Povežite se sa nama

OKO NAS

ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA: Život na sunčanoj i vjetrovitoj strani

Objavljeno prije

na

Vrijednost radova solarne elektrane koja će se graditi u Ulcinju, na lokalitetu Briska gora, procjenjuje se na više od 300 miliona eura, a početak izgradnje očekuje se u narednoj godini, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

U tom resoru nijesu željeli da preciziraju ko su dva potencijalna investitora koja su im ranije uputila pisma namjere za gradnju tog objekta, ali su istakli da na adresu Ministarstva svakodnevno stižu interesovanja za taj projekat. ,,Zbog toga, trenutno radimo na pripremi tendera za realizaciju projekta koji će biti objavljen na proljeće. Prema radnoj verziji tenderske dokumentacije, riječ je o velikoj elektrani instalisane snage od 200 megavat sati, uz mogućnost davanja prostora za izgradnju elektrane snage 300 megavat sati”, dodali su iz Ministarstva.

Konstatujući da će ovaj projekat značajno doprinijeti procentu iskorišćenja obnovljivih izvora za proizvodnju energije i biti važan element u sistemu sigurnosti snabdijevanja svih potrošača, ministarka ekonomije Dragica Sekulić napominje da za tu solarnu elektranu nijesu predviđene podsticajne mjere, kao što je to slučaj pri gradnji malih hidroelekratrana.

Ovo bi trebalo da označi početak dugo najavljivanog iskorišćavanja nepresušnog izvora energije – sunčeve energije, kojom su Ulcinj i cijelo Primorje darovani. Jer, prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je u prosjeku više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časa. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno). Interesantno je svakako da Podgorica ima veću godišnju količinu solarne energije (1,602 kWh/m2) u odnosu na druge metropole Jugoistočne Evrope (kao što su Rim ili Atina), što znači da je čist solarni potencijal u priobalnom području i centralnim oblastima Crne Gore veoma visok. Tako bi se, na primjer, čitav sektor turizma lagano mogao opskrbljivati od energije sunca.

,,Crnogorsko primorje ima slične klimatske uslove kao Italija i Španija u kojima je proizvodnja nesubvencionisane električne energije na bazi sunčane energije već postala konkurentna proizvodnji na bazi fosilnih goriva”, tvrdi ekspert iz oblasti energetike Dejan Mijović i dodaje da je “IEA (International energy agency) još 2014. prognozirala da će između 2025. i 2030. troškovi proizvodnje električne energije na bazi sunca biti jeftiniji nego na bazi uglja”, kazao je on.

Pokazuje to i primjer Grčke koja se nakon finansijske krize okrenula obnovljivim izvorima i investirala pet milijardi eura, pri čemu je u idućih sedam godina povećala procenat sunčeve energije u mreži od 0,5% na 8%, uz povećanje kapaciteta na 2.600 MW, sa 6.000 preduzeća koja rade u tom sektoru i 30.000 radnih mjesta vezanih za rad sunčanih elektrana.

Za Crnu Goru, koja je Ustavom deklarisana kao ekološka, i to prva na svijetu, uz to mediteranska i evropska, tako nešto je logično i poželjno. Predstavnica firme Elkon Vanja Filipović kaže da je energija dobijena od sunca najprihvatljiviji način dobijanja električne energije. ,,Osnovne prednosti ovog sistema su pouzdanost, mala potreba za održavanjem, besplatno gorivo u izobilju, ne utiče štetno na prirodnu okolinu, lakoća transporta, početna cijena”, navela je ona napominjući da je posebna pogodnost ove energije što je uvijek dostupna.

Još samo kada bi crnogorska Vlada razumjela svoju ulogu, kao što je to slučaj u Češkoj. Tamo postoji podrška pri instalaciji solarnih panela i za fizička lica i porodične kuće u visini i do 50 odsto investicionih ulaganja.

Državnu potporu dobrim je dijelom opravdala ,,energetska revolucija” koja teče u Njemačkoj, a u sklopu koje ta zemlja postepeno odustaje od nuklearne energije i planira da do 2050. proizvodi čak 80 posto energije iz obnovljivih izvora. Da je to moguće, dokazuje primjer Norveške i Švedske koje osiguravaju već sada više od 90 odsto svojih energetskih potreba iz tih izvora.

Inače, cijena solarnih panela i baterija dramatično je pala tokom posljednjih nekoliko godina, a trenutno sunčane elektrane u Velikoj Britaniji već proizvode dovoljno električne energije za gotovo tri miliona domaćinstava.

Zato je finansiranje ovakvih projekata kod nas dva do tri puta skuplje nego u Evropi, gdje se investicija vraća u prosjeku za devet godina.

,,U toku je globalna revolucija prema obnovljivim izvorima energije. U situaciji kada svjedočimo dramatičnim klimatskim promjenama, to je sasvim opravdano”, kaže za Monitor ekološki aktivista Dželal Hodžić.

Prema njegovim riječima, to je jedini put i za Crnu Goru. ,,Zato smo pozdravili gradnju velikog vjetroparka na Možuri i najavu da će se na Briskoj gori izgraditi ogromna solarna elektrana, ali nipošto srljanje sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju”, rekao je Hodžić.

On je kao dokaz novog evropskog promišljanja i djelovanja naveo podatak da je poznata mađarska naftna kompanija MOL saopštila da ulazi u poslovanje sa sunčevom energijom, te da planira izgradnju sunčanih elektrana na tri industrijske lokacije u Mađarskoj.

U sklopu „Strategije 2030.” MOL se nastoji pripremiti za budućnost bez goriva i istražujući mogućnosti koje proizlaze iz alternativnih energetskih rješenja.

Analize, inače, pokazuju da se najveći dio struje u domaćinstvima na Crnogorskom primorju koristi za – grijanje vode!? Ako se zna da bi solarni bojler mogao da grije i u noći, zbog tropskih temperatura, te da se sistemi isplaćuju tamo gdje su velike potrošnje tople vode, da je održavanje lako, da se, dakle, smanjuju troškovi, a povećava komfor, onda se nameće jednostavan zaključak da je potrebno brzo donositi odluke u tom pravcu.

Kao na Možuri gdje, iako sa izvjesnim zakašnjenjem, uskoro počinje montiranje 23 vjetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 46 megavata. Ukupna investicija, koju realizuje malteška državna kompanija Enemalta plc, iznosi oko 87 miliona eura.

Vjetrovi više na Možuri, dakle, neće duvati uzalud. A sunce? Koga li će ono u Crnoj Gori najviše grijati?

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo