredstva obezbijede, barem za avans, radovi će početi”, rekao nam je Željko Popović, menadžer Opštine Nikšić.
Radove će izvoditi, kaže on, Alpina iz Austrije, a trebalo bi da počnu krajem juna.
M. Ž.
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1027

Odlazak Bogdana Bogdanovića
U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara. Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo. Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1025

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu
Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1020

PROMOCIJA KNJIGE IBRAHIMA ČIKIĆA U SARAJEVU
Nastavak zločina
Knjiga Ibrahima Čikića Gdje sunce ne grije promovisana je ove sedmice u Sarajevu, u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Knjiga Ibrahima Čikića, ocijenjeno je na promociji, je svjedočanstvo o brutalnom hapšenju i montiranom procesu protiv čelnika i simpatizera Stranke demokratske akcije u Crnoj Gori. Među 24 uhapšena 1994. godine u Novom Pazaru i 21 u Bijelom Polju, bio je i Ibrahim Čikić koji je prošao najgore torture i mučenja (više…)
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti