Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOT ROMKINJA: Promjene su počele

Objavljeno prije

na

Fatima Bejzaku, ima 36 godina. Živi u Podgorici, u izbjegličkom naselju Vrela ribnička, kod roditelja, sa najmlađim sinom koji ima pet godina. Troje starije djece, morala je da napusti.

,,Bila sam u braku 18 godina. Otišla sam od supruga kad sam otkrila da me vara. On je ostao u Italiji, gdje sam neko vrijeme i ja sa njim živjela. Radili smo tamo, trgovali posteljinom. Troje naše djece je sada kod njegove majke, a kod mene je samo najmlađi sin. Ja se, eto, nijesam udala na silu, brak nije bio ugovoren, već iz ljubavi. Pobjegla sam sa njim, protiv volje mojih roditelja. Prije braka izlazili smo dvije godine. Nakon što sam otišla iz roditeljske kuće, majku nisam viđela šest godina. I šta se desilo na kraju, vratila sam se roditeljima.”

Kaže da joj nije lako. Morala je da ostavi ćerku i dva starija sina, pošto ne radi, pa nema ni za hranu. Sin koji je sa njom, ima ozbiljnih zdravstvenih problema, alergija na gluten i veoma je teško obezbijediti sve što je potrebno za njega. Inače, Fatima nema državljanstvo Crne Gore. Rođena je na Kosovu. ,,To što nemam papire dodatno mi pravi probleme, jer ne mogu da ostvarim mnoga prava. Nijesam išla u školu, nijesam imala stalni posao, ali sam ipak smogla hrabrosti da napustim supruga, kad me iznevjerio.”

Fatima je netipična Romkinja. Udala se svojom voljom i razvela takođe – svojom voljom. Uobičajeno je u njenoj zajednici da se brakovi ugovaraju, a kasnije da se trpi, ma šta da se dešava. Broj razvedenih brakova veoma je mali. „Naši su običaji teški. Bogu hvala da su me roditelji primili nazad sa sinom, što se ne dešava često”, kaže Fatima i ističe da bi voljela da njena djeca završe školu. Starija već idu u školu i nada se da će njihova budućnost biti bolja.

„Evo da sam ja imala školu sve bi drukčije bilo. Ovako nemam ništa, ali sam ipak uspjela da se izborim za neku svoju slobodu”. Ona se protivi tradiciji ugovorenih brakova. Kaže da se nada da će njena ćerka sama izabrati put, da će se udati za koga želi i da neće biti potrebe da bježi od roditelja, kao što je ona uradila. „Ne možemo mi birati za našu djecu, najbolje oni znaju ko im odgovara.”

Problem ugovorenih brakova kod Roma postao je vidljiviji posljednjih godina, jer se o ovom običaju javno govori. Više aktivista bavilo se tim pitanjem, posebno zbog toga što se dešava da se ugovaraju brakovi i među djecom, a to se kosi sa zakonima Crne Gore. O ovom se problemu sada govori i unutar same romske zajednice. Fatimina odlučnost da priča javno o svom primjeru i pravu na izbor, ne samo kada je u pitanju udaja, već kada je u pitanju i razvod, svjedoči o promjenama.

Hikmeta Beriša rođena je u Podgorici, u četrnaestočlanoj porodici. Opismenila se sa 19 godina, kada je upisala prvi razred zahvaljujući projektu Druga šansa, Fondacije za stipendiranje Roma i Egipćana. Preko projekta je završila prva četiri razreda. ,,Nakon toga sam otišla da radim na primorje. Tamo sam upoznala divnog profesora iz Rožaja, koji mi je pomogao da završim vanredno cijelu osnovnu školu”. Ona ističe da joj je obrazovanje donijelo slobodu. Zaposlila se, radi kao frizerka. Ima i svoj salon, ali radi još dodatno kod drugog poslodavca. Važna je, ističe emancipacija žena. „Jedino se tako možemo otrgnuti od onog lošeg u tradiciji, od toga da sa nama raspolažu kako hoće, da nas udaju na silu i protiv naše volje, a kasnije u braku da moramo biti pokorne.” Hikmeta posebno navodi da se žene moraju suprostaviti nasilju u porodici, da ne treba da trpe i da one same, uz podršku društva, treba da se izbore za bolji položaj i u porodici i u zajednici.

Psihološkinja Radmila Stupar–Đurišić ističe za Monitor da se nekada vjerovalo da ugovoreni brakovi pružaju sigurnost – porodice su se poznavale, bili su upoznati sa kim im se djeca povezuju, znali su da li je u toj novoj porodici bilo alkoholizma, bolesti ili neke druge vrste problema i to generacijama. Ugovoreni brakovi u prošlosti nijesu bili karakteristični samo za romsku populaciju, već i za većinsko stanovnišvo u Crnoj Gori. Sada je to rijedak slučaj u savremenom svijetu, ali su se stari običaji još zadržali kod Roma. „Problem je što romsku tradicijiu karakterišu ugovoreni brakova i između djece. To je užasno, zato što dijeca nijesu spremna ni psihički, ni emocionalno za brak. Neophodno je da društvena zajednica donese cijeli niz mjera kako bi se to mijenjalo”, kaže Stupar-Đurišić. Ugovoreni brakovi će iščeznuti i iz romske tradicije, kada bude veći broj obrazovanih i kada se postigne veći stepen integracije u društvo.

Andrija Đukanović, sociolog ističe za Monitor da svaka zajednica ima određeni sistem vrijednosti – normi i običaja, koje se prenose sa koljena na koljeno. „Kao i svi drugi narodi i Romi imaju svoje specifičnosti, koje se ogledaju u sistemu vrijednosti i načinu života. Čim pomislimo na Rome padaju nam na pamet slike siromaštva i bijede, socijalne isključenosti. To nažalost i jeste nešto što još uvijek karakteriše ovu zajednicu. Međutim, to nije jedino što čini romsku kulturu. Ova slika je uslovljena dobrim dijelom i stereotipima koji nas sprečavaju da bolje sagledamo kulturne vrijednosti Roma”, kaže Đukanović.

„Romsku kulturu ne treba vezivati za praksu ugovorenih ili kako ih neko naziva prisilnih brakova. I drugi narodi su do skoro imali isto u svojoj kulturi. Jasno, ova pojava predstavlja onaj dio tradicije koji bi trebalo mijenjati. Samom činjenicom da predstavnici romske zajednice, posebno žene i djevojke, ustaju protiv takvog načina života govori da su promjene već počele”, kaže Đukanović.

Otpor ugovorenim brakovima značajan je zbog ukupne emancipacije romske zajednice. Statistika je neumoljiva – prisilni brakovi kod maloljetnika sprečavaju mnoge mlade iz ove zajednice da se obrazuju i da vode život po svom izboru.

Romkinje koje su sa nama razgovarale već su načinile korak ka slobodi. Ima ih još. Mnoge, međutim, i dalje nijesu spremne da mijenjaju stvarnost, u kojoj su zarobljene zbog straha da se usprotive onom lošem u tradiciji.

Teuta NURAJ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo