Povežite se sa nama

MONITORING

Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

Prošlo je dvadesetak dana od kako je Novosađanin Radovan Štrbac – bivši advokat, prijatelj, a prema optužnici specijalnog tužilaštva u Beogradu i saučesnik u nezakonitim poslovima odbjeglog narko bosa Darka Šarića – sa crnogorskom Upravom za imovinu potpisao ugovor o zakupu dijela imovine porodice Šarić koju je država privremeno oduzela krajem 2011.

Prvi rezultati već se vide. Krajem prošle nedjelje, javili su dopisnici ovdašnjih medija iz Pljevalja, nekoliko građevinskih mašina napustilo je parking kompanije Mat kompani i zaputilo se na ugovoreni posao, u pravcu Rudnika uglja. Ostaće tajna kako je Štrbac za nekoliko dana uspio da dogovori angažman sa Rudnicima, u kojima državni emisari imaju glavnu riječ, dok predstavnici Uprave za imovinu i njihovi pretpostavljeni iz Ministarstva finansija to nijesu mogli skoro dvije godine. Ili nijesu htjeli?

Novi angažman mašina Mat kompani samo je nastavak uhodane saradnje koja je trajala sve dok država, krajem 2011. godine, nije privremeno oduzela imovinu upisanu na Duška Šarića i Jovicu Lončara. Oni su, prethodno, optuženi da su u Crnoj Gori oprali više od 21 milion eura stečenih prodajom kokaina.

Tako su se na popisu zaplijenjene imovine (privremeno – do pravosnažnosti presude Šariću i Lončaru, kada bi postupak oduzimanja trebao biti konačan) našla preduzeća Tera ing, Mat kompani i Mat konekšn i njihova imovina: benzinska stanica Mat petrol, diskoteka Municipijum, kafe Četiri sobe, poslovne zgrade, stanovi, parcele, građevinske mašine, automobili… ukupne procijenjene vrjednosti na približno 12,5 miliona eura.

Benzinska pumpa je ranije izdata uz zakupninu od četiri hiljade eura mjesečno. Štrbac je sada, preko tek osnovanog preduzeća Trans tim iz Pljevalja, iznajmio diskoteku Municipijum i najvrednije preduzeće sa popisa – Mat kompani. Štrbac se, potvrdio je pomoćnik direktora Uprave za imovinu Osman Nurković, obavezao da za zakup preuzete imovine mjesečno plaća 55,4 hiljade eura (tek nešto više plaćaju zakupci hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža), sve iznajmljene mašine servisira i registruje i isplati dugove za poreze i doprinose radnicima koji nijesu plaćani od kako su ova preduzeća dospjela u državne ruke.

To nije najveći kuriozitet ovog posla.

Na prvoj licitaciji za zakup imovine braće Šarić i Jovice Lončara jedinu ponudu dali su vlasnici hrvatske građevinske firme SCAT-ing, braća Marjan i Josip Šarić! Da to ne bude jedina koincidencija u priči, njih je u Podgorici zastupao niko drugi do Radovan Štrbac. Njemu je prethodno, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi, zabranjeno da se bavi advokaturom u Srbiji. ,,Moja porodica zbog toga nema zdravstveno osiguranje već tri godine. Ja moram da živim od nečega pa sam angažovan kao pravni zastupnik ove hrvatske kompanije”, lakonski je pojasnio Štrbac novinarima. Nadležnima je, izgleda, sve bilo već od ranije jasno. Licitacija je, ipak, propala zbog nepotpune dokumentacije.

Na drugoj licitaciji nije bilo ponuđača. U međuvremenu, Štrbac je riješio da stvari uzme u svoje ruke pa je u Pljevljima, kao jedini vlasnik, osnovao preduzeće registrovano za izgradnju puteva i autoputeva Trans tim. Na narednoj licitaciji – treća sreća. Radovan Štrbac postaje zakupac imovine koja još pripada porodici i prijateljima njegovog klijenta i poslovnog partnera Darka Šarića.

Uz sav rizik da budemo nepristojni zbog priče o tuđem novcu, nije lako ostati ravnodušan na činjenicu da je vlasnik Trans tima pogodio zakup veći od 55 hiljada mjesečno, jedva mjesec dana nakon što se novinarima požalio kako njegova porodica nema zdravstveno osiguranje. Pri tome je toliki novac odvojio za zakup firme koja je, prema zvaničnim podacima specijalnog tužioca, uglavnom poslovala sa gubicima. Buduće poslovanje Mat kompani komplikovaće i potraživanja Prve banke Aca Đukanovića koja od kompanija privremeno podržavljenih tokom slučaja Šarić potražuje 7,5 miliona. Ali, da ne idemo u taj rukavac ove priče.

Pričati priču o zakupcu Municipijuma i Mat kompani i njegovim poslovnim rizicima ne bi imalo velikog smisla da nije zanimljivosti dostojnih rubrika vjerovali ili ne. Crna Gora je imovinu Duška Šarića i Jovice Lončara preuzela nakon što su oni optuženi da su prali novac koji je trgovinom kokainom zarađivao narko-klan Darka Šarića. Sada je Uprava za imovinu tu imovinu rentirala čovjeku kome se u Srbiji sudi zbog toga što je, kupovinom preduzeća u Vojvodini, prao novac koji je trgovinom kokainom zarađivao narko-klan Darka Šarića.

Da slika bude potpuna: Vladina Uprava za imovinu ušla je u posao sa Radovanom Štrpcem ne mareći za to što je on postao dio istorije srpskog pravosuđa, kao prva osoba kojoj je, po osnovu Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim delom, država zaplijenila imetak. U martu 2010. Štrpcu je država zaplijenila akcije poljoprivrednog preduzeća Jedinstvo Gajdobra vrijedne oko tri miliona eura. ,,Iz odluke o oduzimanju imovine vidi se da je Štrbac bio deo narko klana Darka Šarića preko koga je ta grupa prala velike količine novca u Srbiji”, kazao je tadašnji državni sekretar u Ministarstvu pravde Vlade Srbije Slobodan Homen.

Specijalno tužilaštvo u Beogradu podiglo je lani optužnicu za pranje novca stečenog švercom kokaina. Pored prvooptuženog Darka Šarića na tom spisku su i Radovan Štrbac i njegova supruga Dubravka. Suđenje je u toku.

Realna je, dakle, mogućnost da je imovina braće Šarić i njihovih ovdašnjih saradnika od države iznajmljena novcem stečenim trgovinom kokainom. I da je tako vraćena u vlasništvo narko porodice.

Da li je besparica u državnoj kasi baš tolika? Ili nadležni u cijelom aranžmanu zaista ne vide ništa sporno? Konačno, koja vam se od dvije ponuđene opcije čini dugoročno lošija po budućnost ove zemlje?

Gubitaši na cijeni

I u Rožajama slična priča. Krajem 2011. godine, u isto vrijeme kada i Šarićima i Lončaru, država je preuzela (takođe privremeno) i imovinu rožajskog biznismena Safeta Kalića, njegovog brata Mersudina i supruge Amine i njihovih najbližih srodnika – sestre i zeta Mersade i Ernesa Šabotića.

Safet, Mersudin i Amina optuženi su za pranje 7,2 miliona eura stečenih švercom heroina. Na popisu njihove imovine koja je ušla u proceduru podržavljenja nalaze se:

Hoteli Rožaje i Turjak, kompanije Tajson, Kristal, Daut Daut i Mak petrol, stanovi, kuće, poslovni prostori i parcele od Rožaja, preko Podgorice i Svetog Stefana do Ulcinja… Sve u svemu, preduzeća i nekretnine su procijenjeni na skoro 29 miliona eura.

Nalik Šarićima, ni Kalićima nije išao legalan biznis. Makar ne zvanično. Prema podacima državnih institucija, ugostiteljsko preduzeće Turjak napravilo je 2011. gubitak od pola miliona, Kristal je izgubio 450 hiljada eura, Tajson 270.000 a Daut i Daut ,,samo” 70 hiljada. Benzinska pumpa M petrol poslovala je uz dobit. Kako je to uspjela pokazuje podatak da je zvanična plata za 11 zaposlenih na pumpi tokom 2011. bila 107 eura.

Nekih mjesec dana prije sklapanja posla sa Štrpcem, Uprava za imovinu je pod zakup izdala i Kalićevu pumpu M petrol u Rožajama, sa pratećim objektima (prodavnica, parking i autoperionica) kafe bar Tajson i hotel Rožaje. Zakupac je rožajska firma R&D Šped, u vlasništvu Zufera Šutkovića, registrovana za prevoz robe u drumskom saobraćaju. Više podataka o toj kompaniji nijesmo mogli dobiti ni kod poslovično dobro obaviještenih Rožajaca. Prosto – ta kompanija do sada nije zavrijedila bilo čiju pažnju.

Posao sa Šutkovićem ugovoren je neposrednom licitacijom u Upravi za imovinu. Cijena mjesečnog zakupa nije zvanično saopštena, ali se u javnosti barata iznosom od približno četiri hiljade mjesečno. Mnogo ili malo? Sve zavisi šta imate na umu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo