Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čist šićar

Objavljeno prije

na

Bilo je baš napeto i uzbudljivo; na kraju su se DPS i SDP dogovorili oko vladavine u Podgorici. Koalicionim sporazumom, kojem su prethodili dani natezanja i zatezanja, propisano je da mjesto gradonačelnika pripada Demokratskoj partiji socijalista, a predsjednika Skupštine glavnog grada Socijaldemokratskoj partiji. Ništa novo, osim što se SDP ispotiha odrekao dosadašnjeg predsjednika opštinskog parlamenta Đorđa Suhiha. Još je jedna važna vijest stigla: ako odbornici DPS-a i SDP-a ne budu glasali za kandidate koje predlože koalicioni partneri, koalicija će se smatrati raskinutom. Mogli su potpisati i da će kad sunce izađe biti dan, a kad zađe – noć.

Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP-u je je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti. Lijepa cifra.

Nosilac liste SDP-a u Podgorici prof. dr Vujica Lazović pohvalio se da su u toj partiji izuzetno zadovoljni dogovorom sa DPS-om, kao ,,prirodnim saveznikom”.

,,Veoma nam je drago što je prihvaćen značajan dio naših programskih principa, posebno princip parlamentarne demokratije – da se većinskom voljom koalicionih partnera biraju čelni ljudi u izvršnoj parlamentarnoj vlasti. A to je princip na kojem smo insistirali u predizbornoj kampanji i tokom pregovora o postizbornoj koaliciji”, rekao je Lazović.

Zapravo, obećavali su da neće glasati za gradonačelnika dr Miomira Mugošu i insistirali da se oko kandidata za gradonačelnika traži konsenzus, ali – slično je.

Tako je SDP odagnao strahovanja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da su ,,potencijalni koalicioni partneri u Podgorici pomalo zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Svako zna: ne treba se držati predizbornih obećanja kao pjan plota.

,,Priča o tasu na vagi, principima i timskom radu u upravljanju gradom, pala je u vodu onoga trenutka kada je ponuda direktorskih, rukovodećih i ostalih mjesta u opštini zadovoljila apetite SDP-a”, primijetio je odbornik Nove srpske demokratije Radoš Zečević.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević izabran je za predsjednika Skupštine glavnog grada.

,,Kada su u pitanju interesi građana, vlast i opozicija ne bi trebalo da se previše dijele. Moja uloga u političkom smislu, biće da popravim to povjerenje koje do sada nije bilo na visokom nivou”, najavio je Konjević.

Malo je nezgodno to što se ne zna kako će ovaj istaknuti pojedinac na novom zadatku postizati da brani svaki zarez naše himne, ali ne treba sumnjati u mladog socijaldemokratu.

Nosilac izborne liste koalicije ,,Bolja Crna Gora” u Podgorici Neven Gošović rekao je da će se brzo vidjeti da li će izbor Konjevića donijeti promjene u radu Skupštine Glavnog grada i da li će se novoizabrani predsjednik podgoričkog parlamenta založiti za veću otvorenost Skupštine prema inicijativama, predlozima građana i opozicionih odbornika. Prema Gošovićevim riječima, poštovanje principa zakonitosti, nalaže, između ostalog, obavezu donošenja odluke koja bi omogućila da o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta odlučuje Skupština, a ne gradonačelnik. SDP-u jeste omiljena tema, ali – princip je samo riječ.

Ne može se reći da je tokom cijele priče glavni junak podgoričkih izbora dr Miomir Mugoša izgledao vedro. Ni loše raspoloženje, međutim, ne mijenja stvar da su mu na srcu prevashodno građani.

,,U narednom periodu potrebno je konstituisati radna tijela u parlamentu, a prije toga izmijeniti i dopuniti postojeći ili izraditi novi statut, kao i novi poslovnik o radu u parlamentu. Važno je da svako odradi svoj dio posla u korist građana”, rekao je Mugoša i skromno dodao: ,,Zna se ko je do sada radio u njihovom interesu i nadam se da će se to prepoznati i u narednom periodu”.

Tu se samopreporučivanje nije završilo. Na pitanje da da li je zainteresovan za novi mandat gradonačelnika, Mugoša je odgovorio: ,,Meni je jako važno za šta će biti zainteresovani građani Glavnog grada, koji su najbolji barometar i najbolja mjera i ocjena kvaliteta nečijeg rada”. O odluci za mjesto gradonačelnika, smatra Mugoša, rano je govoriti. ,,O tome će odlučivati moja partija i ja lično”.

Podgorički gradonačelnik nije zaboravio da napomene kako je koalicioni sporazum između DPS-a i SDP-a potpisan na četiri godine. ,,Mislim da su stvari potpuno jasne”, rekao je Mugoša. Da li Mugoša to sam sebe hrabri ili koalicioni sporazum ima i poneku kvaku koja nije za javnost, neće se tačno znati prije narednog ljeta. Uprkos raširenom vjerovanju kako Mugoša nije svima u DPS-u po volji, toj partiji je očigledno odgovaralo da njegov ponovni izbor za šefa Podgorice odgodi. U DPS-u ocjenjuju da bi se odricanjem od Mugoše u ovom trenutku poslala ,,loša poruka” poruka drugim funkcionerima stranke.

Skoro mjesec nakon izbora sastali su se i predstavnici partije koje su činile opozicionu koaliciju ,,Bolja Crna Gora”. Zapravo, većina njih. Izostali su čelnici Narodne stranke Predrag Popović i Demokratske zajednice Muslimana Bošnjaka Rifat Vesković.

Lideri opozicionog saveza manje-više su se saglasili da koalicija treba da opstane. ,,Kada se sabere rezultat ovog saveza, jasno je da smo osvojili 44 odsto glasova građana koji su izašli na izbore. Jasno je da smo kasno ušli u dogovor oko koalicije, jasno je da smo prije toga imali različite stavove na koji način treba nastupiti na izborima, i jasno je da nam treba dublja analiza koja bi jasno definisala razloge zašto ovaj rezultat nije bolji”, rekao je Milić.

Čelnik DSS Ranko Kadić kazao je da je ta stranka za nastavak zajedničkog djelovanja opozicije, ali pod drugim uslovima i bez dominacije nekih partija. Narodna i stranka Rifata Veskovića nezadovoljne su koalicijom, narodnjaci zbog nuđenja saradnje
SDP-u, a Vesković zbog raspodjele mandata. SNP, NOVA i PZP optuženi su da ne žele koaliciju već “utapanje” manjih partija.

,,Ja ne vidim nijedan razlog zašto savez ne bi nastavio”, ponovio je Srđan Milić ocjenu o budućnosti opozicione koalicije.

Možda ne bi bilo loše da neko smisli – zašto bi nastavio. I kako.

Jednog davnog, kišnog dana, pisac se zapitao: ,,Ima li života na Marsu i je li čemu?”

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo