Povežite se sa nama

MONITORING

ISKUSTVO PREDSTAVNIKA OPOZICIJE U PRELAZNOJ VLADI: Kako izgleda sistem iznutra

Objavljeno prije

na

boris-maric-budimir-mugosa-

Za Monitor govore bivši potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja Milorad Mišo Vujović, direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević i ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić

MILORAD MIŠO VUJOVIĆ: Funkcioneri neustavno dobijaju stanove

– Posebno je bio upečatljiv zid ćutanja na koji sam naišao kada je bila riječ o pokušaju pokretanja pitanja socijalnog stanovanja. Mada imamo Zakon o socijalnom stanovanju on je od usvajanja do danas ostao mrtvo slovo na papiru. Upravo zbog toga smo ministar Boris Marić i ja imali više korisnih razgovora sa predstavnicima Nacionalne mreže za stanovanje, odnosno Unije slobodnih sindikata, NVO Zid i UNO Libertas. Na njima smo zaključili da je neophodno da se formira državni Fond za socijalnu stanogradnju koji bi se punio iz progresivnog oporezivanja viška stanova u privatnom vlasništvu, preko progresivnog oporezivanja neprodatih stanova i neizgrađenog građevinskog zemljišta. Time bi se podstakao pad vještački održavanih i nerealnih cijena na tršištu stanova i omogućilo da značajan broj građana ovu životnu potrebu riješi kroz kupovinu stana. Za ostale, one koji to ne mogu, pokrenuli bi se procesi stanogradnje podrškom državnog fonda.

I umjesto da ti zaključci, odnosno inicijative, naiđu na plodno tle u Vladi, tamo nas je sačekala praksa neustavne dodjele stanova funkcionerima. Nasuprot socijalnom stanovanju, koje ima svoje zakonsko utemeljenje, vidjeli smo da se stanovi državnim funkcionerima raspodjeljuju suprotno ustavnom principu o jednakosti građana.

Meni je bilo neshvatljivo i neprihvatljivo da imamo tri godine na snazi Zakon o socijalnom stanovanju koji se praktično ne primjenjuje, a na drugoj strani da imamo praksu stambenog zbrinjavanja funkcionera na teret svih poreskih obveznika, uključujući i one najsiromašnije koji izdvajaju sredstva da bi oni sa najvećim platama dobijali stanove, maltene, na poklon.

Međutim, sve to nije bilo dovoljno da se bilo ko u vladajućoj koaliciji makar zainteresuje da pokrenemo sa mrtve tačke ovaj program. Nasuprot tome, naišli smo, kao što sam rekao, na zid ćutanja, iako, ponavljam, imamo usvojen Zakon sa ciljem da se obezbijedi državna podrška u rješavanju stambene potrebe svim građanima koji zbog svojih socijalnih ili ekonomskih ograničenja ne mogu da je zadovolje na tržištu.

Zakonom su ustanovljeni i prioriteti za najranjivije društvene grupe a to su: samohrani roditelji, porodice sa djecom koja imaju smetnje u razvoju, invalidi, starije osobe, žrtve nasilja u porodici i Romi. Dakle, državni funkcioneri nijesu u ovim grupama koje prepoznaje Zakon, a Vlada je bez ikakvog osnova donijela Odluku kojom je za svoje i druge funkcionere utvrdila posebne povlastice za dobijanje stanova i to na teret građana.

Dodatno je bilo nelagodno saznanje da se prethodna krovna administracija u Ministarstvu rada i socijalnog staranja negativno ponijela prema inicijativi Nacionalne mreže za razvoj stanovanja i grupe poslanika da se dopuni Ustav i da pravo na stan postane garantovano socijalno pravo, jer bez njega nije moguće uživanje ne samo recimo prava na rad nego ni prava na život. Dakle, onima koji su protiv toga da se ustanovi jasan ustavni princip o pravu na stanovanje i zakonima urede prioriteti stambenog zbrinjavanja na teret države ne smeta da se na teret građana stambeno zbrinjavaju funkcioneri na osnovu odluke koju su sami za sebe donijeli.

I pored svih sumnji u zloupotrebe koje smo locirali i pravno procesuirali, situacija u kojoj se Vlada lakonski oglušuje o potrebe najsiromašnijih a iskazuje veliku senzitivnost za one sa najvišim budžetskim primanjima na mene je ostavila utisak najdublje nepravde.

Zbog svega rečenog, sada ću se kao građanin zaloziti da pravo na stanovanje postane ustavno pravo. I ne samo ono, nego i pravo na socijalnu sigurnost i pristup zdravstvu i obrazovanju, hrani i vodi. Na to nas upozorava i ustavno određenje Crne Gore kao socijalne države, te preambulno načelo da je država odgovorna za uspostavljanje socijalne pravde.

RADE MILOŠEVIĆ: Iskvareni državni aparat

– Kada je riječ o iskustvu u učešću u Vladi izbornog povjerenja mogu reći da je ono veliko i dragocjeno, a najviše zato što sam iz prve ruke imao uvid kako funkcioniše iskvareni državni sistem koji radi u interesu partija i pojedinaca, a ne svih građana.

Najbolji primjer za takvo moje iskustvo je planirana sabotaža mog rada i djelovanja od strane pojedinih zaposlenih u Zavodu za zapošljavanje sa bivšim poslanikom Zoranom Jelićem, koji je u tom momentu bio poslanik crnogorskog parlamenta ispred DPS-a, ali i nekadašnji direktor Zavoda. U toj neuspješnoj akciji Zoran Jelić, Vukica Jelić, Zorica Sredanović i Danilo Vojinović su pripremili strategiju kako umanjiti i obesmisliti moj rad na način što su zajednički pripremali saopštenja za javnost kao i pitanja koja bi trebalo novinari da postave meni. Međutim, taj pokušaj sam razotkrio i objelodanio.

Iz tog događaja jasno su vidljivi obrisi kako zaista funkcioniše državni aparat.

Jedan od aktera sabotaže je i pomoćnik direktora Danilo Vojinović, koji je inače porodični prijatelj porodice Jelić i kojem je Zoran Jelić omogućio korišćenje državnog stana bez ikakvih procedura, a u kome je on živio preko četiri godine. Otud i ne čudi poslušnost Vojinovića u svim akcijama koje su imale za cilj sabotiranje mog rada. Drugi akter je Zorica Sredanović koja je u rodbinskim odnosima sa Zoranom Jelićem, a koja je postavljena za vođu medijskog tima.

Princip djelovanja je jasan – kumovi i prijatelji na pozicijama u vlasti i primarni cilj im je zaštititi interese pojedinca ili partije, a ne interes građana.

U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da je Vukica Jelić sama sebe predložila u Upravni odbor Plantaža kao i da je sama sebi dodjeljivala varijabile kao nagradu za predan rad.

Moje iskustvo je pokazalo i to da je onaj mali broj ljudi koji rade u skladu sa zakonom automatski stavljeni na ,,stub srama” ukoliko ne rade po želji bračnog para Jelić.

Sve u svemu, mišljenja sam da je državni sistem u velikom problemu i da će biti neophodne ozbiljne i postepene reforme kako bismo se oslobodili od partijskih okova i kako bi institucije radile u interesu građana, a ne partija.

BORIS MARIĆ: Totalno politizovana državna uprava

– Boravak u Vladi izbornog povjerenja bio je neponovljivo iskustvo iako tu nije bilo moguće stići do zadovoljstva urađenim. To saznanje ne pada lako, ali ne smije biti osnova za odustajanje od borbe za promjene, naprotiv.

Državna uprava je i dalje neprimjereno politizovana, iako vas neću impresionirati ovom konstatacijom. Kakav je odnos politike i interesa građana može se objasniti kroz brojne primjere, ali evo jedan.

I pored jasnog i argumentovanog upozorenja da je već početkom ljeta trebalo pokrenuti proceduru rebalansa budžeta, vladajuća većina se svjesno i isključivo iz političkog interesa oglušila o tu inicijativu. Iako su cijenu kašnjenja morali da plate građani u stanju socijalne potrebe, koji žive ispod granice siromaštva, zajedno sa majkama sa troje i više dijece, među kojima je ne mali broj takođe onih koje su u stanju socijalne potrebe, većina u Vladi jasno je išla ka ostvarivanju političkog cilja na uštrb socijalnih davanja.

Takođe lako je zamisliti scenu kako politički čipovani vlasnici političke moći primarno razmišljaju o njenom održavanju sa jedne strane, a sa druge zadržavanjem moći koju nosi vlast dobijaju šansu da manipulišu rezultatima javnih politika koje su loše i u velikom procentu ne pogađaju cilj.

Umjesto da odluka o rebalansu budžeta bude više stručnog i tehničko-administrativnog karaktera, ona je u Crnoj Gori naglašeno politička. I pored činjenice da su pare bile obezbijeđene primarno se vodilo računa o mogućem efektu na izborni rezultat.

Ovo je samo jedan skiciran slučaj, jedno iskustvo, koje ukazuje na svu promašenost reforme državne uprave, na formalni normativni aspekt profesionalizacije i apsolutnu dominaciju politike u svakoj od odluka za koju ta politika procijeni da može biti od uticaju u procesu održavanja moći, ali bez jakih institucija. To je mantra opasnog sadržaja i neizvjesne budućnosti društva. Sva promašenost javnih politika branjenih silom vlasti crnogorsko društvo drži u zoni velikog rizika, unižavajući šanse građana i pretvarajući ih u sekundarnu kategoriju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo