Povežite se sa nama

OKO NAS

ISTRAGE O NESAVJESNOM LIJEČENJU: Namjerni propusti tužilaštva?

Objavljeno prije

na

Podgoričanin Nebojša Janković podnio je krivičnu prijavu protiv Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Milosava Cmiljanića i NN lica, zbog nesavjesnog rada i nemara. Njegov brat Saša preminuo je 27. maja prošle godine u prostorijama KCCG, nakon što je dva dana ranije primljen u Urgentni centar zbog teških bolova.

U prijavi se navodi da je Janković umro od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama.

Dejan Cvijanović iz NVO Krug života kaže za Monitor da očekuju da će tužilaštvo u ovom slučaju napokon smoći snage da primijeni zakon.

,,Dosadašnja iskustva sa tužilaštvom su izuzetno negativna. Krivične prijave smo podnosili kako zbog greške ljekara u pojedinačnim slučajevima, tako i zbog sistemskih grešaka. Sve krivične prijave su odbijene. A ni po jednoj prijavi tužilaštvo nije sprovelo pravno valjanu istragu. Svaki predmet je odrađen paušalno, sa minimum angažovanja kako ljudskih resursa tako i otalih kapaciteta koje tužilaštvo ima. Tako npr. nisu saslušavali oštećene, nisu saslušavali ljekara, vještačenja su rađena isključivo od strane ljekara zaposlenih u Kliničkom centru i sl.”, navodi Cvijanović.

U krivičnim prijavama, koje je tužilaštvu podnosio NVO Krug života, dokumentovana su iskustva porodica koji su se nakon smrti člana porodice suočavali sa: falsifikovanjem dokumentacije i potpisa, nestanku medicinske dokumentacije… U jednom slučaju gubljenja medicinske dokumentacije, iz KCCG tvrde da se ona zagubila u tužilaštvu.

Na brojne dokaze o falsifikovanju medicinske dokumentacije do

sada nije bilo reakcija iz tužilaštva. Zbog toga u Krugu života smatraju da tužilaštvo štiti pojedince u zdravstvenom sistemu, koji se nalaze na rukovodećim pozicijama u Kliničkom centru. ,,Falsifikovanje medicinske dokumentacije na koje smo ukazivali predstavlja više radnji preduzetih od strane više lica, a sve to uz direktnu saglasnost lica koja su na funkciji, bilo da se radi o načelniku ili direktoru. Mijenjanjem sadržaja medicinske dokumentacije zaposleni u Kliničkom centru su izvršili prikrivanje velikog broja teških krivičnih djela u kojima su posljedice smrtni ishodi po pacijenta. Kako je Klinički centar prevashodno politička institucija, pa tek onda zdravstvena, sasvim je logično da tužilaštvo kao državni organ koji je zavisan od volje političara, ne smije da se bavi ovako ozbiljnom i opasnom materijom”, naglašava Cvijanović.

I u posljednjem slučaju smrti Saše Jankovića, njegova porodica nije dobila na uvid svu dokumentaciju. U krivičnoj prijavi Nebojša Janković urgira da mu se dostave – operativne liste, te nalaz i snimak RTG pluća i CT-a od 25. maja 2017. Ističe da je zlonamjerna neistina da je njegov brat liječen od 26. maja.

Prije prijave, Janković se žalio Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u KCCG, koja je utvrdila da nije bilo propusta kada je riječ o tretmanu njegovog brata. Janković u prijavi tvrdi da Komisija nije saslušala nijednog ljekara iz Urgentnog bloka koji su učestvovali u liječenju njegovog brata, kao i da nedostaju nalazi u njegovoj medicinskoj dokumentaciji.

Iz Kruga života tražili su od KCCG-u da razriješi članove Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga zbog neprofesionalnosti u Jankovićevom slučaju. Smatraju i da direktora Urgentnog bloka Nermina Abdića treba suspendovati.

U krivičnoj prijavi se insistira da vještaci medicinske struke u ovom slučaju budu iz Zagreba.

U Krugu života navode da dosadašnja praksa pokazuje da upravo vještačenjem tužilaštvo pravi najveću, oni smatraju namjernu grešku prilikom postupanja po krivičnim prijavama koje su predate protiv ljekara i zdravstvenih ustanova. Objašnjavaju da tužilaštvo praktikuje da vještačenja po ovim prijavama rade ili Klinički centar Crne Gore ili Medicinski fakultet u Podgorici. U oba slučaja očigledan je konflikt interesa. On je jasan kada vještak iz KCCG treba da donese sud o radu institucije u kojoj je zapošljen ili eventualnim propustima svojih kolega. Slično je i kada se za krivične prijave protiv Kliničkog centra angažuje Medicinski fakultet u Podgorici, s obzirom na to da je kompletan nastavni kadar (saradnici u nastavi, docenti i profesori) zaposlen u Kliničkom centru.

,,Da bi prikrili svoju lošu namjeru tužilaštvo je ponekad angažovalo Medicinski fakultet u Beogradu. Međutim, Klinički centar i uopšte Ministarstvo zdravlja ima besprekornu saradnju sa Medicinskim fakultetom u Beogradu i svim zdravstvenim ustanovama tercijalnog nivoa u Srbiji. Njihova saradnja je zasnovana na finansijskoj koristi koju ima Medicinski fakultet u Beogradu, i to prije svega što svi ljekari koji treba da steknu znanje i zvanje specijaliste ili znanje i zvanje užeg specijaliste bivaju upućeni i upisani na Medicinski fakultet u Beogradu, a onda raspoređeni na različite klinike”, kaže Cvijanović.

Insistiranje da se vještačenja rade u Zagrebu argumentuju time što je za nekoliko predmeta koji su upućeni tamo dostavljeno uredno obrazloženje i jasni nalazi, kažu u Krugu života.

Tužilaštvo do sada nije pokazalo pretjeranu ažurnost u slučajevima krivičnih prijava protiv zdravstvenih institucija i ljekara. U isto vrijeme kada i pomenuta krivična prijava, objavljeno je da je Osnovno državno tužilaštvo, tek nakon četiri godine, predložilo sudu u Kotoru podizanje optužnice protiv ljekarke Hitne pomoći u Budvi Jane Bovan zbog sumnje da je u septembru 2014. nesavjesno liječila preminulog Sava Kovačevića.

Sporost i neefikasnost tužilaštva često je dodatna kazna za ožalošćene porodice, ali i za osumnjičene ljekare.

PRIORITETI TUŽILAŠTVA: Ispituju izbor u Ljekarskoj komori

Specijalno državno tužilaštvo je ove nedjelje pozvalo više članova Skupštine Ljekarske komore koji su podržali izbor novog rukovodstva, da u svojstvu građana daju iskaz.

Predsjednik Komore Aleksandar Mugoša u saopštenju za javnost se pita koji su motivi tužilaštva za istragu, podsjećajući da se SDT bavi najtežim oblicima krivičnih djela, po pravilu iz oblasti organizovanog kriminala i terorizma. On ukazuje da je istraga počela dva dana nakon njegovog nastupa u emisiji Direktno na TV Vijesti, na temu korupcija u zdravstvu.

,,Ne zalazeći u nadležnost i pravo tužilaštva da ispituje zakonitost rada svake organizacije pa i LJKCG nejasno nam je čime smo zavrijedili pažnju nakon samo mjesec dana aktivnog rada. Da Ii je sporno to što se LJKCG napokon bavi poslovima iz svoje nadležnosti, da Ii je problem što to radi na trasparentan način, da Ii su problem izjave predsjednika koje se tiču korupcije u zdravstvu”, navodi Mugoša.

U saopštenju se podsjeća da u ,,dvadesetogodišnjoj istoriji LJKCG, do izbora novog rukovodstva, izbori za organe Komore nikada ni u jednoj ustanovi nijesu sprovedeni, već su delegati postavljani od strane direktora”.

,,Takvo dvadesetoodišnje postupanje nije bilo sporno za nadležno tuzilastvo i Ministarstvo zdravlja”, konstatuje Mugoša i ukazuje da je dvije godine, od januara 2015. do 2017, Ljekarska komora funkcionisala nezakonito, van mandata, zbog čega je protiv bivšeg rukovodstva Komore i ministra zdravlja podnesena krivična prijava „po kojoj se ne postupa.”

Mugoša naglašava da stoji na raspolaganju SDT-u da provjere zakonitost poslovanja Komore u periodu od zvaničnog postavljanja novog rukovodstva, a u isto vrijeme nudi pomoć u otvaranju izviđaja protiv bivšeg rukovodstva i Ministarstva zdravlja, koje je tolerisalo razne nezakonitosti u funkcionisanju Ljekarske komore u ranijem periodu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

NIŽE CIJENE VODE: Dugoročni rizik za vodovodna preduzeća  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kvalitet vodosnabdijevanja u Crnoj Gori suočava se s ozbiljnim izazovima usled finansijske nestabilnosti opštinskih vodovodnih preduzeća i neadekvatnog modela formiranja cijena. Odluke o umanjenim cijenama donose se uprkos  dugoročnim posljedicama po održivost sistema

 


Vlasti u više opština pohvalile su se nižom cijenom vode, predstavljajući taj potez kao uspjeh u korist građana. Ono što nijesu rekli je da će te odluke donijeti ozbiljne izazove za lokalna preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem.
Smanjenje cijena dugoročno može značajno ugroziti održivost vodovodnih sistema, koji se već suočavaju sa rastom troškova održavanja, zastarjelom infrastrukturom i nedostatkom investicija. Bez realnog uvažavanja stvarnih troškova poslovanja, ovakve odluke prijete da dodatno oslabe finansijsku stabilnost preduzeća i dovedu u pitanje kvlitet i pouzdanost vodosnabdijevanja građana.
Cijene komunalnih usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda formiraju se na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima. Za regulaciju je nadležna Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Prema zakonu vodovodno preduzeće unosi podatke poslovanja u tarifni model koji propisuje zakon i metodologija, i u konačnom dobijamo cijenu usluge. Tako formirana, cijena prolazi kontrolu Regulatorne agencije koja donosi odluku o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga. Nakon dobijanja saglasnosti, vodovod je dužan u skladu sa zakonom da podnese zahtjev Skupštini opštine za davanje konačne saglasnosti na cjenovnik.

U Zajednici opština Crne Gore objašnjavaju za Monitor da je „održivo funkcionisanje opštinskih vodovodnih preduzeća u Crnoj Gori dovedeno  u pitanje zbog neadekvatnog modela utvrđivanja cijena vode, koji ne prati realne troškove poslovanja niti ekonomske promjene na tržištu“.

„Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) upozorava da ovakav pristup ugrožava finansijsku stabilnost sektora, onemogućava modernizaciju sistema i direktno utiče na kvalitet vodosnabdijevanja. Da bi se obezbijedila dugoročna održivost i sigurnost u snabdijevanju građana, neophodno je hitno korigovati postojeću metodologiju i omogućiti model koji će odražavati realne troškove i razvojne potrebe vodovoda“, kažu.

Podsjećaju da je njihova ekspertska radna grupa dostavila još u martu 2024. godine detaljan predlog za neophodnu izmjenu odgovarajućih članova Zakona o komunalnim djelatnostima. Neophodno je, smatraju, pored ostalog, da se u elemente za formiranje cijena uvrste i troškovi za proširenje materijalne osnove rada za potrebe unapređenja poslovanja, usavršavanja kadra i uvođenja novih tehnologija, kao i troškovi za rezervni fond za smanjenje rizika u poslovanju. Osim toga, trebalo bi normirati i mogućnost mijenjanja cijene kada dođe do odstupanja od planiranih godišnjih troškova preduzeća većeg od 10 odsto.

Od 24 vodovodna preduzeća u vlasništvu crnogorskih opština, u 2023. godini 11 je poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od preko šest miliona eura, a sudeći prema prvim izvještajima za 2024. godinu taj trend se nastavlja. Troškovi održavanja i modernizacije vodovodnih sistema znatno su porasli kao posljedica kako lokalnih, tako i globalnih ekonomskih kretanja i inflacije, a prihodi koji se ostvaruju od trenutne cijene vode, pa i one koja će se na osnovu važeće metodologije primjenjivati u 2026. godini, nisu dovoljni da pokriju sve troškove preduzeća, što „dovodi do akumulacije dugova i nemogućnosti ulaganja u neophodne infrastrukturne projekte“.

„Ukoliko želimo da imamo sigurno i kvalitetno vodosnabdijevanje, izmjena normative koja će omogućiti rast cijena vode je neminovna. Naravno, sve to uz adekvatnu intervenciju koja bi omogućila subvencije u cilju sprječavanja negativnih efekata na socijalno ranjive kategorije stanovništva“, ocjenjuju iz Zajednice opština.

Poručuju da je posljednji trenutak da se preduzmu odlučniji koraci u rješavanju tog problema kako bi se otklonila opasnost od ugrožavanja sistema vodosnabdijevanja u državi, ali i da bi se stvorili uslovi za unaprjeđenje sistema odvođenja otpadnih voda. Podsjećaju i da, prema posljednjim podacima, pokrivenost uslugom javnog vodosnabdijevanja iznosi 87,42 odsto, dok je pokrivenost kanalizacionom mrežom na veoma niskom nivou i iznosi svega 49,70 odsto. Uz to, pokrivenost stanovništva uslugom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda je na alarmantnih 36,26 odsto.
U nekim vodovodnim preduzećima na sjeveru, za sada, vrlo oprezno govore o eventualnim izazovima u poslovanju, zbog činjenice da će cijena vode naredne godine biti značajno niža. Međutim, u kolašinskom Vodovodu ne kriju da je već izvjesno da će imati problema. Ukupan prihod će naredne godine, kaže Miloš Peković, izvršni direktor tog preduzeća, biti manji za 150.000 eura.

„Shodno metodologiji koju propisuje Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, cijena vode od naredne godine, kako za fizička tako i za pravna lica, iznosiće 0,41 cent po utrošenom kubiku vode. Samo smanjenje cijene usluga koje pruža ovo društvo sa 0,83 na 0,41 znači da će se u narednoj godini prihodi duplo smanjiti, a kako su prihodi od pružanja usluga glavni prihodi, to jasno govori o finansijskoj situaciji koja očekuje preduzeće u narednoj godini. Važno je napomenuti da su troškovi ostali nepromijenjeni ili čak uvećani. Iako će menadžment preduzeća krajem godine napraviti detaljan finansijski plan za 2026. godinu, ukupni prihodi u 2026. godini biće manji za najmanje 150.000 eura“, tvrdi Peković.

Iz bjelopoljskog Vodovoda Bistrica kažu da način na koji sada formiraju cijene „prihvata samo opravdane troškove poslovanja, pa na konačnu cijenu ne možemo da utičemo direktno, osim indirektno kroz smanjenje troškova poslovanja i povećanje prihoda od naplate osnovnih i ostalih usluga“.
„Finansijska stabilnost svakako zavisi od visine cijene usluga, kao i od troškova koji će biti u tom regulatornom periodu. Sigurno će biti izazovna godina u finansijskom smislu i teška, ali će menadžment sprovesti sve moguće mjere štednje kako bi pravovremeno uticao na pozitivne finansijske rezultate. Rekonstrukcija poslovanja trenutno nije planirana, a da li će biti potrebe za tim, menadžment će procijeniti u narednom periodu koji je pred nama“, kažu u bjelopoljskom Vodovodu.
Kako je za Monitor kazao Bojan Mišnić, direktor preduzeća Komunalne usluge – Gradac Mojkovac, u toj opštini cijene vode snižene su za 10 odsto. Direktor se nada da to neće ugroziti bilans preduzeća.
„Pad cijena od 10 odsto je prihvatljiv za poslovanje preduzeća. Nadamo se da ćemo uspješno amortizovati te gubitke i da se neće odraziti na poslovanje. Mi smo u prošloj godini postupali po popustu od 25 odsto za redovne platiše i ostali smo u pozitivnim bilansima, tako da pad cijena ćemo uspješno amortizovati uz korekciju popusta za redovne platiše“, rekao je on.
Mojkovačko preduzeće je među rjetkim koje nudi popuste za određenu kategoriju potrošča. Zajednica opština Crne Gore  pripremila je model odluke kojim lokalne samouprave mogu subvencionisati ranjive kategorije korisnika komunalnih usluga. Cilj je bio da prošlogodišnje povećanje cijena  ublaži posljedice podizanja cijena vode i pruži dodatnu socijalnu zaštitu građanima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTRAJK U SUDSTVU: Vlada ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta

 

Nakon skoro dvije sedmice štrajka,  zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.

Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.

„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz  hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.

On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i  zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.

U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.

On objašnjava  da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.

„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.

Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava  da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.

“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.

I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme:  “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.

Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u  državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne

 

Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.

Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz  “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.

Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.

Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.

Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su  za Monitor u državnoj kompaniji.

Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo