Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gazde u sukobu a vlasnici na gubitku

Objavljeno prije

na

Privatizaciono – investicioni fondovi, odnosno kompanije koje njima upravljaju su opet u žiži javnosti. Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet pozvaće na konsultativno saslušanje predstavnike investicionih fondova, kako bi se razjasnilo na koji se način upravljalo novcem i imovinom građana koji su u njih ulagali. Predsjednik tog skupštinskog tijela Aleksandar Damjanović tvrdi da su fondovi prošle godine, uprkos krizi, povećali dobit od provizija i uzeli ,,enormne svote novca”, ali da od toga akcionari nemaju koristi.

KO JE UZEO PARE: ,,Milione eura uzeli su pojedinci, međusobno dobro uvezani, dok se usisava imovina fondova i akcionara. Tu bih volio da vidim ulogu Komisije za hartije od vrijednosti. Ispalo je da krizom nijesu pogođene samo gazde fondova”, tvrdi Damjanović.

On napominje i da se mora razgraničiti upravljačka struktura fondova, te ko imenuje menadžment kompanije koje upravljaju fondovima.

Za to vrijeme i u jednom od fondova je burno. HLT fond je danima ,,pod opsadom”. Čak je i Komisija za hartije od vrijednosti zabranila održavanje ponovljene vanredne skupštine akcionara HLT fonda, uz objašnjenje da je dokumentacija na osnovu koje je sazvana sjednica ,,nestala iz Društva zajedničkog ulaganja Prima”, kao i pečati Fonda zajedničkog ulaganja HLT. U saopštenju Službe za odnose sa javnošću Prime navedeno je da je 16. juna smijenjen direktor Aleksandar Belević, a da su dan kasnije primijetili da im nedostaje kompletna dokumentacija za HLT fond i pečati Prime. Pečati su, navodno, vraćeni 17. juna, dok su ,,četiri laptopa i štampač sa memorijom, kao i druga vrijedna imovina još kod Belevića”.

U HLT fondu tvrde da su saznali iz dijela vraćenih dokumenata za transakciju sa akcijama Centra Igalo, koje su prenijete na HTP Primorje. Iz HLT-a su odmah reagovali i tražili od Komisije za hartije od vrijednosti da zaustavi trgovinu tim akcijama. U informacijama o dešavanjima u HLT fondu stoji i kako HTP Primorje želi da da legitimitet osporenoj odluci i ,,uplaćuje 1,5 miliona eura na račun HLT fonda”.

NETRANSPARENTNO POSLOVANJE: Novi vršilac dužnosti direktora kompanije Prima koja upravlja HLT fondom Vitomir Joksimović saopštio je početkom ove sedmice da je tražio ,,od nadležnih da ponište prenos 80,96 odsto akcija Centra za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo na hotelsko turističko preduzeće Primorje” i da te akcije vrate Fondu.

On je ustvrdio da je aneks ugovora o konzorcijumu između HLT-a i Primorja, kojim je predviđen prenos akcija Centra Igalo, zaključen netransparentno i suprotno aktima te kompanije i HLT fonda.

„Akcionari HLT-a su tim sumnjivim poslom značajno oštećeni”, piše u saopštenju Prime.

U Primi tvrde da je spornim aneksom bilo predviđeno da Primorje za prenos akcija Centra Igalo uplati 1,5 miliona eura, a da “ugovoreni iznos nije uplaćen na račun HLT-a, čime je i takav sumnjiv pravni posao pravno nevaljan”. Uz to, objašnjavaju, da još nisu u mogućnosti da sagledaju posljedice djelovanja prethodnog rukovodstva Prime, kao i nadzornog odbora HLT fonda, jer nedostaje mnogo dokumentacije.

U pozadini ove gungule je, zapravo, sukob dojučerašnjih poslovnih partnera i u crnogorskim okvirima veoma poznatih biznismena Vladana Vujovića i Denisa Mandića.

Vlasnik Prime koja upravlja HLT fondom i istovremeno jedan od najvećih akcionara tog istog fonda je podgorička kompanija Provladeks čiji su vlasnici, pola – pola, Vujović i Mandić. Tako je Provladeks do sada kontrolisao Primu, HLT fond i HTP Primorje.

PUKLO IZMEĐU PARTNERA: No, poslovni partneri su već neko vrijeme u lošim odnosima zbog, navodnog, propadanja poslova koje je vodio Vujović. Mandić je želio da se podijele, raziđu, čak i da otkupi Vujovićev dio vlasništva. No, ovaj je to odbio.

Poznavaoci prilika u tim poslovnim krugovima tvrde da je upravo smjenom Belevića i postavljanjem Joksimovića Vujović pokušao da isključi Mandića iz kontrolisanja HLT fonda. Kako je Vujović, bez partnera, uspio da smijeni direktora Prime – tek će se vidjeti.

Vujović i Mandić su sa italijanskim partnerom, kupujući akcije na berzi, preuzeli HLT fond koji je imao mnogo imovine – od tadašnjih vlasnika Hipotekarne banke, Lovćen osiguranja i Triglava. Bili su to dani cvjetanja posla i partnerstva.

Sada iz Prime tvrde da su akcionari HLT-a sumnjivim poslom sa Centrom Igalo ,,značajno oštećeni”.

Posljednji izvještaj o radu, sa završnim računom i mišljenjem revizora, HLT fond je predao na uvid akcionarima za 2006. godinu. Od tada – akcionari ništa ne znaju o tome šta se dešava njihovom imovinom.

Suvišno je i postaviti pitanje – hoće li iko odgovarati za to.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo