Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čist šićar

Objavljeno prije

na

Bilo je baš napeto i uzbudljivo; na kraju su se DPS i SDP dogovorili oko vladavine u Podgorici. Koalicionim sporazumom, kojem su prethodili dani natezanja i zatezanja, propisano je da mjesto gradonačelnika pripada Demokratskoj partiji socijalista, a predsjednika Skupštine glavnog grada Socijaldemokratskoj partiji. Ništa novo, osim što se SDP ispotiha odrekao dosadašnjeg predsjednika opštinskog parlamenta Đorđa Suhiha. Još je jedna važna vijest stigla: ako odbornici DPS-a i SDP-a ne budu glasali za kandidate koje predlože koalicioni partneri, koalicija će se smatrati raskinutom. Mogli su potpisati i da će kad sunce izađe biti dan, a kad zađe – noć.

Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP-u je je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti. Lijepa cifra.

Nosilac liste SDP-a u Podgorici prof. dr Vujica Lazović pohvalio se da su u toj partiji izuzetno zadovoljni dogovorom sa DPS-om, kao ,,prirodnim saveznikom”.

,,Veoma nam je drago što je prihvaćen značajan dio naših programskih principa, posebno princip parlamentarne demokratije – da se većinskom voljom koalicionih partnera biraju čelni ljudi u izvršnoj parlamentarnoj vlasti. A to je princip na kojem smo insistirali u predizbornoj kampanji i tokom pregovora o postizbornoj koaliciji”, rekao je Lazović.

Zapravo, obećavali su da neće glasati za gradonačelnika dr Miomira Mugošu i insistirali da se oko kandidata za gradonačelnika traži konsenzus, ali – slično je.

Tako je SDP odagnao strahovanja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da su ,,potencijalni koalicioni partneri u Podgorici pomalo zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Svako zna: ne treba se držati predizbornih obećanja kao pjan plota.

,,Priča o tasu na vagi, principima i timskom radu u upravljanju gradom, pala je u vodu onoga trenutka kada je ponuda direktorskih, rukovodećih i ostalih mjesta u opštini zadovoljila apetite SDP-a”, primijetio je odbornik Nove srpske demokratije Radoš Zečević.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević izabran je za predsjednika Skupštine glavnog grada.

,,Kada su u pitanju interesi građana, vlast i opozicija ne bi trebalo da se previše dijele. Moja uloga u političkom smislu, biće da popravim to povjerenje koje do sada nije bilo na visokom nivou”, najavio je Konjević.

Malo je nezgodno to što se ne zna kako će ovaj istaknuti pojedinac na novom zadatku postizati da brani svaki zarez naše himne, ali ne treba sumnjati u mladog socijaldemokratu.

Nosilac izborne liste koalicije ,,Bolja Crna Gora” u Podgorici Neven Gošović rekao je da će se brzo vidjeti da li će izbor Konjevića donijeti promjene u radu Skupštine Glavnog grada i da li će se novoizabrani predsjednik podgoričkog parlamenta založiti za veću otvorenost Skupštine prema inicijativama, predlozima građana i opozicionih odbornika. Prema Gošovićevim riječima, poštovanje principa zakonitosti, nalaže, između ostalog, obavezu donošenja odluke koja bi omogućila da o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta odlučuje Skupština, a ne gradonačelnik. SDP-u jeste omiljena tema, ali – princip je samo riječ.

Ne može se reći da je tokom cijele priče glavni junak podgoričkih izbora dr Miomir Mugoša izgledao vedro. Ni loše raspoloženje, međutim, ne mijenja stvar da su mu na srcu prevashodno građani.

,,U narednom periodu potrebno je konstituisati radna tijela u parlamentu, a prije toga izmijeniti i dopuniti postojeći ili izraditi novi statut, kao i novi poslovnik o radu u parlamentu. Važno je da svako odradi svoj dio posla u korist građana”, rekao je Mugoša i skromno dodao: ,,Zna se ko je do sada radio u njihovom interesu i nadam se da će se to prepoznati i u narednom periodu”.

Tu se samopreporučivanje nije završilo. Na pitanje da da li je zainteresovan za novi mandat gradonačelnika, Mugoša je odgovorio: ,,Meni je jako važno za šta će biti zainteresovani građani Glavnog grada, koji su najbolji barometar i najbolja mjera i ocjena kvaliteta nečijeg rada”. O odluci za mjesto gradonačelnika, smatra Mugoša, rano je govoriti. ,,O tome će odlučivati moja partija i ja lično”.

Podgorički gradonačelnik nije zaboravio da napomene kako je koalicioni sporazum između DPS-a i SDP-a potpisan na četiri godine. ,,Mislim da su stvari potpuno jasne”, rekao je Mugoša. Da li Mugoša to sam sebe hrabri ili koalicioni sporazum ima i poneku kvaku koja nije za javnost, neće se tačno znati prije narednog ljeta. Uprkos raširenom vjerovanju kako Mugoša nije svima u DPS-u po volji, toj partiji je očigledno odgovaralo da njegov ponovni izbor za šefa Podgorice odgodi. U DPS-u ocjenjuju da bi se odricanjem od Mugoše u ovom trenutku poslala ,,loša poruka” poruka drugim funkcionerima stranke.

Skoro mjesec nakon izbora sastali su se i predstavnici partije koje su činile opozicionu koaliciju ,,Bolja Crna Gora”. Zapravo, većina njih. Izostali su čelnici Narodne stranke Predrag Popović i Demokratske zajednice Muslimana Bošnjaka Rifat Vesković.

Lideri opozicionog saveza manje-više su se saglasili da koalicija treba da opstane. ,,Kada se sabere rezultat ovog saveza, jasno je da smo osvojili 44 odsto glasova građana koji su izašli na izbore. Jasno je da smo kasno ušli u dogovor oko koalicije, jasno je da smo prije toga imali različite stavove na koji način treba nastupiti na izborima, i jasno je da nam treba dublja analiza koja bi jasno definisala razloge zašto ovaj rezultat nije bolji”, rekao je Milić.

Čelnik DSS Ranko Kadić kazao je da je ta stranka za nastavak zajedničkog djelovanja opozicije, ali pod drugim uslovima i bez dominacije nekih partija. Narodna i stranka Rifata Veskovića nezadovoljne su koalicijom, narodnjaci zbog nuđenja saradnje
SDP-u, a Vesković zbog raspodjele mandata. SNP, NOVA i PZP optuženi su da ne žele koaliciju već “utapanje” manjih partija.

,,Ja ne vidim nijedan razlog zašto savez ne bi nastavio”, ponovio je Srđan Milić ocjenu o budućnosti opozicione koalicije.

Možda ne bi bilo loše da neko smisli – zašto bi nastavio. I kako.

Jednog davnog, kišnog dana, pisac se zapitao: ,,Ima li života na Marsu i je li čemu?”

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo