Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gradite puteve il’ odosmo za Ameriku

Objavljeno prije

na

Pet godina nakon referenduma na kojem su nezavisnost Crne Gore podržali sa 98,5 procenata, stanovnici varošice Gusinje upozorili su da bi zbog permanentnog i nezaustavljivog ekonomskog sunovrata mogli poći u kolektivni egzodus za Ameriku, gdje je i onako mnogo više Gusinjaca nego što ih ima u rodnom kraju. AMERIČKO GUSINJE: Predsjednik ove Mjesne zajednice doktor Rusmin Laličić u dva navrata je takvu ideju saopštavao američkom ambasadoru u Crnoj Gori Roderiku Muru, koji je shvatio ozbiljnije nego crnogorske vlasti.

,,Ni malo se ne šaleći rekao sam ambasadoru da bi smo mogli tražiti kolektivni azil, pa da u Americi formiramo neko novo Gusinje, kao što je to već urađeno u Albaniji 1918. godine, gdje pod tim imenom postoji jedna varošica. On mi je takođe bez šale odgovorio da bi to bilo dobro za Ameriku, jer bi dobila lojalne građane kao što su oni koji su već decenijama tamo, ali da bi bilo tragično za Crnu Goru”, priča Laličić za Monitor.

Dosta je, naglašavaju Gusinjci, bilo laži i paralaži o dobrim namjerama države Crne Gore za ovaj kraj. Ekonomsko potonuće i nazadovanje kreće se geometrijskom progresijom.

,,To postaje neizdrživo. I onako se samo odlazi, i na kraju neće niko ovdje ostati. Pa hajde da to uradimo odjednom i da završimo tu priču”, kaže ogorčeno predsjednik Mjesne zajednice.

SLIJEPO CRIJEVO: Laličić objašnjava da se njegova varošica, zajedno sa Plavom, nalazi u crnogorskom saobraćajnom slijepom crijevu, i ako je od Podgorice starim putem kroz Albaniju, udaljena svega pedeset kilometara.

,,Mi smo sve učinili da se približimo Podgorici. Očekivali smo da sada počne saobraćajno otvaranje ovog kraja, što je uslov za ekonomski oporavak, ali crnogorske vlasti, osim verbalno, u tom pogledu ništa ne čine. Podgorica kao da bježi od nas. Nešto se tu gubi. Očigledno tim ljudima nije lako i da obećaju i da urade”, smatra Laličić.

Mogu li se, zaista, Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih, okolo-naokolo, preko dvjesta? Lijepih želja za relaizaciju tog projekta nije nikada falilo. U novije vrijeme optimistička retorika se pojačava proporcionalno sa učestalošću izbornih ciklusa.

,,Prvi korak ka novom razvoju Plava je otvaranje puta prema Albaniji. Ti putevi trebaju nam za investitore. Tada će biti novih radnih mjesta i boljeg života”, rekao je pred posljednje lokalne izbore predsjednik socijaldemokrata Ranko Krivokapić.

POLITIKA OBEĆANJA: Njegov partijski kolega, ministar saobraćaja, Andrija Lompar pojasnio je zatim da je sa nadležnim ministarstvima iz Albanije dogovoreno da se put od Gusinja do Podgorice, dolinom Cijevne, radi zajednički.

,,Dvije Direkcije za saobraćaj su usaglasile standarde toga puta i raspisale tendere za izradu projekata. Prvi novac u budžetu Crne Gore za taj put biće već iduće godine”, kazao je Lompar i dodao da je za put preko Čakora već za ovu godinu obezbijeđeno miliona eura.

Predsjednik Mjesne zajednice Gusinje tvrdi, međutim, da Lompar samo nastavlja politiku davanja obećanja svoga prethodnika Jusufa Kalamperovića.

,,Kalamperović je prije skoro dvije decenije postao ministar saobraćaja sa obećanjem da će završiti put od Gusinja do Podgorice. Rekao je, ako Albanci počnu da rade danas, mi ćemo sjutra. Ispalo je – malo sjutra. Otišao je u penziju, to obećanje nije ispunio. Nasljednik mu je ‘odličan’. Sva obećanja daje od izbora do izbora”, kaže Laličić.

Gusinje, živopisna varoš koja već duže vrijeme bije sa državom bezuspješnu bitku i za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada u nedostatku saobraćajnica može samo nazad.

,,Svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo”, kiselo se šali Laličić.

NAJBOLJE PREKO ALBANIJE: On vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, ovo je naselje imalo 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države.
Kako je i kada ovo malo urbano mjesto postalo saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore? Dogodilo se to u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju ,,kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače.
,,To je prosto neshvatljivo. Pao je Berlinski zid, a nikako da padne i da se otvori ponovo stara saobraćajnica kroz Albaniju. Da ne budem pogrešno shvaćen. Albanci imaju volju i počeli su da rade, a naši samo obećavaju i daju ‘idejna rješenja”’, kaže Laličić.
On ističe da za saobraćajnu i geografsku integraciju sa Podgoricom za Gusinjce i Plavljane ništa ne znači eventualni autoput Bar – Boljare.
,,Mi bi smo se na taj autoput vezali kod Andrijevice, odnosno trideset sedam kilometara odavde, pa onda dalje za Podgoricu. Ovim putem kroz Albaniju mi smo iz Gusinja za 37 kilometara već na domak Podgorice, na teritoriji grada, samo pod uslovom da se otvori novi granični prelaz kod Dinoše, preciznije Cijevna zatrijebačka”, dodaje Laličić.

SREDOZEMNA KLIMA: Osim što je to stara karavanska trasa, i što su sa albanske strane već počeli radovi, ovaj putni pravac ima i drugih prednosti.
,,Vi znate da je Gusinje ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima, vjerovali ili ne, ovim putem je u neposrednoj blizini”, pojašnjava Laličić.
On kaže da je najveći prevoj na tom putu, od hiljadu i dvjesta metara, u Albaniji, na samo 12 kilometara od Gusinja, dok već poslije šesnaestog kilometra od ove planinske varoši u Crnoj Gori, u Albaniji počinje sredozemna klima i više ne pada snijeg.
,,Znači da bi taj put bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima. Ovaj kraj bi i u bukvalnom smislu postao ono što zapravo jeste – ne sjeveroistok, već jugoistok Crne Gore”, kaže Laličić.
Ranije su i gusinjiski iseljenici u Americi iskazali interesovanje da finansijski pomognu u rekonstrukciji ovoga puta. Gusinjsko-plavski gasterbajteri iz čitavog svijeta, a ponajviše iz Njujorka, tradicionalno se okupljaju za Ilindan, drugog avgusta, na Alipašinim izvorima. Oni prelaze milje i okeane, ali uglavnom svi ističu da im najteže od svega pada dionica od Podgorice do Gusinja. Neki od njih, bogatiji, da bi skratili taj dio puta, kupili su čak i helikoptere, i prelaze ga za desetak minuta, umjesto po nekolko sati kopnom, zaobilazno.

GRANIČNI PRELAZ: Nedavno je u Albaniji, na mjestu gdje bi trebalo napraviti novi granični prelaz, održan zajednički skup mještana Gusinja, Dinoše i Tuzi iz Crne Gore, kao i albanskih varošica Vrmoša i Tamara. Domaćini su bili Albanci, a skupu je prisustvovao i američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur. Došao je i crnogorski ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. Helikopterom, i, kažu, nije se mnogo zadržavao. Učesnici karavana koji je krenuo iz Gusinja prema Podgorici mogli su se uvjeriti da Albanci, podržani inostranim kreditima za saobraćajno otvaranje ruralnih područja, uveliko rade na putu dolinom Cijevne. Taj put biće širok šest metara i povezaće granični prelaz Grnčar – Baškimi kod Gusinja i obližnje albansko mjesto Vrmošu, sa jugom njihove zemlje, a pored Cijevne zatrijebačke, odnosno mjesta susreta i mogućeg graničnog prelaza kod Dinoše, proći će na svega nekoliko stotina metara.
U čemu je onda problem da crnogorske vlasti zaziru samo od otvaranja još jednog graničnog prelaza, tridesetak kilometara iznad Božaja, i navezujući se na taj put, najbliže spoje Podgoricu i gusinjsko-plavski kraj? Gusinjci traže odgovor na ovo pitanje prije nego podnesu zahtjev za kolektivnu vizu za Ameriku.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo