Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čist šićar

Objavljeno prije

na

Bilo je baš napeto i uzbudljivo; na kraju su se DPS i SDP dogovorili oko vladavine u Podgorici. Koalicionim sporazumom, kojem su prethodili dani natezanja i zatezanja, propisano je da mjesto gradonačelnika pripada Demokratskoj partiji socijalista, a predsjednika Skupštine glavnog grada Socijaldemokratskoj partiji. Ništa novo, osim što se SDP ispotiha odrekao dosadašnjeg predsjednika opštinskog parlamenta Đorđa Suhiha. Još je jedna važna vijest stigla: ako odbornici DPS-a i SDP-a ne budu glasali za kandidate koje predlože koalicioni partneri, koalicija će se smatrati raskinutom. Mogli su potpisati i da će kad sunce izađe biti dan, a kad zađe – noć.

Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP-u je je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti. Lijepa cifra.

Nosilac liste SDP-a u Podgorici prof. dr Vujica Lazović pohvalio se da su u toj partiji izuzetno zadovoljni dogovorom sa DPS-om, kao ,,prirodnim saveznikom”.

,,Veoma nam je drago što je prihvaćen značajan dio naših programskih principa, posebno princip parlamentarne demokratije – da se većinskom voljom koalicionih partnera biraju čelni ljudi u izvršnoj parlamentarnoj vlasti. A to je princip na kojem smo insistirali u predizbornoj kampanji i tokom pregovora o postizbornoj koaliciji”, rekao je Lazović.

Zapravo, obećavali su da neće glasati za gradonačelnika dr Miomira Mugošu i insistirali da se oko kandidata za gradonačelnika traži konsenzus, ali – slično je.

Tako je SDP odagnao strahovanja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da su ,,potencijalni koalicioni partneri u Podgorici pomalo zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Svako zna: ne treba se držati predizbornih obećanja kao pjan plota.

,,Priča o tasu na vagi, principima i timskom radu u upravljanju gradom, pala je u vodu onoga trenutka kada je ponuda direktorskih, rukovodećih i ostalih mjesta u opštini zadovoljila apetite SDP-a”, primijetio je odbornik Nove srpske demokratije Radoš Zečević.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević izabran je za predsjednika Skupštine glavnog grada.

,,Kada su u pitanju interesi građana, vlast i opozicija ne bi trebalo da se previše dijele. Moja uloga u političkom smislu, biće da popravim to povjerenje koje do sada nije bilo na visokom nivou”, najavio je Konjević.

Malo je nezgodno to što se ne zna kako će ovaj istaknuti pojedinac na novom zadatku postizati da brani svaki zarez naše himne, ali ne treba sumnjati u mladog socijaldemokratu.

Nosilac izborne liste koalicije ,,Bolja Crna Gora” u Podgorici Neven Gošović rekao je da će se brzo vidjeti da li će izbor Konjevića donijeti promjene u radu Skupštine Glavnog grada i da li će se novoizabrani predsjednik podgoričkog parlamenta založiti za veću otvorenost Skupštine prema inicijativama, predlozima građana i opozicionih odbornika. Prema Gošovićevim riječima, poštovanje principa zakonitosti, nalaže, između ostalog, obavezu donošenja odluke koja bi omogućila da o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta odlučuje Skupština, a ne gradonačelnik. SDP-u jeste omiljena tema, ali – princip je samo riječ.

Ne može se reći da je tokom cijele priče glavni junak podgoričkih izbora dr Miomir Mugoša izgledao vedro. Ni loše raspoloženje, međutim, ne mijenja stvar da su mu na srcu prevashodno građani.

,,U narednom periodu potrebno je konstituisati radna tijela u parlamentu, a prije toga izmijeniti i dopuniti postojeći ili izraditi novi statut, kao i novi poslovnik o radu u parlamentu. Važno je da svako odradi svoj dio posla u korist građana”, rekao je Mugoša i skromno dodao: ,,Zna se ko je do sada radio u njihovom interesu i nadam se da će se to prepoznati i u narednom periodu”.

Tu se samopreporučivanje nije završilo. Na pitanje da da li je zainteresovan za novi mandat gradonačelnika, Mugoša je odgovorio: ,,Meni je jako važno za šta će biti zainteresovani građani Glavnog grada, koji su najbolji barometar i najbolja mjera i ocjena kvaliteta nečijeg rada”. O odluci za mjesto gradonačelnika, smatra Mugoša, rano je govoriti. ,,O tome će odlučivati moja partija i ja lično”.

Podgorički gradonačelnik nije zaboravio da napomene kako je koalicioni sporazum između DPS-a i SDP-a potpisan na četiri godine. ,,Mislim da su stvari potpuno jasne”, rekao je Mugoša. Da li Mugoša to sam sebe hrabri ili koalicioni sporazum ima i poneku kvaku koja nije za javnost, neće se tačno znati prije narednog ljeta. Uprkos raširenom vjerovanju kako Mugoša nije svima u DPS-u po volji, toj partiji je očigledno odgovaralo da njegov ponovni izbor za šefa Podgorice odgodi. U DPS-u ocjenjuju da bi se odricanjem od Mugoše u ovom trenutku poslala ,,loša poruka” poruka drugim funkcionerima stranke.

Skoro mjesec nakon izbora sastali su se i predstavnici partije koje su činile opozicionu koaliciju ,,Bolja Crna Gora”. Zapravo, većina njih. Izostali su čelnici Narodne stranke Predrag Popović i Demokratske zajednice Muslimana Bošnjaka Rifat Vesković.

Lideri opozicionog saveza manje-više su se saglasili da koalicija treba da opstane. ,,Kada se sabere rezultat ovog saveza, jasno je da smo osvojili 44 odsto glasova građana koji su izašli na izbore. Jasno je da smo kasno ušli u dogovor oko koalicije, jasno je da smo prije toga imali različite stavove na koji način treba nastupiti na izborima, i jasno je da nam treba dublja analiza koja bi jasno definisala razloge zašto ovaj rezultat nije bolji”, rekao je Milić.

Čelnik DSS Ranko Kadić kazao je da je ta stranka za nastavak zajedničkog djelovanja opozicije, ali pod drugim uslovima i bez dominacije nekih partija. Narodna i stranka Rifata Veskovića nezadovoljne su koalicijom, narodnjaci zbog nuđenja saradnje
SDP-u, a Vesković zbog raspodjele mandata. SNP, NOVA i PZP optuženi su da ne žele koaliciju već “utapanje” manjih partija.

,,Ja ne vidim nijedan razlog zašto savez ne bi nastavio”, ponovio je Srđan Milić ocjenu o budućnosti opozicione koalicije.

Možda ne bi bilo loše da neko smisli – zašto bi nastavio. I kako.

Jednog davnog, kišnog dana, pisac se zapitao: ,,Ima li života na Marsu i je li čemu?”

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo