Protekle nedjelje Ministarstvo prosvjete je predstavilo rezultate prošlogodišnjeg međunarodnog PISA testiranja. Petnaestogodišnjaci iz Crne Gore su po pokazanom znanju i ovaj put na začelju svjetske liste, daleko ispod traženog prosjeka, zauzeli su 56. mjesto od 70 zemalja u kojima je obavljeno testiranje.
U najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju znanja i vještina učenika, koje obuhvata više od pola miliona učenika iz preko 70 zemalja, uzrasta od petnaest godina – PISA (Programme for International Student Assessment) učestvovalo je 5.665 učenika iz 64 crnogorske škole. To je 76 odsto učenika rođenih 1999. godine. Većina testiranih je iz četvorogodišnjih stručnih škola 62 odsto, zatim gimnazija 32 odsto, trogodišnje stručne škole pet odsto i jedan odsto iz osnovnih škola.
Prosjek primijenjenog znanja učenika iz Crne Gore je u naučnoj pismenosti 411, matematičkoj 418, a u čitalačkoj 427. To je ispod prosjeka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, i koji iznosi po 493 za čitanje i nauku, a za matematiku 490.
Po obrazovanju smo među najgorima i u regionu, iza nas su Makedonija i Kosovo (vidi boks).
Iako su rezultati pokazatelj lošeg stanja u našem obrazovanju, u kome su djeca očigledno obučena da uče za ocjenu a ne za znanje, nakon objave rezultata nema reakcija. Za razliku od Hrvatske čiji su učenici postigli znatno bolje rezultate na testiranju, 36. su na listi, ali su takođe ispod OECD-ovog prosjeka.
Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da će učiniti sve ,,kako bi se što preciznije definisali efikasni i inovativni pristupi koji bi unaprijedili kvalitet obrazovanja i postignuća učenika”, u saradnji sa relevatnim institucijama.
Generalni direktor za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih Veljko Tomić, na predstavljanju rezultata je podsjetio da je Vlada još u junu 2014. donijela Akcioni plan za poboljšanje postignuća učenika na PISA testiranju i unapređenju kvaliteta obrazovanja za period 2014-2018. Naglasio je i da je većina mjera iz Akcionog plana uspješno sprovedena.
Kako su mjere sprovedene govore objavljeni rezultati, a i analiza Ispitnog centra koja kaže da smo ,,u razvojnom procesu iz naučne pismenosti u minusu samo za jedan bod u odnosu na 2006, u oblasti čitalačke pismenosti smo bolji za 35 poena, a iz matematike za 20 poena”.
U naučnoj pismenosti očigledan je nazadak, i na testiranju 2012. skor je bio lošiji za dva poena u odnosu na 2006. Kada je u pitanju matematika, tu je evidentan napredak – prosjek učenika 2006. je bio 399, 2009 – 403, 2012 – 410, a sada je 418. Napredak je zabilježen je u oblasti čitalačke pismenosti i on je bolji za 35 poena u odnosu na 2006, ali za samo pet poena u odnosu na 2012.
Ono što zabrinjava je da se institucije hvale napretkom u procentima u odnosu na stanje od prije deset godina, iako je taj napredak mali i dalje je daleko ispod traženog prosjeka.
Direktorica Ispitnog centra, Dragana Dmitrović je kazala da ,,rezultat daje optimizam za dalji razvoj i da je prvi put urađen izvještaj koji će škole dobiti i na osnovu kojeg će moći da rade na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a najviše na primjenjivim znanjima koja su najvažnija za njihovo uključenje u savremeno društvo”.
Blagi optimizam koji provijava iz izjava čelnika institucija ipak ne može da ublaži činjenicu da smo i zvanično po obrazovanju na začelju u Evropi. Napredak je nedovoljan, a ove godine može se uočiti da se krivica ne prebacuje na učenike koji su ranije optuživani da neozbiljno shvataju ovo testiranje jer za njega ne dobijaju ocjenu ili na nastavnike koji se navodno nijesu sretali sa takvom vrstom zadataka gdje se traži primjena znanja u realnim situacijama.
Novi ministar prosvjete Damir Šehović izjavio je da ,,rezultati PISA testiranja pokazuju da je potrebno fokusirati se na učenike i studente kako bi kod njih bila razvijena znanja i vještine koje će im omogućiti konkurentnost na tržištu rada”. Ostaje nejasno što je bio fokus reformskog obrazovanja do sada.
Ono što izostaje, kao i ranijih godina, je traženje odgovornosti najodgovornijih za loše rezultate u obrazovanju, čiji je najbolji indikator upravo PISA testiranje. Tokom prošlog, takođe neslavnog, testiranja 2012. ministar prosvjete je bio Slavoljub Migo Stijepović, tokom ovog posljednjeg Predrag Bošković. Nakon međunarodne potvrde njihovih dometa u obrazovanju, oni su kao nagradu dobili partijsku prekomandu na nove lagodnije funkcije.
Umjesto pedagoškog i vaspitnog znanja, kriterijum partije je bio pretežniji i u zapošljavanju obrazovnog kadra posljednje dvije decenije. Sada samo žanjemo plodove partijske selekcije. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao, prije godinu dana, govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.
Da podsjetimo da je prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Nešto poput PISA testiranja. Za sve su ih spremali samo ne za to – primjenjivo znanje.
Odgovorni u institucijama obrazovanja se ne mijenjaju tako često kao ministri, pa kao opravdanje stalno ponavljaju da će bolji rezultati na PISA testiranju biti uočljivi tek 2018. godine. Naime, tada će biti testirani petnaestogodišnjaci koji su od prvog razreda pa do momenta testiranja znanje sticali po modelu reformisanog školovanja. Tada će jasno moći i da se uporedi stari i novi sistem obrazovanja. To što se u međuvremeno odustalo od reformskih principa podsticanja autonomije nastavnika i uspostavljanja sistema koji detektuje probleme i reaguje, možda i ne bude toliki problem. Roditelji do sada i nijesu primijetili neka vidna poboljšanja, bar što se tiče težine školske torbe koju osnovci svakog dana tegle do škole.
Obrazovanja sa posebnim potrebama
Od država regiona, učenici iz Crne Gore su bolji samo od učenika sa Kosova i Makedonije. Slovenija i Hrvatska su daleko ispred nas, a bolja je i Albanija. Srbija i BiH nijesu učestvovale u prošlogodišnjem PISA testiranju. S tim da je na onom iz 2012. od ukupno 65 zemalja Crna Gora zauzela 56, a Srbija 43. mjesto.
Rezultat bivših jugosloveskih država po oblatima je sljedeći – Matematika: Slovenija 14, Hrvatska 41, Crna Gora 54, Makedonija 69, Kosovo 71; Čitanje: Slovenija 14, Hrvatska 31, Crna Gora 55, Makedonija 70, Kosovo 72; Nauka: Slovenija 13, Hrvatska 37, Crna Gora 62, Makedonija 70, Kosovo 71.
I pored toga što je nakon Slovenije, Hrvatska najbolje rangirana u regionu, ona je i dalje ispod OECD-ovog prosjeka. Zbog toga se u hrvatskoj javnosti otvorila polemika koja je kulminirala izjavom državnog sekretara u hrvatskom Ministarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića koji je kazao da u nekim zemljama savjetuju lošije đake da na dan testiranja ne dođu na nastavu, dok u Hrvatskoj ne uzimaju samo najbolje za testiranje. Glunčić je poentirao: ,,Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”.
Izjava je s pravom izazvala burne reakcije. A posvjedočila je i o jednom od glavnih problema ne samo u obazovanju na prostorima bivše Jugoslavije.
Primjeri testova
Na sajtu Ispitnog centra Cne Gore nalaze se PISA zadaci iz nauke, matematike i čitanja. Prenosimo par testova.
Matematika: Penjanje na planinu Fudži – Planina Fudži je poznati neaktivni vulkan u Japanu. Pitanje 1. Planina Fudži je dostupna posjetiocima od 1. jula do 27. avgusta svake godine. Oko 200.000 ljudi popne se na planinu Fudži u tom periodu. Koliko se približno ljudi, u prosjeku, svakog dana popne na Fudži? A 340; B 710; C 3400; D 7100; E 7400.
Čitalačka pismenost. Obavještavanje o davanju krvi. Pitanje 4. U tekstu se navodi: „Instrumenti za uzimanje krvi su sterilni i jednokratno se upotrebljavaju…”
Zašto je u tekst unijeta ova informacija?
A Da bi se uvjerio/uvjerila da je davanje krvi bezbjedno.
B Da se naglasi da je davanje krvi od suštinskog značaja.
C Da se objasni kako se tvoja krv koristi.
D Da bi se dale pojedinosti o testovima i kontroli.
Nauka. Problem nastajanja pčelinjih zajednica . Pitanje 5. Naučnici su sugerisali dva dodatna uzroka za problem nestajanja pčelinjih zajednica:
-Virus koji inficira i ubija pčele
-Parazitska mušica koja polaže svoja jajašca u stomaku pčela.
Koji od sljedećih nalaza potkrepljuju tvrdnje da pčele uginu zbog virusa?
A Pronađena su jajašca nekog drugog organizma u košnici
B Pronađeni su insekticidi u ćelijama pčela.
C Pronađen je DNK u ćelijama pčela koji njima ne pripada.
D Pronađene su uginule pčele u košnicama.
Rješenja: C, A, C.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice