Povežite se sa nama

FOKUS

I Spuž je Evropa

Objavljeno prije

na

Mali korak za Evropu, veliki za Crnu Goru. Pet godina nakon potpisivanja SSP-a, naša je zemlja dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom oko članstva. Odluku je donio Savjet ministra, na sjednici u Luksemburgu početkom ove sedmice. Pregovori će službeno biti proglašeni 29. juna . Nakon toga uslijediće nastavak skrininga, to jest dubinske analize crnogorskog zakonodavstva i njegove usporedbe sa evropskom pravnim okvirom (akijem). Odluka Savjeta je epilog diplomatske drame koja je trajala posljednje dvije sedmice. Jer, i pored pozitivnih preporuka Evropske komisije, mnoge važne zemlje Unije (Francuska, Velika Britanija, Švedska i Holandija) nijesu bile zadovoljne rezultatima koje je Podgorica ostvarila na polju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i reforme pravosuđa.

Posebno je bio kritičan šef diplomatije Švedske Karl Bilt, koji važi za odličnog poznavaoca situacije na Balkanu. „To je mnogo više od organizovanog kriminala. U određenoj mjeri, Crna Gora je centar raznih drugih aktivnosti poput pranja novca. Cijela mreža isprepliće taj region to znamo, ali je toga daleko više u Crnoj Gori”, rekao je Bilt.

Neprijatnu situaciju po Crnu Goru spasila je Njemačka, koja je uspjela da ubijedi Francusku i ostale zemlje da odustanu od suzdržanog stava nudeći im „čvrste garancije”. Pregovore će u ime EK voditi Njemac Dirk Lange, koji je bio na čelu tima Komisije koja je okončala pristupne pregovore sa Hrvatskom.

Crna Gora će, što se prvi put dešava, pregovore započeti i završiti najosjetljivijim poglavljima 23 i 24, a njen progres će ocjenjivati i evropska policijska agencija Europol. To je zasluga crnogorskih vlasti, koji su prethodnih dana govorili da je naša zemlja ostvarila „i više nego što je trebalo”. Vjerovatno su zato dobili i „više nego što je trebalo” – Europol koji bi trebalo da sačini izvještaj o stanju organizovanog kriminala u našoj zemlji.

Rezulati će, kažu evropski zvaničnici, tokom nove faze u koju ulazi Crna Gora, morati da budu konkretni. Otkako je zvanična Podgorica dobila sedam tačaka koje je trebalo da ispuni za dobijanje statusa kandidata prije koju godinu, na polju suzbijanja korupcije i kriminala na najvišem nivou nije se mnogo odmaklo, ne računajući sudski epilog u aferi Zavala.

Afera je nakon nekoliko godina kupljenja prašine u policama državnog tužilaštva izvučena na svjetlo dana, baš kada su evropske vlasti zatražile konkretne rezultate i hapšenja „krupnih riba”, a tek izabrani premijer Igor Lukšić morao je da pokaže da je na evopskom putu.

Ubrzo je postalo jasno da je hapšenje čelnika budvanske opštine sve samo ne borba pravne države sa korupcijom i kriminalom. Ili bar države koja to namjerava biti. Pa ni iskrena namjera „nove Vlade” da se obračuna sa tom pošasti. U ladicama tužilaštva ostale su do danas pothranjene afere i dokazi o korupciji i kriminalu mnogo krupnijih riba od čelnika budvanske opštine, kao i onih osrednjih koje su plivale na pravoj strani, kao što je slučaj gradonačelnika Bara Žarka Pavićevića, protiv kojeg je tužilaštvu na 200 strana MANS dostavio dokumentovane optužbe o zloupotrebi položaja i organizovanom urbanističkom kriminalu u Baru.

Zašto je nelegalna gradnja na Zavali i korupcija državnih službenika razlog za hapšenja i sudske kazne , a nelegalna gradnja na hotelu Avali nije, tužilaštvo nije objasnilo crnogorskoj javnosti. Da li zbog toga što je vlasnik hotela Avala Zoran Bećirović, bliski prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića, koji je do tog vrijednog hotela na budvanskoj obali došao zahvaljujući presudi sestre bivšeg premijera Ane Kolarević, tada sutkinje, a za kog više izvora tvrdi da je istureni igrač i čuvar kapitala bivšeg premijera?

Bilt je nakon odluke da Crna Gora može pristupiti pregovorima, ocijenio da je organizovani kriminal i korupcija odlika i drugih zemalja regiona, ali da naša zemlja „ima svoje specifičnosti”.

Specifičnost je da baš ovih dana sa relevantnih svjetskih adresa stiže ocjena da je Crna Gora „mafijaških država”. Takvu ocjenu iznio je ugledni američki časopis Forin afers, upozoravajući da su u takvim političkim sistemima vođe države nerijetko i vođe organizovanog kriminala i mafije. Još su početkom 2000, iz italijanskog tužilaštva stigle ocjene da je Milo Đukanović tadašnji premijer, predvodio kriminalnu organizovanu grupu, u kojoj su pored nekih Italijana, bili i Branislav Mićunović, Veselin Barovića, Dušanka Jeknić, Stanko Subotoć Cane…

Samo ove godine porodicu Đukanović potresle su dvije afere – Telekom i Prva banka. Naše tužilaštvo ne bi moralo mnogo da se muči da podigne optužnicu. Američko pravosuđe je dokazalo, da je prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma napravljen koruptivni dil, te da su uljepšavani ugovori na štetu crnogorske strane. U korupciju su bili uključeni menadžeri Telekoma, ali i visoki funkcioneri i sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića, Ana Kolarević. Novac za korupciju, 7, 3 miliona eura, otišao je na račune četiri of šor kompanije, od kojih je jedna kompanija u direktnoj vezi sa Duškom Kneževićem, Đukanovićevim prijateljem. Jednu od firmi na čiji je račun legao novac od korupcije, zastupala je Ana Kolarević. U vrijeme privatizacije Telekoma na čelu Vlade bio je Milo Đukanović, tada i predsjednik Savjeta za privatizaciju, pa je neupitna i njegova direktna odgovornost za „uljepšane ugovore”.

Nedavno jeu serijalu istraživača iz OCCPR-a, na desetine strana dokumentovan bankarski kriminal u Prvoj banci braće Đukanović. Pokazalo se da je Prva izdavala kredite mimo ekonomske logike, ali i uz kršenje propisa, prijateljima, partijskim lojalistima i sumnjivim licima od Darka Šarića, preko Stanka Subotića i Branislava Brana Mićunovića. Da je preko te banke opran novac Darka Šarića, utvrđeno je i u sudskom procesu protiv njegovog brata Duška. U Đukanovićevom su koferu i ratni zločini. Njegova je vlada deportovala Bošnjake tokom rata 1992, učestvovala u operaciji Dubrovnik, progonima stanovništva Bukovice…

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader završio je iza rešetaka zbog mnogo manjih grijehova.

Nije Đukanović jedini kandidat za poglavlje 23, 24. On je stvorio sistem u kome gotovi svi oko njega dobijaju dio u mutnim poslovima. Dok je predsjedavao Vladom, Filip Vujanović potpisao je više ugovora sa kompanijom EFT, na čijem su čelu bili Vuk Hamović i Vojin Lazarević. EFT je za vrijeme Vujanovićevog mandata postala ekskluzivni uvoznik struje iz BiH, koju je ranije naša zemlja direktno nabavljala od tamošnje elektroprivredne kompanije. Koliko je ovo posredništvo koštalo, nikada nije utvrđeno, ali su američke vlasti ispitivale poslove Lazarevića i Hamovića sa Crnom Gorom, zbog sumnje u korupciju. Lazarević je prije nego što je postao suvlasnik londonske EFT, bio Vujanovićev savjetnik. Za vrijeme Vujanovićevog mandata poslove po Rožajma širio je klan braće Kalić, koji se sada terete za šverc narkotika.

Evropskim pregovaračima i borcima protiv korupcije bi mogle biti zanimljive i transakcije gradonačelnika Miomira Mugoše, posebno mutni poslovi prodaje gradskog zemljišta po povoljnim cijenama biznismenima bliskim vlasti – od slučaja Carine na dalje. Mugoša je rekorder u aferama – od onih vezanih za nabavku ljekova prije više od decenije, do nasrtaja na urednika i fotoreportera Vijesti.

Naravno, i onaj koji je do sada platio najveću cijenu, prateći brata u zatvor, Svetozar Marović, mogao bi imati dodatne noćne more, ako Evropa zaista misli da sasiječe korupciju u Crnoj Gori. Sam Marović na čelu je grupe, koja je odgovorna za Zavalu, ali i druge sumnjive poslove u Budvi.

Poznati njemački novinar Norbert Mapes-Nidik kaže za Monitor da je otvaranjem pristupnih pregovora Crna Gora uhvatila zadnju kompoziciju voza za Brisel i da to ima veze i sa širom slikom. Izvjesnost formiranja naprednjačko-socijalističke vlade u Srbiji on ocjenjuje veoma lošom, kao i situaciju u BiH i na Kosovu. „U tom je kontekstu Crna Gora interesantna kao znak da proširenje Unije nije završeno. Uostalom, ona EU mnogo i ne košta”.

I potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin kaže da Crna Gora počinje pregovore u delikatnom trenutku za region.

Za početak, crnogorska vlast moraće da lijepo ispiše, a kasnije još ljepše sprovodi tzv. akcione planove. Kolege iz Hrvatske, iz svog iskustva, uvjeravaju da će se gotovo dnevno u Crnoj Gori dešavati važne stvari.

„Dobijanje datuma pregovora će definitivno otvoriti crnogorske institucije prema novim izazovima i konačnoj depolitizaciji koja se čini nemogućom bez tog evropskog impulsa”, kaže izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

EU i SAD će tražiti znatno efikasnije akcije usmjerene protiv kartela droge, kao i napadača na medije i novinare, te ranjive grupe. „Crna Gora će već od 30. juna morati da utrostruči napore kako bi ispunila mjerila iz poglavlja 23 i 24”, rečeno je Monitoru u sjedištu EU.

Mapes-Nidik ističe da bi ovaj proces mogao usloviti političke promjene u Crnoj Gori. „Samo u vašoj zemlji nije došlo do smjene vlasti. A za stvarnu demokratiju potrebno je da dođe do dvije promjene vlade”, zaključuje on. Kacin je uvjeren da će za nekoliko dana drastično povećati spoljašnji i unutrašnji pritisak na lidere Crne Gore da sprovedu nužne reforme. Ranije je evropski komesar za proširenje Štefan File govorio da će pregovori biti katalizator za promjene.

Crna Gora ne može napredovati niti mijenjati samu sebe ako teško breme zločina i korupcije ne procesuira. I Spuž je Evropa, samo što su mu kapaciteti nedovoljni za ovoliko krupnih riba.

Problem je u jednom – na vrhu piramide su Đukanović i njegovi najbliži saradnici, koji čvrsto upravljaju svim procesima, pa i pravosuđem, šta god da pričaju File i drugovi.

Mustafa CANKA
Milena PEROVIĆ- KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo