Povežite se sa nama

OKO NAS

ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA: Život na sunčanoj i vjetrovitoj strani

Objavljeno prije

na

Vrijednost radova solarne elektrane koja će se graditi u Ulcinju, na lokalitetu Briska gora, procjenjuje se na više od 300 miliona eura, a početak izgradnje očekuje se u narednoj godini, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

U tom resoru nijesu željeli da preciziraju ko su dva potencijalna investitora koja su im ranije uputila pisma namjere za gradnju tog objekta, ali su istakli da na adresu Ministarstva svakodnevno stižu interesovanja za taj projekat. ,,Zbog toga, trenutno radimo na pripremi tendera za realizaciju projekta koji će biti objavljen na proljeće. Prema radnoj verziji tenderske dokumentacije, riječ je o velikoj elektrani instalisane snage od 200 megavat sati, uz mogućnost davanja prostora za izgradnju elektrane snage 300 megavat sati”, dodali su iz Ministarstva.

Konstatujući da će ovaj projekat značajno doprinijeti procentu iskorišćenja obnovljivih izvora za proizvodnju energije i biti važan element u sistemu sigurnosti snabdijevanja svih potrošača, ministarka ekonomije Dragica Sekulić napominje da za tu solarnu elektranu nijesu predviđene podsticajne mjere, kao što je to slučaj pri gradnji malih hidroelekratrana.

Ovo bi trebalo da označi početak dugo najavljivanog iskorišćavanja nepresušnog izvora energije – sunčeve energije, kojom su Ulcinj i cijelo Primorje darovani. Jer, prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je u prosjeku više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časa. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno). Interesantno je svakako da Podgorica ima veću godišnju količinu solarne energije (1,602 kWh/m2) u odnosu na druge metropole Jugoistočne Evrope (kao što su Rim ili Atina), što znači da je čist solarni potencijal u priobalnom području i centralnim oblastima Crne Gore veoma visok. Tako bi se, na primjer, čitav sektor turizma lagano mogao opskrbljivati od energije sunca.

,,Crnogorsko primorje ima slične klimatske uslove kao Italija i Španija u kojima je proizvodnja nesubvencionisane električne energije na bazi sunčane energije već postala konkurentna proizvodnji na bazi fosilnih goriva”, tvrdi ekspert iz oblasti energetike Dejan Mijović i dodaje da je “IEA (International energy agency) još 2014. prognozirala da će između 2025. i 2030. troškovi proizvodnje električne energije na bazi sunca biti jeftiniji nego na bazi uglja”, kazao je on.

Pokazuje to i primjer Grčke koja se nakon finansijske krize okrenula obnovljivim izvorima i investirala pet milijardi eura, pri čemu je u idućih sedam godina povećala procenat sunčeve energije u mreži od 0,5% na 8%, uz povećanje kapaciteta na 2.600 MW, sa 6.000 preduzeća koja rade u tom sektoru i 30.000 radnih mjesta vezanih za rad sunčanih elektrana.

Za Crnu Goru, koja je Ustavom deklarisana kao ekološka, i to prva na svijetu, uz to mediteranska i evropska, tako nešto je logično i poželjno. Predstavnica firme Elkon Vanja Filipović kaže da je energija dobijena od sunca najprihvatljiviji način dobijanja električne energije. ,,Osnovne prednosti ovog sistema su pouzdanost, mala potreba za održavanjem, besplatno gorivo u izobilju, ne utiče štetno na prirodnu okolinu, lakoća transporta, početna cijena”, navela je ona napominjući da je posebna pogodnost ove energije što je uvijek dostupna.

Još samo kada bi crnogorska Vlada razumjela svoju ulogu, kao što je to slučaj u Češkoj. Tamo postoji podrška pri instalaciji solarnih panela i za fizička lica i porodične kuće u visini i do 50 odsto investicionih ulaganja.

Državnu potporu dobrim je dijelom opravdala ,,energetska revolucija” koja teče u Njemačkoj, a u sklopu koje ta zemlja postepeno odustaje od nuklearne energije i planira da do 2050. proizvodi čak 80 posto energije iz obnovljivih izvora. Da je to moguće, dokazuje primjer Norveške i Švedske koje osiguravaju već sada više od 90 odsto svojih energetskih potreba iz tih izvora.

Inače, cijena solarnih panela i baterija dramatično je pala tokom posljednjih nekoliko godina, a trenutno sunčane elektrane u Velikoj Britaniji već proizvode dovoljno električne energije za gotovo tri miliona domaćinstava.

Zato je finansiranje ovakvih projekata kod nas dva do tri puta skuplje nego u Evropi, gdje se investicija vraća u prosjeku za devet godina.

,,U toku je globalna revolucija prema obnovljivim izvorima energije. U situaciji kada svjedočimo dramatičnim klimatskim promjenama, to je sasvim opravdano”, kaže za Monitor ekološki aktivista Dželal Hodžić.

Prema njegovim riječima, to je jedini put i za Crnu Goru. ,,Zato smo pozdravili gradnju velikog vjetroparka na Možuri i najavu da će se na Briskoj gori izgraditi ogromna solarna elektrana, ali nipošto srljanje sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju”, rekao je Hodžić.

On je kao dokaz novog evropskog promišljanja i djelovanja naveo podatak da je poznata mađarska naftna kompanija MOL saopštila da ulazi u poslovanje sa sunčevom energijom, te da planira izgradnju sunčanih elektrana na tri industrijske lokacije u Mađarskoj.

U sklopu „Strategije 2030.” MOL se nastoji pripremiti za budućnost bez goriva i istražujući mogućnosti koje proizlaze iz alternativnih energetskih rješenja.

Analize, inače, pokazuju da se najveći dio struje u domaćinstvima na Crnogorskom primorju koristi za – grijanje vode!? Ako se zna da bi solarni bojler mogao da grije i u noći, zbog tropskih temperatura, te da se sistemi isplaćuju tamo gdje su velike potrošnje tople vode, da je održavanje lako, da se, dakle, smanjuju troškovi, a povećava komfor, onda se nameće jednostavan zaključak da je potrebno brzo donositi odluke u tom pravcu.

Kao na Možuri gdje, iako sa izvjesnim zakašnjenjem, uskoro počinje montiranje 23 vjetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 46 megavata. Ukupna investicija, koju realizuje malteška državna kompanija Enemalta plc, iznosi oko 87 miliona eura.

Vjetrovi više na Možuri, dakle, neće duvati uzalud. A sunce? Koga li će ono u Crnoj Gori najviše grijati?

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo