Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dug od milion eura

Objavljeno prije

na

Višegodišnji iscrpljujući sudski spor Igaloprometa sa JP Vodovod Herceg Novi nastavlja se, iako su mediji objavili: ,,U Osnovnom sudu završen je šestogodišnji postupak protiv direktora hercegnovskog vodovoda Zorana Šabanovića”. Optužnica je Šabanovića teretila da je zloupotrijebio službeni položaj kada je 15. avgusta 2003. samoinicijativno isključio vodu sa izvorišta Lovac iz gradskog sistema zbog čega su građani trpjeli nepodnošljive restrikcije, jer u to vrijeme do Herceg-Novog nije stizala ni voda iz sistema Plat, a štetu je trpio i koncesionar – privatno preduzeće Igalopromet. Jovo Matijašević, direktor firme Igalopromet , tvrdi da ukupna potraživanja ove firme od JP Vodovod iz Herceg Novog iznose – milion eura!

KRŠENJE UGOVORA: ,,Ugovor o desetogodišnjoj koncesiji nad izvorištem Lovac u Mojdežu, koji je 23. marta 1999. godine potpisan sa Vodovodom, ni u jednoj tački nije ispoštovan. Šabanović na ime 11 centi, koliko građani plaćaju za transport vode, ne izmiruje svoje obaveze ni prema Konavlima ni prema Igaloprometu, a mjesečno prihoduje od 130 do 140.000 eura, od kojih gradi stanove za svoje preduzeće i konak u Bunovićima”, tvrdi Matijašević.

Pravni zastupnik Igaloprometa Mladen Ivanović objasnio je da je ugovor sa Vodovodom bio izvršni samo tokom prve dvije godine, te da je kasnije ,,iz ličnih i potpuno besmislenih motiva Šabanović odlučio drugačije”, odnosno da je Vodovod odbio da ispuni svoju stranu ugovora.

Zbog naknade materijalne štete u iznosu od milion eura Igalopromet je sa hercegnovskim vodovodom vodio spor u Privrednom sudu u Podgorici. S druge strane, Vodovod protivtužbom traži 500.000 eura od Igaloprometa, uz obrazloženje da je ova firma izazvala klizište prije šest godina. No, vještačenjem je utvrđeno da Igalopromet nema nikakve veze sa klizištem.
PONOVO NA SUDU: Vijest objavljena u medijima da je direktor JP Vodovod Zoran Šabanović oslobođen krivične odgovornosti u sporu sa Igaloprometom je dezinformacija, tvrdi Jovo Matijašević. Viši sud u Podgorici, u krivičnom predmetu protiv optuženog Šabanovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, a odlučujući po žalbama Osnovnog državnog tužioca u Herceg Novom, donio je 31. marta ove godine rješenje da se predmet vrati na ponovno suđenje Osnovnom sudu u Herceg Novi.
Matijašević kaže da je od kraja 2001. do maja 2003. godine Šabanović, uprkos odluci Skupštine opštine i velikim restrikcijama, odbijao da uključi vode izvorišta Lovac u gradski sistem, tvrdeći da su u pitanju bujične i tehnološki neispravne vode ne iz Lovca već iz Potkopa.

,,Sudski vještaci su mjesečno izlazili na teren tokom čitavog perioda koncesije i utvrđivali da se vode Lovca ulivaju u gradski sistem. Pokušao sam da Šabanoviću isporučim račun, ali on mi ga je vratio. Zato smatram da su Šabanovićevi motivi za ovakvo ponašanje lični i politički”, kaže Matijašević.

Branko Velaš, mještanin Mojdeža i član Odbora za vodu Mjesne zajednice, potvrdio je Ivanovićevu i Matiješevićevu priču, dodavši da smatra da su za klizište odgovorni izvođač radova Hidromont Merkur, Zavod za geološka ispitivanja iz Podgorice, Građevinski fakultet iz Podgorice i nadležna ministarstva. Mještani su zbog toga, kako je objasnio, podigli tužbu za nadoknadu štete po osnovu objektivne odgovornosti. No, na epilog i ovog sudskog spora još se čeka.
SVE JE NAMJEŠTENO: ,,Odgovorno tvrdim da je sve ovo namješteno, počevši od koncesija, pregrađivanja tunela, pa do napada na preduzeće i mene. Jednostavno, voda sa izvorišta Lovac se prosula i nestala u podzemnim kanalima”, pojašnjava Šabanović.
Šabanović najavljuje tužbu protiv Igaloprometa. Tražiće kaže, odštetu od 10 miliona eura obeštećenja za ,,ogromnu štetu koju je ovo preduzeće nanijelo opštini, a posebno žiteljima mjesta Mojdeža”.
Nejasno je kako Zoran Šabanović zamišlja da se izvorište Lovac vrati u pređašnje stanje, kad je to faktički neizvodljivo. Može li Herceg Novi, koji inače kuburi sa vodosnabdijevanjem, posebno u ljetnjim mjesecima, sebi dozvoliti takav luksuz da se namjerno i bez razloga, odriče vode iz izvorišta Lovac.
Izvorište Lovac je uključeno u javno vodosnabdijevanje, od početka koncesije do dana današnjeg. Matijašević tvrdi da nikada nije dobio ni centa i da su njegova potraživanja od JP Vodovod premašila milionske iznose u eurima.
Firma Igalopromet, iako je Ugovor o koncesiji istekao (23. marta ove godine), i dalje hloriše vodu za gornji dio Mojdeža, plaća radnike koji održavaju kompletan sistem u funkciji i troškove suđenja, što već prelazi cifru od 350.000 eura. Kod Vlade Crne Gore je aplicirao za produžavanje koncesije nad izvorištem Lovac i u narednom petogodišnjem periodu. Rješenje se čeka.

OBEĆANJA UMJESTO VODE: Matijašević tvrdi da i novoizgrađena filterska stanica JP Vodovod u Mojdežu još nema nužne dokumente – od građevinske, pa do upotrebne dozvole. Uz napomenu da u njoj nije ugrađen priključak za vodu iz Lovca, te da bi potkrijepio ovu svoju tvrdnju, prilaže i niz stručnih dokumenata i nalaza, koji svjedoče da je, od kraja oktobra prošle godine, nova filterska stanica, praktično, još u ,,probnom radu” i da je zbog takve improvizacije veoma problematično snabdijevanje građana vodom, uz mogućnost svakodnevnog ekološkog, pa i dramatičnijeg ekscesa.
Drugim riječima, voda sa brda Mojdež iznad Herceg Novog, umjesto da služi narodu, nalazi se pod dirigenskom palicom moćnika i suda. Građanima se serviraju informacije koje mogu ,,progutati”, dok se istina o stvarnom stanju na terenu gura pod tepih. Umjesto da izađe na vidjelo ovonedjeljno angažovanje republičke inspekcije, koja je ponovo zapečatila jedno ilegalno priključenje divljeg potoka u izvorište Lovac, glavna tema u gradu je „oslobađajuća presuda” za direktora Šabanovića.
Šta li će sve snaći Novljane do novih izbornih kampanja i od novih-starih direktora Vodovoda velika je enigma. Zna se jedino da žednim građanima ne fali velikih obećanja da im slavine neće biti suve.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo