Povežite se sa nama

MONITORING

PISA TESTIRANJE UČENIKA: Opet među najgorima u Evropi

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje Ministarstvo prosvjete je predstavilo rezultate prošlogodišnjeg međunarodnog PISA testiranja. Petnaestogodišnjaci iz Crne Gore su po pokazanom znanju i ovaj put na začelju svjetske liste, daleko ispod traženog prosjeka, zauzeli su 56. mjesto od 70 zemalja u kojima je obavljeno testiranje.

U najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju znanja i vještina učenika, koje obuhvata više od pola miliona učenika iz preko 70 zemalja, uzrasta od petnaest godina – PISA (Programme for International Student Assessment) učestvovalo je 5.665 učenika iz 64 crnogorske škole. To je 76 odsto učenika rođenih 1999. godine. Većina testiranih je iz četvorogodišnjih stručnih škola 62 odsto, zatim gimnazija 32 odsto, trogodišnje stručne škole pet odsto i jedan odsto iz osnovnih škola.

Prosjek primijenjenog znanja učenika iz Crne Gore je u naučnoj pismenosti 411, matematičkoj 418, a u čitalačkoj 427. To je ispod prosjeka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, i koji iznosi po 493 za čitanje i nauku, a za matematiku 490.

Po obrazovanju smo među najgorima i u regionu, iza nas su Makedonija i Kosovo (vidi boks).

Iako su rezultati pokazatelj lošeg stanja u našem obrazovanju, u kome su djeca očigledno obučena da uče za ocjenu a ne za znanje, nakon objave rezultata nema reakcija. Za razliku od Hrvatske čiji su učenici postigli znatno bolje rezultate na testiranju, 36. su na listi, ali su takođe ispod OECD-ovog prosjeka.

Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da će učiniti sve ,,kako bi se što preciznije definisali efikasni i inovativni pristupi koji bi unaprijedili kvalitet obrazovanja i postignuća učenika”, u saradnji sa relevatnim institucijama.

Generalni direktor za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih Veljko Tomić, na predstavljanju rezultata je podsjetio da je Vlada još u junu 2014. donijela Akcioni plan za poboljšanje postignuća učenika na PISA testiranju i unapređenju kvaliteta obrazovanja za period 2014-2018. Naglasio je i da je većina mjera iz Akcionog plana uspješno sprovedena.

Kako su mjere sprovedene govore objavljeni rezultati, a i analiza Ispitnog centra koja kaže da smo ,,u razvojnom procesu iz naučne pismenosti u minusu samo za jedan bod u odnosu na 2006, u oblasti čitalačke pismenosti smo bolji za 35 poena, a iz matematike za 20 poena”.

U naučnoj pismenosti očigledan je nazadak, i na testiranju 2012. skor je bio lošiji za dva poena u odnosu na 2006. Kada je u pitanju matematika, tu je evidentan napredak – prosjek učenika 2006. je bio 399, 2009 – 403, 2012 – 410, a sada je 418. Napredak je zabilježen je u oblasti čitalačke pismenosti i on je bolji za 35 poena u odnosu na 2006, ali za samo pet poena u odnosu na 2012.

Ono što zabrinjava je da se institucije hvale napretkom u procentima u odnosu na stanje od prije deset godina, iako je taj napredak mali i dalje je daleko ispod traženog prosjeka.

Direktorica Ispitnog centra, Dragana Dmitrović je kazala da ,,rezultat daje optimizam za dalji razvoj i da je prvi put urađen izvještaj koji će škole dobiti i na osnovu kojeg će moći da rade na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a najviše na primjenjivim znanjima koja su najvažnija za njihovo uključenje u savremeno društvo”.

Blagi optimizam koji provijava iz izjava čelnika institucija ipak ne može da ublaži činjenicu da smo i zvanično po obrazovanju na začelju u Evropi. Napredak je nedovoljan, a ove godine može se uočiti da se krivica ne prebacuje na učenike koji su ranije optuživani da neozbiljno shvataju ovo testiranje jer za njega ne dobijaju ocjenu ili na nastavnike koji se navodno nijesu sretali sa takvom vrstom zadataka gdje se traži primjena znanja u realnim situacijama.

Novi ministar prosvjete Damir Šehović izjavio je da ,,rezultati PISA testiranja pokazuju da je potrebno fokusirati se na učenike i studente kako bi kod njih bila razvijena znanja i vještine koje će im omogućiti konkurentnost na tržištu rada”. Ostaje nejasno što je bio fokus reformskog obrazovanja do sada.

Ono što izostaje, kao i ranijih godina, je traženje odgovornosti najodgovornijih za loše rezultate u obrazovanju, čiji je najbolji indikator upravo PISA testiranje. Tokom prošlog, takođe neslavnog, testiranja 2012. ministar prosvjete je bio Slavoljub Migo Stijepović, tokom ovog posljednjeg Predrag Bošković. Nakon međunarodne potvrde njihovih dometa u obrazovanju, oni su kao nagradu dobili partijsku prekomandu na nove lagodnije funkcije.

Umjesto pedagoškog i vaspitnog znanja, kriterijum partije je bio pretežniji i u zapošljavanju obrazovnog kadra posljednje dvije decenije. Sada samo žanjemo plodove partijske selekcije. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao, prije godinu dana, govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.

Da podsjetimo da je prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Nešto poput PISA testiranja. Za sve su ih spremali samo ne za to – primjenjivo znanje.

Odgovorni u institucijama obrazovanja se ne mijenjaju tako često kao ministri, pa kao opravdanje stalno ponavljaju da će bolji rezultati na PISA testiranju biti uočljivi tek 2018. godine. Naime, tada će biti testirani petnaestogodišnjaci koji su od prvog razreda pa do momenta testiranja znanje sticali po modelu reformisanog školovanja. Tada će jasno moći i da se uporedi stari i novi sistem obrazovanja. To što se u međuvremeno odustalo od reformskih principa podsticanja autonomije nastavnika i uspostavljanja sistema koji detektuje probleme i reaguje, možda i ne bude toliki problem. Roditelji do sada i nijesu primijetili neka vidna poboljšanja, bar što se tiče težine školske torbe koju osnovci svakog dana tegle do škole.

Obrazovanja sa posebnim potrebama

Od država regiona, učenici iz Crne Gore su bolji samo od učenika sa Kosova i Makedonije. Slovenija i Hrvatska su daleko ispred nas, a bolja je i Albanija. Srbija i BiH nijesu učestvovale u prošlogodišnjem PISA testiranju. S tim da je na onom iz 2012. od ukupno 65 zemalja Crna Gora zauzela 56, a Srbija 43. mjesto.

Rezultat bivših jugosloveskih država po oblatima je sljedeći – Matematika: Slovenija 14, Hrvatska 41, Crna Gora 54, Makedonija 69, Kosovo 71; Čitanje: Slovenija 14, Hrvatska 31, Crna Gora 55, Makedonija 70, Kosovo 72; Nauka: Slovenija 13, Hrvatska 37, Crna Gora 62, Makedonija 70, Kosovo 71.

I pored toga što je nakon Slovenije, Hrvatska najbolje rangirana u regionu, ona je i dalje ispod OECD-ovog prosjeka. Zbog toga se u hrvatskoj javnosti otvorila polemika koja je kulminirala izjavom državnog sekretara u hrvatskom Ministarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića koji je kazao da u nekim zemljama savjetuju lošije đake da na dan testiranja ne dođu na nastavu, dok u Hrvatskoj ne uzimaju samo najbolje za testiranje. Glunčić je poentirao: ,,Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”.

Izjava je s pravom izazvala burne reakcije. A posvjedočila je i o jednom od glavnih problema ne samo u obazovanju na prostorima bivše Jugoslavije.

Primjeri testova

Na sajtu Ispitnog centra Cne Gore nalaze se PISA zadaci iz nauke, matematike i čitanja. Prenosimo par testova.
Matematika: Penjanje na planinu Fudži – Planina Fudži je poznati neaktivni vulkan u Japanu. Pitanje 1. Planina Fudži je dostupna posjetiocima od 1. jula do 27. avgusta svake godine. Oko 200.000 ljudi popne se na planinu Fudži u tom periodu. Koliko se približno ljudi, u prosjeku, svakog dana popne na Fudži? A 340; B 710; C 3400; D 7100; E 7400.
Čitalačka pismenost. Obavještavanje o davanju krvi. Pitanje 4. U tekstu se navodi: „Instrumenti za uzimanje krvi su sterilni i jednokratno se upotrebljavaju…”
Zašto je u tekst unijeta ova informacija?
A Da bi se uvjerio/uvjerila da je davanje krvi bezbjedno.
B Da se naglasi da je davanje krvi od suštinskog značaja.
C Da se objasni kako se tvoja krv koristi.
D Da bi se dale pojedinosti o testovima i kontroli.

Nauka. Problem nastajanja pčelinjih zajednica . Pitanje 5. Naučnici su sugerisali dva dodatna uzroka za problem nestajanja pčelinjih zajednica:
-Virus koji inficira i ubija pčele
-Parazitska mušica koja polaže svoja jajašca u stomaku pčela.

Koji od sljedećih nalaza potkrepljuju tvrdnje da pčele uginu zbog virusa?
A Pronađena su jajašca nekog drugog organizma u košnici
B Pronađeni su insekticidi u ćelijama pčela.
C Pronađen je DNK u ćelijama pčela koji njima ne pripada.
D Pronađene su uginule pčele u košnicama.
Rješenja: C, A, C.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo