Povežite se sa nama

MONITORING

PISA TESTIRANJE UČENIKA: Opet među najgorima u Evropi

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje Ministarstvo prosvjete je predstavilo rezultate prošlogodišnjeg međunarodnog PISA testiranja. Petnaestogodišnjaci iz Crne Gore su po pokazanom znanju i ovaj put na začelju svjetske liste, daleko ispod traženog prosjeka, zauzeli su 56. mjesto od 70 zemalja u kojima je obavljeno testiranje.

U najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju znanja i vještina učenika, koje obuhvata više od pola miliona učenika iz preko 70 zemalja, uzrasta od petnaest godina – PISA (Programme for International Student Assessment) učestvovalo je 5.665 učenika iz 64 crnogorske škole. To je 76 odsto učenika rođenih 1999. godine. Većina testiranih je iz četvorogodišnjih stručnih škola 62 odsto, zatim gimnazija 32 odsto, trogodišnje stručne škole pet odsto i jedan odsto iz osnovnih škola.

Prosjek primijenjenog znanja učenika iz Crne Gore je u naučnoj pismenosti 411, matematičkoj 418, a u čitalačkoj 427. To je ispod prosjeka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, i koji iznosi po 493 za čitanje i nauku, a za matematiku 490.

Po obrazovanju smo među najgorima i u regionu, iza nas su Makedonija i Kosovo (vidi boks).

Iako su rezultati pokazatelj lošeg stanja u našem obrazovanju, u kome su djeca očigledno obučena da uče za ocjenu a ne za znanje, nakon objave rezultata nema reakcija. Za razliku od Hrvatske čiji su učenici postigli znatno bolje rezultate na testiranju, 36. su na listi, ali su takođe ispod OECD-ovog prosjeka.

Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da će učiniti sve ,,kako bi se što preciznije definisali efikasni i inovativni pristupi koji bi unaprijedili kvalitet obrazovanja i postignuća učenika”, u saradnji sa relevatnim institucijama.

Generalni direktor za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih Veljko Tomić, na predstavljanju rezultata je podsjetio da je Vlada još u junu 2014. donijela Akcioni plan za poboljšanje postignuća učenika na PISA testiranju i unapređenju kvaliteta obrazovanja za period 2014-2018. Naglasio je i da je većina mjera iz Akcionog plana uspješno sprovedena.

Kako su mjere sprovedene govore objavljeni rezultati, a i analiza Ispitnog centra koja kaže da smo ,,u razvojnom procesu iz naučne pismenosti u minusu samo za jedan bod u odnosu na 2006, u oblasti čitalačke pismenosti smo bolji za 35 poena, a iz matematike za 20 poena”.

U naučnoj pismenosti očigledan je nazadak, i na testiranju 2012. skor je bio lošiji za dva poena u odnosu na 2006. Kada je u pitanju matematika, tu je evidentan napredak – prosjek učenika 2006. je bio 399, 2009 – 403, 2012 – 410, a sada je 418. Napredak je zabilježen je u oblasti čitalačke pismenosti i on je bolji za 35 poena u odnosu na 2006, ali za samo pet poena u odnosu na 2012.

Ono što zabrinjava je da se institucije hvale napretkom u procentima u odnosu na stanje od prije deset godina, iako je taj napredak mali i dalje je daleko ispod traženog prosjeka.

Direktorica Ispitnog centra, Dragana Dmitrović je kazala da ,,rezultat daje optimizam za dalji razvoj i da je prvi put urađen izvještaj koji će škole dobiti i na osnovu kojeg će moći da rade na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a najviše na primjenjivim znanjima koja su najvažnija za njihovo uključenje u savremeno društvo”.

Blagi optimizam koji provijava iz izjava čelnika institucija ipak ne može da ublaži činjenicu da smo i zvanično po obrazovanju na začelju u Evropi. Napredak je nedovoljan, a ove godine može se uočiti da se krivica ne prebacuje na učenike koji su ranije optuživani da neozbiljno shvataju ovo testiranje jer za njega ne dobijaju ocjenu ili na nastavnike koji se navodno nijesu sretali sa takvom vrstom zadataka gdje se traži primjena znanja u realnim situacijama.

Novi ministar prosvjete Damir Šehović izjavio je da ,,rezultati PISA testiranja pokazuju da je potrebno fokusirati se na učenike i studente kako bi kod njih bila razvijena znanja i vještine koje će im omogućiti konkurentnost na tržištu rada”. Ostaje nejasno što je bio fokus reformskog obrazovanja do sada.

Ono što izostaje, kao i ranijih godina, je traženje odgovornosti najodgovornijih za loše rezultate u obrazovanju, čiji je najbolji indikator upravo PISA testiranje. Tokom prošlog, takođe neslavnog, testiranja 2012. ministar prosvjete je bio Slavoljub Migo Stijepović, tokom ovog posljednjeg Predrag Bošković. Nakon međunarodne potvrde njihovih dometa u obrazovanju, oni su kao nagradu dobili partijsku prekomandu na nove lagodnije funkcije.

Umjesto pedagoškog i vaspitnog znanja, kriterijum partije je bio pretežniji i u zapošljavanju obrazovnog kadra posljednje dvije decenije. Sada samo žanjemo plodove partijske selekcije. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao, prije godinu dana, govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.

Da podsjetimo da je prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Nešto poput PISA testiranja. Za sve su ih spremali samo ne za to – primjenjivo znanje.

Odgovorni u institucijama obrazovanja se ne mijenjaju tako često kao ministri, pa kao opravdanje stalno ponavljaju da će bolji rezultati na PISA testiranju biti uočljivi tek 2018. godine. Naime, tada će biti testirani petnaestogodišnjaci koji su od prvog razreda pa do momenta testiranja znanje sticali po modelu reformisanog školovanja. Tada će jasno moći i da se uporedi stari i novi sistem obrazovanja. To što se u međuvremeno odustalo od reformskih principa podsticanja autonomije nastavnika i uspostavljanja sistema koji detektuje probleme i reaguje, možda i ne bude toliki problem. Roditelji do sada i nijesu primijetili neka vidna poboljšanja, bar što se tiče težine školske torbe koju osnovci svakog dana tegle do škole.

Obrazovanja sa posebnim potrebama

Od država regiona, učenici iz Crne Gore su bolji samo od učenika sa Kosova i Makedonije. Slovenija i Hrvatska su daleko ispred nas, a bolja je i Albanija. Srbija i BiH nijesu učestvovale u prošlogodišnjem PISA testiranju. S tim da je na onom iz 2012. od ukupno 65 zemalja Crna Gora zauzela 56, a Srbija 43. mjesto.

Rezultat bivših jugosloveskih država po oblatima je sljedeći – Matematika: Slovenija 14, Hrvatska 41, Crna Gora 54, Makedonija 69, Kosovo 71; Čitanje: Slovenija 14, Hrvatska 31, Crna Gora 55, Makedonija 70, Kosovo 72; Nauka: Slovenija 13, Hrvatska 37, Crna Gora 62, Makedonija 70, Kosovo 71.

I pored toga što je nakon Slovenije, Hrvatska najbolje rangirana u regionu, ona je i dalje ispod OECD-ovog prosjeka. Zbog toga se u hrvatskoj javnosti otvorila polemika koja je kulminirala izjavom državnog sekretara u hrvatskom Ministarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića koji je kazao da u nekim zemljama savjetuju lošije đake da na dan testiranja ne dođu na nastavu, dok u Hrvatskoj ne uzimaju samo najbolje za testiranje. Glunčić je poentirao: ,,Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”.

Izjava je s pravom izazvala burne reakcije. A posvjedočila je i o jednom od glavnih problema ne samo u obazovanju na prostorima bivše Jugoslavije.

Primjeri testova

Na sajtu Ispitnog centra Cne Gore nalaze se PISA zadaci iz nauke, matematike i čitanja. Prenosimo par testova.
Matematika: Penjanje na planinu Fudži – Planina Fudži je poznati neaktivni vulkan u Japanu. Pitanje 1. Planina Fudži je dostupna posjetiocima od 1. jula do 27. avgusta svake godine. Oko 200.000 ljudi popne se na planinu Fudži u tom periodu. Koliko se približno ljudi, u prosjeku, svakog dana popne na Fudži? A 340; B 710; C 3400; D 7100; E 7400.
Čitalačka pismenost. Obavještavanje o davanju krvi. Pitanje 4. U tekstu se navodi: „Instrumenti za uzimanje krvi su sterilni i jednokratno se upotrebljavaju…”
Zašto je u tekst unijeta ova informacija?
A Da bi se uvjerio/uvjerila da je davanje krvi bezbjedno.
B Da se naglasi da je davanje krvi od suštinskog značaja.
C Da se objasni kako se tvoja krv koristi.
D Da bi se dale pojedinosti o testovima i kontroli.

Nauka. Problem nastajanja pčelinjih zajednica . Pitanje 5. Naučnici su sugerisali dva dodatna uzroka za problem nestajanja pčelinjih zajednica:
-Virus koji inficira i ubija pčele
-Parazitska mušica koja polaže svoja jajašca u stomaku pčela.

Koji od sljedećih nalaza potkrepljuju tvrdnje da pčele uginu zbog virusa?
A Pronađena su jajašca nekog drugog organizma u košnici
B Pronađeni su insekticidi u ćelijama pčela.
C Pronađen je DNK u ćelijama pčela koji njima ne pripada.
D Pronađene su uginule pčele u košnicama.
Rješenja: C, A, C.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo