Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOTNA PRIČA NEBOJŠE ĆETKOVIĆA: Junak kolašinske svakodnevice

Objavljeno prije

na

Organizacija A new beginning, koja je nedavno osnovana u Kolašinu, simbol je posebne vrste aktivizma, ličnog i društvenog, pobjede nad sobom, okruženjem, stereotipima i predrasudama. Ona je projekat četrdesetdvogodišnjeg Nebojše Ćetkovića koji, kako kaže, želi da bude saborac u bitkama sugrađana da ne pokleknu pred bolestima zavisnosti. Takođe, i podrška onima koji žele da se vrate sa tog puta koji uništava živote, razara porodice i vodi u beznađe.

Spreman je Nebojša za mnoge izazove, ali, čini se, najteži su iza njega. Mjeri ih mjesecima bez droge i alkohola. Takođe i hrabrošću da mladim sugrađanima ispriča svoju životnu priču, bez uljepšavanja i iskreno. U maloj sredini, u kojoj se mnogo energije potroši da se sve loše sakrije od drugih, takav poduhvat zaslužio je poštovanje, ali Nebojša se nada i široj podršci.

Njegova priča i osnivanje organizacije iznenadili su i zadivili mnoge. Osnovci u kolašinskoj školi bez daha su slušali bolnu ispovijest čovjeka kome je život pokazao više lica. Jezikom primjerenim tinejdžerima pričao je Ćetoković o izazovima adolescencije, čak iako se stasava u maloj patrijarhalnoj sredini. Upozorio ih je na opasnosti mladosti, ali i podijelio lekcije o samospoznaji, odvažnosti i spremnosti da se ustane i nakon padova.

Nebojša će, kaže, ostatak života posvetiti misiji da pokaže mladima da droga i alkohol nijesu svrha. A new beginning, biće i utočište za sve one koji žele da izađu iz čeljusti zavisnosti, ali i mjesto za višetruku edukaciju. Takođe, i podrška onima koji s novom životnom snagom kreću u ,,normalan” život, traže zaposlenje i svoje mjesto u društvu.

Nekada uspješni sportista, počeo je da uništava svoj život, priča, kad je počela da se ruši i Jugoslavija, država sa koju je vezan njegov dotadašnji sistem vrijednosti, sve što je volio i cijenio.

,,Podlegao sam, pa sam umjesto da ‘muškost’ pokazujem brojem šutnutih koševa i brojem treninga, počeo dokazivati količinom popijenih pića. Kasnije je došla droga, sve vrste… I tako je počelo zaboravljanje onoga što sam i ko sam. Na sreću nijesu me narkotici i alkohol potpuno uništili, ostalo je ono što me kasnije natjeralo da im se uspješno otrgnem”.

Još kao tinejdžer okusio je alkohol, kasnije marihuanu, pa heroin… Na polovini treće decenije života, našao se u paklu iz kojeg neki nikada ne nađu put. Godinama ga je i Nebojša bezuspješno tražio. Ozdravljenje je počelo odlaskom kod porodičnih prijatelja u Švedsku. Tamo mu je nekadašnja sugrađanka Marina Vlahović pružila podršku i motivaciju, sa njom je počeo da trči. Prve pobjede nad sobom ostvario je, sjeća se, ,,trčeći vikinškim šumama”.

,,U Švedeskoj sam dobio i snagu i sampouzdanje da mogu da se vratim u Kolašin i pogledam sugrađanima u oči. Sjetio sam se svega što sam bio prije nego što sam upao u začarani krug pakla. Teško je bilo izaći na ulicu s teretom čovjeka kakav sam bio, ali i to sam uspio”.

Od tada učešćem na maratonima obilježava svoje pobjede i pokazuje kako bi trebalo, koliko se može i kako naći snagu. Prvo je učestvovao na Beogradskom maratonu. Zatim, u oktobru prošle godine, bio je među 16.500 učesnika, koji su sa Olimpijskog stadiona u Amsterdamu započeli jedan od najpopularnijih evropskih maratona. Plan mu je da učestvuje i na maratonima u Čikagu, Bostonu, Tokiju, Londonu. Kruna njegove karijere biće ako uspije da trči na maratonu u Australiji.

,,Na svakom maratonu vratim dio onog nekadašnjeg sebe sportiste. Kažu ‘Ako želiš da promijeniš život, istrči maraton’. U mom životu ta rečenica ima bukavalno značenje i učešće na Beogradskom maratonu bila je moja životna prekretnica. Beogradski je bio posvećen mojoj majci i mojoj djeci, drugi maraton znači da sam probudio sebe”.

Pordica je, kaže Kolašinac, mnogo bitna u svim životnim bitkama, pa i onim sličnim njegovoj. Presudan trenutak za njegov preobražaj bio je kada je shvatio šta svojim načinom života čini djeci. Posebnu zahvalnost duguje svojoj majci, koja je bila dovoljno snažna da mu pomogne. Često joj se izvini na tribinama na kojima gostuje. Često, sa Facebook stranice organizacije A new beginning upozori roditelje na važnost pažnje prema djeci, informisanost o njihovom životu, načinu na koji i gdje provode slobodno vrijeme, ljudima s kojima se druže.

Preko društvenih mreža svakodnevno informiše i o vrstama i pogubnosti narkotika. Objašnjava svojim virtuelnim i stvarnim prijateljima, koliko su brojne i užasne zamke poroka i kako putevi do droge i alkohola nekad izgledaju zabavni i bezazleni.

,,Ovo su sintetičke ubice, skrojene baš za egzekuciju mladih. Lako se pakuju, a svi korisnici ih reklamiraju kao ‘Kapiju drugih svjetova’. Niti je kapija bilo kakvog svijeta, niti može da donese bilo šta dobro… Ako vam se ikada desi da vam neko ponudi ovu drogu, sjetite se da vam je to kapija ali da postanete mrtav čovjek koji hoda… Zato, molim vas, shvatite, najbolja stvar u vašim venama je mladost”, jedna je od poruka mladima, koja upozorava na opasnosti LSD-a.

Kolašinac se zalaže za što strožu kontrolu točenja alkohola maloljetnicima. To je, kaže on, od presudne važnosti. Maloljetnicima ne smije da bude dostupna ni kap alkohola. Mlađi od 18 godina, smatra, ne bi trebalo ni da su gosti lokala u kojima se toči alkohol. Bolesti zavisnosti, tvrdi, obično počinju i sa duvanskim dimom.

,,To će biti jedan način borbe i svrha njegove organizacije – objasniti i zakonski formulisati to vrlo bitno pitanje. Šta mladima dobro donosi boravak u zatvorenim prostorijama, gdje se krvnički konzumira alkohol i duvan? Znate šta kasnije dolazi. Naučiti djecu da alkohol ne donosi radost, on donosi degeneraciju duše, probleme, svađu. Želimo da naučimo mlade da odmore dušu od kafana i, recimo, otrče ili ispješače jedan dobar krug oko male lijepe varoši”, kaže Nebojša.

On vjeruje da se život može promijeniti na razne načine i da je nabitnije vjerovati. Kada se počne razmišljati o promjeni, tvrdi, ona se već dešava. Bez obzira šta o tome drugi misle i bez obzira koliko tuđi stavovi nekada znaju da budu kočnica.

,,Još čujem u magli iza sebe: ‘On i maraton, nema šanse.’ Ne dozvolite magli i glasovima iza vas da vas pobijede. Vajate svoj život. To bi bila moja poruka svima, a naročito onima koji vode bitke slične onima koje su mene oblikovale”, zaključuje junak kolašinske svakodnevice.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOALICIJA ,,ZDRAVO BERANE” U KRIZI: Na narednim izborima samostalno?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za posljednjih dvadesetak dana, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik DNP-a, ne dolazi na zakazane sjednice. Ostale partije koalicije kažu da neće trpjeti ucjene. Takođe, sve češće se pominje mogućnost da na narednim redovnim lokalnim izborima, koji bi u Beranama trebalo da budu održani do kraja marta, sve partije nastupe samostalno

 

Lokalna koalicija Zdravo Berane (SNP, DF) u tom sjevernom gradu, poslije osam godina i pet izbornih pobjeda,  u vremenima kada je to izgledalo nemoguće i neizvodljivo u drugim djelovima Crne Gore,  jer je izborni proces kontrolisala Demokratska partija socijalista, već neko vrijeme opasno se ,,ljulja”.

Za posljednjih dvadesetak dana, zbog nedostatka kvoruma, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik Demokratske narodne partije (DNP), ne dolazi na zakazane sjednice.

Iz koalicije Zdravo Berane, kako iz SNP-a tako i iz Nove srpske demokratije, optužuju lokalni DNP da vrši pritisak i da pred svaku sjednicu pokušava ucjenama da izdejstvuje političku korist, ne vodeći se interesima grada i građana.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac, koji je ujedno i predsjednik beranskog Odbora Socijalističke narodne partije (SNP), pozvao je sve političke partije koje participiraju u lokalnoj vlasti da ozbiljno shvate svoju ulogu i daju doprinos funkcionisanju opštinskih institucija i ukupnog života u gradu.

Bogavac ističe da ,,niko nema pravo da se poigrava sa voljom naroda iskazanom na izborima i da svoje lične interese stavlja ispred opštih”.

,,Izostankom odbornika sa sjednice Skupštine opštine pojedini politički subjekti pokazuju neodgovornost prema građanima i nepoštovanje lokalnog parlamenta. Zato pozivam odbornike koji, iz njima znanih razloga, bojkotuju rad parlamenta da se vrate u skupštinske klupe i daju doprinos funkcionisanju institucija i ukupnog života u opštini”, kaže Bogavac.

On poziva odgovorne u Opštinskom odboru Demokratske narodne partije (DNP), da javno kažu šta traže i koji zahtjevi te političke partije nijesu ispunjeni. Naglašava i da bi bilo pošteno da saopšte da li određena grupa u toj partiji želi vanredne izbore, ili, možda, koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

,,Neka javno kažu šta su to tražili od koalicije Zdravo Berane, a da to nijesu dobili. Neka saopšte zašto njihov odbornik nije došao na zakazana skupštinska zasjedanja i da li u njihovoj partiji postoje određene struje koje žele koaliciju sa DPS-om. Neka se odrede da li žele vanredne izbore. Ako to hoće, skratićemo mandat Skupšini i na izborima pokazati da više nećemo dozvoliti da se pojedine interesne grupacije poigravaju sa voljom naroda. Jednostavno, neka se odrede prema sadašnjoj situaciji, jer mi više ne želimo da se suočavamo sa ucjenama”, kaže Bogavac.

Ogorčenje zbog krize lokalnog parlmenta koja je izavana nedolaskom odbornika DNP-a na sjednice neskriveno iskazuju i šefice Odborničkih klubova SNP-a, Milosava Paunović, i NSD-a, Vidosava Ivanović.

One kažu da su se na dnevnom redu sjednice nalazile vrlo važne tačke o kojima je trebalo raspravljati, između ostalog Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnim davanjima na teritoriji opštine Berane, kojom je bila predviđena jednokratna naknada za svako novorođeno i drugorođeno dijete na teritoriji grada.

„Kao šefice odborničkih klubova SNP-a i NSD-a koje čine koaliciju Zdravo Berane nijesmo bile obaviještene ni na koji način da odbornik DNP-a neće prisustvovati sjednici. Neposredno prije sjednice održan je klub odbornika koalicije Zdravo Berane i Demokratske Crne Gore, kao i kolegijum šefova klubova, gdje takođe nije bilo pisanog obavještenja o izostanku odbornika sa zasjedanja. O tome nije obaviještena ni Služba Skupštine opštine Berane“, kažu Paunovićeva i Ivanovićeva.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOČEKUJE LI KOLAŠIN SPREMNO „INVESTICIONI BUM“: Hotela ne fali, osnovna infrastruktura nedostaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak gradnje 10-ak hotela i nekoliko stambenih objekata u Kolašinu počeo je prije nego su lokalna uprava i država riješile bilo koji od nekoliko krupnih infrastrukturnih problema Kolašina. Od dinamike radova i količine novca zavisiće koliko će taj grad biti u stanju da odgovori zahtjevima i invenstitora i turista

 

Kolašin nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i  kompletiranu  kanalizaciona  mrežu, ali ni uredno vodosnabdijevanje. Tek predstoji rješavanje  dodatnog parking prostora, a čak ni u najavi nijesu uređenje Autobuske stanice i pijace.  Istovemeno, u tom gradu i okolini u toku je izgradnja desetak hotela,  od kojih su sedam iz programa ekonomskog državljanstva. Privode se kraju i radovi na nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Infrastrukturna nespremnost te varoši za „invensticioni bum“ koji je u toku, očigledna je na svakom koraku.  Kojom dinamikom i kojim novcem će te „falinke“ biti ispravljane,  do sada nije precizno saopšteno ni sa lokalnog ni sa državniog nivoa.

Luksuzni hoteli u Kolašinu, koji se grade u okviru programa ekonomskog državljanstva, zahtijevaju infrastrukturnu opremljenost na visokom nivou, kaže za  Monitor sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakoćević.  Međutim,  prema njenim riječima,  stiglo se tek  do „obezbjeđivanja  zakonskih preduslova za  izgradnju potrebne infrastrukture“.

„U tom cilju se već sa investitorima na Brezi traži model za projektovanje i izgradnju elektro, saobraćajne i komunalne infrastrukture. Sa investitorima hotela na skijalištu, takođe. U  saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma  i autorizovanom kompanijom od strane  Evropske unije,  priveli smo kraju sve pripremne poslove (Studija izvodljivosti, urbanističko-tehniče uslove, projektne zadatke …) , koji prethode izradi tehničke dokumetacije za  projekat postrojenja za prečišćavanjen otpadnih voda i prateće kanalizacione mreže. Nakon toga uslijediće i realizacija tog projekta“, tvrdi Rakočević.

Taj projekat, kaže ona, je  među najvećim relizovanim ikad u Kolašinu. Svakodnevno, objašnjava, na osnovu važeće planske dokumentacije, detaljno se analizira i prirpema  dokumentaciju  za infrastrukturne projekte na teritoriji opštine.  Ipak, očekuju pomoć države i investitora.

„Država prihoduje značajna sredstva u vidu donacije kroz program ekonomskog državljanstva, a ta  sredstva su opredijeljena za razvoj manje razvijenih opština na sjeveru. Skoro svi razvojni projekti u okviru ekonomskog državljanstva nalaze se na teritoriji opštine Kolašin. Zbog toga,   sa pravom,  očekujemo da se  najveći dio tih prihoda preusmjeri za infrastrukturne projekte na teritoriji našeg grada.  Uveliko pripremamo projektnu dokumentaciju i prateće zakonske preduslove kako bi ih Vladi i nadležnim organima kandidovali“, objašnjava sekretarka.

Predstavnik firme CG Resort koja gradi turistički kompleks Breza u Kolašinu  Dragoman Peković kaže da saradnja sa lokalnom upravom u posljednje vrijeme ohrabruje. Međutim, kako objašnjava, investitor još čeka obećanje o relizaciji glavnog infrastrukturnog projekta- izgradnju oko 500 m puta do hotela.  Taj objekat, čija je vrijednost, prema zvaničnim podacima oko 19,5 miliona eura,  treba da bude završen  tokom naredne godine. Još nema adekvatnu prilaznu saobraćajnicu.

„Ranije   iskustvo sa lokalnom upravom bilo je nazadovoljavjuće. Komunakacija minulih par godina ohrabruje. Imamo čvrsto obećanje od predsjednika Opštine Milosava Bulatovića da će u martu početi gradnja puta od Bablje grede do hotela. Saobraćajnica, naravno, treba da bude kompletno uređena, uključujući trotoare i rasvjetu.  Obećano nam je da će novac za  te radove biti predviđen budžetom za narednu godinu. U  Opštini očekuju i podršku Vlade“, kaže Peković.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PLAV – SLUČAJ KOJI JE UZNEMIRIO JAVNOST: Kad sistem zataji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Aktivistkinje SOS telefona u Plavu, ocjenjuju za naš nedjeljnik, da je zatajio sistem, ali i društvo

 

Mediji su sa nevjericom prenijeli vijest iz Plava koja je šokirala crnogorsku javnost, da četrnaestogodišnja djevojčica živi sa oženjenim čovjekom U.M. (25). Plavljanin već ima jednu ženu i dvoje djece. Djevojčica je sa njim u vezi već više od godinu i po, i U.M. je odveo kod sebe kao drugu ženu kada je imala samo trinaest godina.

Javnost u Plavu je uznemirena zbog ovog slučaja o kojem je policija obaviještena tek prije petnaest dana, od kada su zbog osjetljivosti problematike preduzeli, kako su Monitoru kazali, sve do sada neophodne mjere i radnje.

„Obavili smo razgovor sa djevojčicom u prisustvu stručnih lica, psihologa i socijalnog radnika, i djevojčica je potvrdila da živi sa tim čovjekom. Zaprijetila je i da ne pokušavamo da je odvojimo, vratila se i sada je kod njega” – kazao je sagovornik iz policije.

On je kazao i da je obavljen ljekarsko kozilijarni pregled djevojčice, te da se sada čeka izjašnjenje tužilaštva.

Slučaj je prijavila baba djevojčice, a policija je protiv Plavljanina najprije podnijela krivičnu prijavu po krivičnom djelu „vanbračna zajednica sa maloljetnim licem”. Predmet je u radu i kod Osnovnog državnog tužilaštva, kao i kod Višeg državnog tužilaštva.

Preme posljednjim informacijama, VDT je vratio slučaj Osnovnom državnom tužiocu sa kvalifikacijom obljuba nad djetetom, odnosno pedofilija.

Za aktivistiknje SOS telefona u Plavu Ninu Kolenović i Esmeraldu Šuvakić, ovaj slučaj jeste, kako kažu, katastrofalan, ali ne predstavlja iznenađenje.

„Roditelji djevojčice su razvedeni i žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Ona je kod babe u Gusinju, a baba i djeda nisu mogli imati kontrolu nad njom. To danas često ni roditeljima ne uspijeva, a ne babi i dedi. Vrlo rano je počela da izlazi i da se viđa sa ovim čovjekom u Plavu” – pričaju one.

Objašnjavaju i da djevojčica potiče iz ugledne familije, ali da je raspad porodice učinio svoje.

„Mlađi čovjek je iskoristio tu situaciju. Prva žena mu koristi kao pokriće i paravan, i ona samo pokorno ćuti i prihvata ovu situaciju. I jedno i drugo su saslušani u policiji” – kažu aktivistiknje SOS telefona.

One pričaju i da slučaj zavođenja maloljetnice nije izolovan, odnosno da ih je bilo još tokom prethodnog ljeta.

„Naša organizacija imala je za samo nekoliko mjeseci deset prijava maloljetnica koje su nam se ispovijedale i žalile da ih uznemiravaju i maltretiraju stariji muškarci, a da nema ko da ih zaštiti. U tim maltretiranjima i provokacijama prednjačili su sezonski radnici koji su u Plavu boravili sa strane, i mi smo ih u nekoliko slučajeva prijavljivali poslodavcima” – kažu one.

Da je slučaj djevojčice iz Plava specifičan i vrlo kompleksan, izjavio je i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost. On je rekao da je nestanak djevojčice baba prijavila 11. novembra.

„U odnosu na prethodna saznanja policija je otišla na lice mjesta, gdje su je zatekli. Pozvali su je u Odjeljenje bezbjednosti Plav u prisustvu babe i službenice Centra za socijalni rad. Saopštila je da se udala, da želi da živi sa njim i ako je neko nasilno odvede od njega, da će dići ruku na sebe. Obavijestili su ODT zbog krivičnog djela vanbračna zajednica sa maloljetnim licem. Pripremaju se spisi za podnošenje krivične prijave protiv U.M. Djevojčica odlazi kući kod U.M.” – naveo je Sekulović.

Centar za socijalni rad je potom zatražio od policije asistenciju prilikom razgovora psihologa sa maloljetnicom i eventualne predaje djevojčice babi.

Ministar je dodao da su spisi predmeta obljuba nad djetetom vraćeni u Osnovno državno tužilaštvo Plav.

„Po nalogu Višeg državnog tužioca uzete su izjave od lica koja mogu biti u vezi sa maloljetnicom” – kazao je Sekulović.

U medijima se navodi da u svemu ima elementa bigamije, koja je po zakonu Crne Gore kažnjiva i zabranjena.

U SOS telefonu u Plavu smatraju, međutim, da su institucije u ovom slučaju zatajile. Zatajila je, kažu, i kompletna sredina. U malom mjestu kakav je Plav moralo se mnogo ranije znati šta se dešava, kako među običnim građanima, tako i u institucijama.

Da institucije nekada zataje ili da su nemoćne, pričaju aktivistikinje ove nevladine organizacije, govori i podatak da je stepen porodičnog nasilja vrlo visok.

„Mi smo samo u jednoj brošuri pod nazivom ‘Mi koje šutnju učinismo glasnom’ zabilježile čak četrdeset najslikovitijih i najtežih slučajeva porodičnog nasilja. Nisu to samo neznaveni ljudi i običan narod, već imamo i slučajeva u kojima su visokoobrazovane intelektualke bile izložene ili su i dalje izložene teškom nasilju od strane supružnika” – kažu one.

SOS telefon u Plavu radi već preko dvije decenije i uspjeli su da izgrade dobru organizaciju i okupe ekipu stručnjaka.

„Upravo zbog našeg mentaliteta, mi koje radimo sa žrtvama nasilja, odavno smo položile ispit hrabrosti, solidarnosti, saosjećanja i razumijevanja. Trebalo je prije dvije decenije uzdignute glave stati ispred institucija, ispred nasilnika, pogledati u lice žrtvu i reći – nemoj da se bojiš” – pričaju ove civilne aktivistinje.

One se prisjećaju da su počeci bili strašni, uz osjećaj da su potpuno same i da se bore sa čitavim gradom.

„Mi smo odlučile da rušimo predrasude i da budemo odlučne, strpljive i radne. Zato smo i izgradile kredibilitet organizacije” – kažu u SOS telefonu Plav.

Pričaju i kako je teško kada se zakaže suđenje, i čekate pred sudnicom, a žrtva se ne pojavi, odustane.

„I sjutra vas gleda na ulici kao da ništa nije bilo. Misli da je završeno sa nasiljem, ali najčeće nije. Onda dođe ponovo da traži pomoć“ – kažu ove žene.

Da je situacija u pogledu porodičnog nasilja alarmantna govori i podatak da su samo za vrijeme kovid pandemije aktivistkinje SOS telefona bile u situaciji da za čak šest žena traže i pronađu privremeno sklonište.

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Ko je sve zatajio i šta se nakon svega može učiniti? Mnogo je još pitanja koja traže hitan odgovor.

                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo