Povežite se sa nama

OKO NAS

ISTRAGE O NESAVJESNOM LIJEČENJU: Namjerni propusti tužilaštva?

Objavljeno prije

na

Podgoričanin Nebojša Janković podnio je krivičnu prijavu protiv Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Milosava Cmiljanića i NN lica, zbog nesavjesnog rada i nemara. Njegov brat Saša preminuo je 27. maja prošle godine u prostorijama KCCG, nakon što je dva dana ranije primljen u Urgentni centar zbog teških bolova.

U prijavi se navodi da je Janković umro od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama.

Dejan Cvijanović iz NVO Krug života kaže za Monitor da očekuju da će tužilaštvo u ovom slučaju napokon smoći snage da primijeni zakon.

,,Dosadašnja iskustva sa tužilaštvom su izuzetno negativna. Krivične prijave smo podnosili kako zbog greške ljekara u pojedinačnim slučajevima, tako i zbog sistemskih grešaka. Sve krivične prijave su odbijene. A ni po jednoj prijavi tužilaštvo nije sprovelo pravno valjanu istragu. Svaki predmet je odrađen paušalno, sa minimum angažovanja kako ljudskih resursa tako i otalih kapaciteta koje tužilaštvo ima. Tako npr. nisu saslušavali oštećene, nisu saslušavali ljekara, vještačenja su rađena isključivo od strane ljekara zaposlenih u Kliničkom centru i sl.”, navodi Cvijanović.

U krivičnim prijavama, koje je tužilaštvu podnosio NVO Krug života, dokumentovana su iskustva porodica koji su se nakon smrti člana porodice suočavali sa: falsifikovanjem dokumentacije i potpisa, nestanku medicinske dokumentacije… U jednom slučaju gubljenja medicinske dokumentacije, iz KCCG tvrde da se ona zagubila u tužilaštvu.

Na brojne dokaze o falsifikovanju medicinske dokumentacije do

sada nije bilo reakcija iz tužilaštva. Zbog toga u Krugu života smatraju da tužilaštvo štiti pojedince u zdravstvenom sistemu, koji se nalaze na rukovodećim pozicijama u Kliničkom centru. ,,Falsifikovanje medicinske dokumentacije na koje smo ukazivali predstavlja više radnji preduzetih od strane više lica, a sve to uz direktnu saglasnost lica koja su na funkciji, bilo da se radi o načelniku ili direktoru. Mijenjanjem sadržaja medicinske dokumentacije zaposleni u Kliničkom centru su izvršili prikrivanje velikog broja teških krivičnih djela u kojima su posljedice smrtni ishodi po pacijenta. Kako je Klinički centar prevashodno politička institucija, pa tek onda zdravstvena, sasvim je logično da tužilaštvo kao državni organ koji je zavisan od volje političara, ne smije da se bavi ovako ozbiljnom i opasnom materijom”, naglašava Cvijanović.

I u posljednjem slučaju smrti Saše Jankovića, njegova porodica nije dobila na uvid svu dokumentaciju. U krivičnoj prijavi Nebojša Janković urgira da mu se dostave – operativne liste, te nalaz i snimak RTG pluća i CT-a od 25. maja 2017. Ističe da je zlonamjerna neistina da je njegov brat liječen od 26. maja.

Prije prijave, Janković se žalio Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u KCCG, koja je utvrdila da nije bilo propusta kada je riječ o tretmanu njegovog brata. Janković u prijavi tvrdi da Komisija nije saslušala nijednog ljekara iz Urgentnog bloka koji su učestvovali u liječenju njegovog brata, kao i da nedostaju nalazi u njegovoj medicinskoj dokumentaciji.

Iz Kruga života tražili su od KCCG-u da razriješi članove Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga zbog neprofesionalnosti u Jankovićevom slučaju. Smatraju i da direktora Urgentnog bloka Nermina Abdića treba suspendovati.

U krivičnoj prijavi se insistira da vještaci medicinske struke u ovom slučaju budu iz Zagreba.

U Krugu života navode da dosadašnja praksa pokazuje da upravo vještačenjem tužilaštvo pravi najveću, oni smatraju namjernu grešku prilikom postupanja po krivičnim prijavama koje su predate protiv ljekara i zdravstvenih ustanova. Objašnjavaju da tužilaštvo praktikuje da vještačenja po ovim prijavama rade ili Klinički centar Crne Gore ili Medicinski fakultet u Podgorici. U oba slučaja očigledan je konflikt interesa. On je jasan kada vještak iz KCCG treba da donese sud o radu institucije u kojoj je zapošljen ili eventualnim propustima svojih kolega. Slično je i kada se za krivične prijave protiv Kliničkog centra angažuje Medicinski fakultet u Podgorici, s obzirom na to da je kompletan nastavni kadar (saradnici u nastavi, docenti i profesori) zaposlen u Kliničkom centru.

,,Da bi prikrili svoju lošu namjeru tužilaštvo je ponekad angažovalo Medicinski fakultet u Beogradu. Međutim, Klinički centar i uopšte Ministarstvo zdravlja ima besprekornu saradnju sa Medicinskim fakultetom u Beogradu i svim zdravstvenim ustanovama tercijalnog nivoa u Srbiji. Njihova saradnja je zasnovana na finansijskoj koristi koju ima Medicinski fakultet u Beogradu, i to prije svega što svi ljekari koji treba da steknu znanje i zvanje specijaliste ili znanje i zvanje užeg specijaliste bivaju upućeni i upisani na Medicinski fakultet u Beogradu, a onda raspoređeni na različite klinike”, kaže Cvijanović.

Insistiranje da se vještačenja rade u Zagrebu argumentuju time što je za nekoliko predmeta koji su upućeni tamo dostavljeno uredno obrazloženje i jasni nalazi, kažu u Krugu života.

Tužilaštvo do sada nije pokazalo pretjeranu ažurnost u slučajevima krivičnih prijava protiv zdravstvenih institucija i ljekara. U isto vrijeme kada i pomenuta krivična prijava, objavljeno je da je Osnovno državno tužilaštvo, tek nakon četiri godine, predložilo sudu u Kotoru podizanje optužnice protiv ljekarke Hitne pomoći u Budvi Jane Bovan zbog sumnje da je u septembru 2014. nesavjesno liječila preminulog Sava Kovačevića.

Sporost i neefikasnost tužilaštva često je dodatna kazna za ožalošćene porodice, ali i za osumnjičene ljekare.

PRIORITETI TUŽILAŠTVA: Ispituju izbor u Ljekarskoj komori

Specijalno državno tužilaštvo je ove nedjelje pozvalo više članova Skupštine Ljekarske komore koji su podržali izbor novog rukovodstva, da u svojstvu građana daju iskaz.

Predsjednik Komore Aleksandar Mugoša u saopštenju za javnost se pita koji su motivi tužilaštva za istragu, podsjećajući da se SDT bavi najtežim oblicima krivičnih djela, po pravilu iz oblasti organizovanog kriminala i terorizma. On ukazuje da je istraga počela dva dana nakon njegovog nastupa u emisiji Direktno na TV Vijesti, na temu korupcija u zdravstvu.

,,Ne zalazeći u nadležnost i pravo tužilaštva da ispituje zakonitost rada svake organizacije pa i LJKCG nejasno nam je čime smo zavrijedili pažnju nakon samo mjesec dana aktivnog rada. Da Ii je sporno to što se LJKCG napokon bavi poslovima iz svoje nadležnosti, da Ii je problem što to radi na trasparentan način, da Ii su problem izjave predsjednika koje se tiču korupcije u zdravstvu”, navodi Mugoša.

U saopštenju se podsjeća da u ,,dvadesetogodišnjoj istoriji LJKCG, do izbora novog rukovodstva, izbori za organe Komore nikada ni u jednoj ustanovi nijesu sprovedeni, već su delegati postavljani od strane direktora”.

,,Takvo dvadesetoodišnje postupanje nije bilo sporno za nadležno tuzilastvo i Ministarstvo zdravlja”, konstatuje Mugoša i ukazuje da je dvije godine, od januara 2015. do 2017, Ljekarska komora funkcionisala nezakonito, van mandata, zbog čega je protiv bivšeg rukovodstva Komore i ministra zdravlja podnesena krivična prijava „po kojoj se ne postupa.”

Mugoša naglašava da stoji na raspolaganju SDT-u da provjere zakonitost poslovanja Komore u periodu od zvaničnog postavljanja novog rukovodstva, a u isto vrijeme nudi pomoć u otvaranju izviđaja protiv bivšeg rukovodstva i Ministarstva zdravlja, koje je tolerisalo razne nezakonitosti u funkcionisanju Ljekarske komore u ranijem periodu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo