Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. Njegovo prvo djelo je Spomenik jevrejskim žrtvama fašizma, a prva knjiga Mali urbanizam. Zbirka njegovih intervjua od 1983. do 1993. objavljena je u knjizi Glib i krv. Jedan od njegovih intervjua objavljen je i u Monitoru, davnih devedesetih, u prvim brojevima. Govorio je tada o vezama svoje porodice i crnogorske dinastije Petrović. I o tome, kako bi Crna Gora, ako misli da ostane dosljedna istoriji, trebalo da se odupre Miloševiću.
Više puta je nagrađivan, dva puta Oktobarskom nagradom grada Beograda, za Spomen-groblje žrtvama fašizma u Sremskoj Mitrovici 1961, a 1966. za Spomenik u Jasenovcu. Dobitnik je i Herderove nagrade. Zlatni orden grada Beča za posebne zasluge dodijeljen mu je 12. marta 2003. godine.
Zvaničnici Austrije izrazili su veliko žaljenje zbog smrti Bogdana Bogdanovića.

,,Izgubili smo čovjeka koji je brisao granice između politike, arhitekture, umjetnosti, literature i filozofije. Njegovo djelovanje se odlikovalo njegovim zalaganjem za ljudska prava, slobodu izjašnjavanja i za jevrejske žrtve nacionalsocijalizma”, istakla je ministarka kulture Austrije Klaudija Šmit.
Ministar kulture pokrajine Beč Andreas Majlat-Pokorni ocijenio je da se radi o ,,gubitku svestranog mislioca koji je, čak i u teškim vremenima, uspio da nađe zajedničku osnovu politike, arhitekture i demokratskog razmišljanja”.
Podsjećajući na neke od Bogdanovićevih najznačajnijih ostvarenja, njegov dugogodišnji saradnik, profesor Dimitrije Mladenović, istakao je da je taj arhitekta imao ,,izvanredan osjećaj za stare tehnike i zanate”, a da je ,,kamen poznavao kao svoju dušu”.

 

SNP PODRŽAO NAMJERU VLADE DA SKRATI MANDAT ČLANOVIMA SAVJETA CBCG
Stara ljubav zaborava nema

Namjeru Vlade da skrati mandat članovima Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) podržali su predstavnici DPS-a i SNP-a na sjednici parlamentarnog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije. Pokret za promjene bio je protiv. Predstavnici SDP-a i Nove nijesu prisustvovali sjednici.  Poslanik PZP-a Branko Radulović rekao je da neće podržati namjeru Vlade da skrati mandat Savjetu CBCG, te da će ako im prođe amandman kojim traže da parlamentarni Odbor predloži četiri člana Savjeta, PZP predložiti Krgovića za člana.
Poslanik SNP-a Srđan Božović je objasnio da se nijesu bavili ,,personalnim pitanjima” već su se posvetili „kvalitetu suštinskih odredbi zakona kako bi monetarna vlast funkcionisala u skladu sa ustavnim ovlašćenjima”. Njegov partijski kolega i predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović rekao je da su kadrovska rešenja predmet druge rasprave o kojoj će se govoriti kada se budu predlagali članovi novog savjeta, kao i da će se o tome izjasniti Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo i spoljnopolitički odbor. Takav stav SNP-a u javnosti se tumači kao mogući kompromis sa DPS-om.

RADIO-TELEVIZIJA CRNE GORE
Zarađuju više od predsjednika države

Dio zaposlenih na javnom servisu – urednici, novinari, menadžeri – više koštaju građane nego predsjednik države Filip Vujanović, piše podgorički dnevnik Vijesti. Vijesti navode kako pojedini radnici RTCG primaju mjesečnu platu veću od 1800 eura kolika je zarada Vujanovića. List tvrdi da posebno velike plate primaju ,,top menadžeri” u javnom servisu, koji, poput Branka Vojičića, generalnog direktora RTCG, primaju četiri hiljade eura mjesečno. Vijesti pišu da zaposleni u Javnom servisu primaju i po četiri puta veće plate od prosječnih zahvaljujući ,,fiksnoj varijabli”, odnosno diskrecionom pravu rukovodstva da nekog nagradi, a ne pravilniku o zaradama koji još nije donesen. Kolektivni ugovor iz 2007. propisivao je da se taj pravilnik mora donijeti.

IZLOŽBA SLIKA MINJE BOJANIĆA
Ovo malo duše

Samostalna izložba slika Ovo malo duše iz ciklusa Daska koja mi je nedostajala Minje Bojanića u hercegnovskoj galeriji Sju Rajder bila je svojevrsni kulturni događaj grada. Stvaralački opus i osobenost rada ovog novskog umjetnika i novinara, pozdravila je brojna publika, u kojoj je bilo i uvaženih inostranih zvanica. Bojanić za sebe kaže da je ,,živopisac opšte prakse”. U zavičaju svojih predaka već pola vijeka slika sopstvenom dušom, čineći ove ,,tovarne besjede” prepoznatljivim rukopisom za pamćenje. Ovo je Bojanićeva sedma samostalna izložba.

M. Č.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1020

Objavljeno prije

na

Objavio:

1020tribina

PROMOCIJA KNJIGE IBRAHIMA ČIKIĆA U SARAJEVU
Nastavak zločina

Knjiga Ibrahima Čikića Gdje sunce ne grije promovisana je ove sedmice u Sarajevu, u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Knjiga Ibrahima Čikića, ocijenjeno je na promociji, je svjedočanstvo o brutalnom hapšenju i montiranom procesu protiv čelnika i simpatizera Stranke demokratske akcije u Crnoj Gori. Među 24 uhapšena 1994. godine u Novom Pazaru i 21 u Bijelom Polju, bio je i Ibrahim Čikić koji je prošao najgore torture i mučenja (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo