Povežite se sa nama

OKO NAS

ISTRAGE O NESAVJESNOM LIJEČENJU: Namjerni propusti tužilaštva?

Objavljeno prije

na

Podgoričanin Nebojša Janković podnio je krivičnu prijavu protiv Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Milosava Cmiljanića i NN lica, zbog nesavjesnog rada i nemara. Njegov brat Saša preminuo je 27. maja prošle godine u prostorijama KCCG, nakon što je dva dana ranije primljen u Urgentni centar zbog teških bolova.

U prijavi se navodi da je Janković umro od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama.

Dejan Cvijanović iz NVO Krug života kaže za Monitor da očekuju da će tužilaštvo u ovom slučaju napokon smoći snage da primijeni zakon.

,,Dosadašnja iskustva sa tužilaštvom su izuzetno negativna. Krivične prijave smo podnosili kako zbog greške ljekara u pojedinačnim slučajevima, tako i zbog sistemskih grešaka. Sve krivične prijave su odbijene. A ni po jednoj prijavi tužilaštvo nije sprovelo pravno valjanu istragu. Svaki predmet je odrađen paušalno, sa minimum angažovanja kako ljudskih resursa tako i otalih kapaciteta koje tužilaštvo ima. Tako npr. nisu saslušavali oštećene, nisu saslušavali ljekara, vještačenja su rađena isključivo od strane ljekara zaposlenih u Kliničkom centru i sl.”, navodi Cvijanović.

U krivičnim prijavama, koje je tužilaštvu podnosio NVO Krug života, dokumentovana su iskustva porodica koji su se nakon smrti člana porodice suočavali sa: falsifikovanjem dokumentacije i potpisa, nestanku medicinske dokumentacije… U jednom slučaju gubljenja medicinske dokumentacije, iz KCCG tvrde da se ona zagubila u tužilaštvu.

Na brojne dokaze o falsifikovanju medicinske dokumentacije do

sada nije bilo reakcija iz tužilaštva. Zbog toga u Krugu života smatraju da tužilaštvo štiti pojedince u zdravstvenom sistemu, koji se nalaze na rukovodećim pozicijama u Kliničkom centru. ,,Falsifikovanje medicinske dokumentacije na koje smo ukazivali predstavlja više radnji preduzetih od strane više lica, a sve to uz direktnu saglasnost lica koja su na funkciji, bilo da se radi o načelniku ili direktoru. Mijenjanjem sadržaja medicinske dokumentacije zaposleni u Kliničkom centru su izvršili prikrivanje velikog broja teških krivičnih djela u kojima su posljedice smrtni ishodi po pacijenta. Kako je Klinički centar prevashodno politička institucija, pa tek onda zdravstvena, sasvim je logično da tužilaštvo kao državni organ koji je zavisan od volje političara, ne smije da se bavi ovako ozbiljnom i opasnom materijom”, naglašava Cvijanović.

I u posljednjem slučaju smrti Saše Jankovića, njegova porodica nije dobila na uvid svu dokumentaciju. U krivičnoj prijavi Nebojša Janković urgira da mu se dostave – operativne liste, te nalaz i snimak RTG pluća i CT-a od 25. maja 2017. Ističe da je zlonamjerna neistina da je njegov brat liječen od 26. maja.

Prije prijave, Janković se žalio Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u KCCG, koja je utvrdila da nije bilo propusta kada je riječ o tretmanu njegovog brata. Janković u prijavi tvrdi da Komisija nije saslušala nijednog ljekara iz Urgentnog bloka koji su učestvovali u liječenju njegovog brata, kao i da nedostaju nalazi u njegovoj medicinskoj dokumentaciji.

Iz Kruga života tražili su od KCCG-u da razriješi članove Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga zbog neprofesionalnosti u Jankovićevom slučaju. Smatraju i da direktora Urgentnog bloka Nermina Abdića treba suspendovati.

U krivičnoj prijavi se insistira da vještaci medicinske struke u ovom slučaju budu iz Zagreba.

U Krugu života navode da dosadašnja praksa pokazuje da upravo vještačenjem tužilaštvo pravi najveću, oni smatraju namjernu grešku prilikom postupanja po krivičnim prijavama koje su predate protiv ljekara i zdravstvenih ustanova. Objašnjavaju da tužilaštvo praktikuje da vještačenja po ovim prijavama rade ili Klinički centar Crne Gore ili Medicinski fakultet u Podgorici. U oba slučaja očigledan je konflikt interesa. On je jasan kada vještak iz KCCG treba da donese sud o radu institucije u kojoj je zapošljen ili eventualnim propustima svojih kolega. Slično je i kada se za krivične prijave protiv Kliničkog centra angažuje Medicinski fakultet u Podgorici, s obzirom na to da je kompletan nastavni kadar (saradnici u nastavi, docenti i profesori) zaposlen u Kliničkom centru.

,,Da bi prikrili svoju lošu namjeru tužilaštvo je ponekad angažovalo Medicinski fakultet u Beogradu. Međutim, Klinički centar i uopšte Ministarstvo zdravlja ima besprekornu saradnju sa Medicinskim fakultetom u Beogradu i svim zdravstvenim ustanovama tercijalnog nivoa u Srbiji. Njihova saradnja je zasnovana na finansijskoj koristi koju ima Medicinski fakultet u Beogradu, i to prije svega što svi ljekari koji treba da steknu znanje i zvanje specijaliste ili znanje i zvanje užeg specijaliste bivaju upućeni i upisani na Medicinski fakultet u Beogradu, a onda raspoređeni na različite klinike”, kaže Cvijanović.

Insistiranje da se vještačenja rade u Zagrebu argumentuju time što je za nekoliko predmeta koji su upućeni tamo dostavljeno uredno obrazloženje i jasni nalazi, kažu u Krugu života.

Tužilaštvo do sada nije pokazalo pretjeranu ažurnost u slučajevima krivičnih prijava protiv zdravstvenih institucija i ljekara. U isto vrijeme kada i pomenuta krivična prijava, objavljeno je da je Osnovno državno tužilaštvo, tek nakon četiri godine, predložilo sudu u Kotoru podizanje optužnice protiv ljekarke Hitne pomoći u Budvi Jane Bovan zbog sumnje da je u septembru 2014. nesavjesno liječila preminulog Sava Kovačevića.

Sporost i neefikasnost tužilaštva često je dodatna kazna za ožalošćene porodice, ali i za osumnjičene ljekare.

PRIORITETI TUŽILAŠTVA: Ispituju izbor u Ljekarskoj komori

Specijalno državno tužilaštvo je ove nedjelje pozvalo više članova Skupštine Ljekarske komore koji su podržali izbor novog rukovodstva, da u svojstvu građana daju iskaz.

Predsjednik Komore Aleksandar Mugoša u saopštenju za javnost se pita koji su motivi tužilaštva za istragu, podsjećajući da se SDT bavi najtežim oblicima krivičnih djela, po pravilu iz oblasti organizovanog kriminala i terorizma. On ukazuje da je istraga počela dva dana nakon njegovog nastupa u emisiji Direktno na TV Vijesti, na temu korupcija u zdravstvu.

,,Ne zalazeći u nadležnost i pravo tužilaštva da ispituje zakonitost rada svake organizacije pa i LJKCG nejasno nam je čime smo zavrijedili pažnju nakon samo mjesec dana aktivnog rada. Da Ii je sporno to što se LJKCG napokon bavi poslovima iz svoje nadležnosti, da Ii je problem što to radi na trasparentan način, da Ii su problem izjave predsjednika koje se tiču korupcije u zdravstvu”, navodi Mugoša.

U saopštenju se podsjeća da u ,,dvadesetogodišnjoj istoriji LJKCG, do izbora novog rukovodstva, izbori za organe Komore nikada ni u jednoj ustanovi nijesu sprovedeni, već su delegati postavljani od strane direktora”.

,,Takvo dvadesetoodišnje postupanje nije bilo sporno za nadležno tuzilastvo i Ministarstvo zdravlja”, konstatuje Mugoša i ukazuje da je dvije godine, od januara 2015. do 2017, Ljekarska komora funkcionisala nezakonito, van mandata, zbog čega je protiv bivšeg rukovodstva Komore i ministra zdravlja podnesena krivična prijava „po kojoj se ne postupa.”

Mugoša naglašava da stoji na raspolaganju SDT-u da provjere zakonitost poslovanja Komore u periodu od zvaničnog postavljanja novog rukovodstva, a u isto vrijeme nudi pomoć u otvaranju izviđaja protiv bivšeg rukovodstva i Ministarstva zdravlja, koje je tolerisalo razne nezakonitosti u funkcionisanju Ljekarske komore u ranijem periodu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo