Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA I TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA: Virtuelna valuta i kod nas

Objavljeno prije

na

Dostupnost i upotreba kriptovaluta u onlajn trgovini mogla bi predstavljati revoluciju u monetarnom svijetu, s obzirom na njihovu popularnost i sve veći broj korisnika širom planete.

Riječ je o inovativnoj finansijskoj tehnologiji, odnosno elektronskom novcu koji je zaštićen naprednim kriptografskim procesima, što omogućuje jeftine i brze transakcije bilo gdje u svijetu.

Na tržištu postoji više od 1.000 kriptovaluta, a među najpopularnijim su bitcoin, etherum, ripple, NEO, monero.

Bitcoin, pionir elektronskog novca, zauzima prvo mjesto i ima najveću vrijednost na berzi koja u trenutku pisanja ovog teksta iznosi 9.843 dolara. Međutim, vrijednost bitkoina i ostalih kriptovaluta varira poput vrijednosti novca na tradicionalnoj berzi.

Ono što je karakteristično za većinu kriptovaluta jeste decentralizovanost, odnosno obavljanje transakcija bez posrednika, kao što je to slučaj sa tradicionalnim novcem. U procesu trgovine kriptovalutama može učestvovati svako i transakcije su svima vidljive. Jedna od osnovnih ideja jeste olakšavanje i pojeftinjavanje transfera novca širom svijeta.

Zahvaljujući razvitku Blokčejn tehnologije, podaci su javno dostupni i nije ih moguće naknadno mijenjati jer ova tehnologija bilježi i provjerava sve transakcije.

Blokčejn omogućava brz, jeftin i siguran prenos vrijednih pošiljki. Riječ je o bazi podataka čije se kopije nalaze na hiljadama računara širom svijeta, a informacije su zaštićene i kriptovane, što rizik od hakovanja svodi na minimum.

,,Virtuelna valuta bitkoin koristi se za anonimna plaćanja koja se u potpunosti izvršavaju nezavisno od država i banaka. Suštinski, teško je prihvatiti da je bitkoin valuta u pravom smislu, a sigurno nije vrsta klasičnog digitalnog novca. Prednosti bitkoina su niži troškovi, anonimnost, brzina, ali je u odnosu na druga sredstva plaćanja rizičniji zbog nepokrivenosti zakonima – emisiona aktivnost nije regulisana od strane države”, kaže profesor Monetarne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Slobodan Lakić.

Kriptovalute se čuvaju na adresi koja se nalazi u blokčejnu, a pristupa im se preko takozvanih novčanika.

Svaki novčanik, odnosno softver pomoću kojeg se pristupa koinima, ima javnu adresu na koju se šalje novac i privatne ključeve koji predstavljaju šifru za pristup.

Ono što najviše izaziva interesovanje kod ljudi kada je riječ o kriptovalutama jeste mogućnost lake zarade.

Stoga je sve veći broj onih koji se uključuju u proces tzv. rudarenja (mining). Ovo podrazumijeva ulaganje u moćne računare, odnosno sistem grafičkih kartica koje virtuelno ,,kopaju” elektronski novac rješavajući komplikovane matematičke probleme.

U suštini, radi se o mašinama koje same rješavaju računarske kodove, a uloga korisnika je da konstantno prati berzu kako bi zaradio novac.

Postoji više vrsta specijalizovanih mašina za rudarenje koje ,,majnuju” određene kriptovalute.

U Crnoj Gori je u Tehnomaksu dostupna majning mašina sastavljena od osam grafičkih kartica, a potražnja za njom je velika. Ona služi za ,,kopanje” većine elektronskih valuta, poput etheruma, drugog po vrijednosti na berzi.

Putem ovog računara ne može se ,,majnovati” bitcoin, ali vrijednost ostalih kriptovaluta, prije svega etheruma, je u porastu, te je samim tim isplativo.

Mašina košta 5.800 eura, a na mjesečnom nivou potrošnja struje iznosi 80 eura.

Rudarenjem putem ove mašine može se u prosjeku zaraditi i do dvjesta eura za tri dana.

,,Osoba mora biti upoznata sa sistemom funkcionisanja mašine, odnosno sa procesom rudarenja kako bi ovaj mehanizam mogla iskoristiti za zaradu” , kaže sagovornik Monitora koji je želio da ostane anoniman.

Kako bi se što više novca zaradilo, potrebno je imati više mašina za rudarenje.

One moraju biti aktivne 24 sata kako bi mogle izvršavati proces rješavanja algoritama.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo